Mateus 20

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale taan tau eez. Mboŋmaagh kat, ve ye imundig ila ikaal tamtoghon pida pa tigham uraat pa uum vaen toni.
1 Porque o reino dos céus é semelhante a um homem, pai de família, que saiu de madrugada a assalariar trabalhadores para a sua vinha.
2 Ye ighita tamtoghon pida, ve imbua saveeŋ toman di tovene: Ighaze tigham uraat pa mboŋmaagh ila le rabrab izi, nene pale ighol di pa yaam denari eez.
2 E, ajustando com os trabalhadores a um dinheiro por dia, mandou-os para a sua vinha.
3 Ye inepneep le ndag iza inim ris, ghoro ila iŋgig maran muul, ve ighita tamtoghon pida tiyondyood sorok.
3 E, saindo perto da hora terceira, viu outros que estavam ociosos na praça,
4 Tovenen isaav padi ighaze: ‘Ai, ighaze lemim uraat maau, ghoro ala agham uraat pa uum vaen tiou. You pale nagham lemim atia irau uraat to aghami.’
4 E disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e dar-vos-ei o que for justo. E eles foram.
5 Tovenen yes paam tila tigham uraat.
5 Saindo outra vez, perto da hora sexta e nona, fez o mesmo.
6 Rabrab izi, ve imuul ila maran, ve ighita tamtoghon pida tiyondyood sone. Tovenen ighason di ighaze: ‘Pughu vena to yam ayondyood sorok mboŋmaagh le inim rabrab izi? Lemim uraat maau?’
6 E, saindo perto da hora undécima, encontrou outros que estavam ociosos, e perguntou- lhes: Por que estais ociosos todo o dia?
7 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Vee, eta igham ghei pa uraat maau.’
7 Disseram-lhe eles: Porque ninguém nos assalariou. Diz-lhes ele: Ide vós também para a vinha, e recebereis o que for justo.
8 “Mboŋ izi ve uraat isob, ghoro uum vaen tau ipoi mbesooŋa toni to iŋgin yes uraata inim, ve isaav pani ighaze: ‘Upoi yes uraata tonowen tinim, ve urei atia todi irau di. Upamuuŋ yes to tinim muri kat, ve ureii ila ila le upasobi ila to yes to tinim mboŋmaagh kat.’ Wkp 19:13; Lo 24:15
8 E, aproximando-se a noite, diz o senhor da vinha ao seu mordomo: Chama os trabalhadores, e paga-lhes o jornal, começando pelos derradeiros, até aos primeiros.
9 Tovenen mbesooŋa tonowen ila iyou yes uraata tinim, ve ighol di pa uraat todi. Yes to tinim muri kat ve tigham uraat rismoghon, ye igham ledi yaam denari eez le irau di.
9 E, chegando os que tinham ido perto da hora undécima, receberam um dinheiro cada um.
10 Tovenen yes to timuuŋ tinim pa mboŋmaagh, tinumeer tighaze atia todi pale iza ilib pa nditadi pida atia todi. Eemoghon maau. Yes paam tigham yaam denari eŋaeŋa irau di pa uraat todi, raraate inimale nditadi pida.
10 Vindo, porém, os primeiros, cuidaram que haviam de receber mais; mas do mesmo modo receberam um dinheiro cada um.
11 Tovenen sawa to tigham atia todi, lolodi ŋukia ve tiŋooŋ pa uum vaen tau tighaze:
11 E, recebendo-o, murmuravam contra o pai de família,
12 ‘Wai, yes to tinim muri kat, tigham uraat rismoghon. Ve yei ghoro, ndag ighaaz matin ghei, ve nigham uraat pataŋani kat to mboŋmaagh kat lee inim rabrab izi. Pughu vena to yom ughol di raraate inimale yei?’
12 Dizendo: Estes derradeiros trabalharam só uma hora, e tu os igualaste conosco, que suportamos a fadiga e a calma do dia.
13 “Tovenen uum vaen tau isaav pa todi eez ighaze: ‘Ŋgeu tiou, you nagham sosor eta payom maau. Atia to muuŋ ituru tambua saveeŋ pani ve uyok pani, tauto nagham payom.
13 Mas ele, respondendo, disse a um deles: Amigo, não te faço agravo; não ajustaste tu comigo um dinheiro?
14 Ugham atia tiom ve ula. Ve ulooŋ. Ighaze you lolog naghaze nagham poian yes to tinim muri kat, ve nagham ledi atia raraate inimale nagham payom, nene you mbeb tiou.
14 Toma o que é teu, e retira-te; eu quero dar a este derradeiro tanto como a ti.
15 Sa ŋgar to naghaze nagham pa mbeb tiou, nene ineep to you taug. Ma vena? Yom ughita nagham poian tamtoghon, tauto uŋooŋ ne?’”
15 Ou não me é lícito fazer o que quiser do que é meu? Ou é mau o teu olho porque eu sou bom?
16 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tovenen yes to timuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to tineep muri kat, nene pale tila timuuŋ.”
16 Assim os derradeiros serão primeiros, e os primeiros derradeiros; porque muitos são chamados, mas poucos escolhidos.
17 Yesu toman taghoniiŋa toni ve tamtoghon pida paam tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi ighaze:
17 E, subindo Jesus a Jerusalém, chamou à parte os seus doze discípulos, e no caminho disse-lhes:
18 “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat.
18 Eis que vamos para Jerusalém, e o Filho do homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes, e aos escribas, e condená-lo-ão à morte.
19 Ghoro tighuri ila ndiran to Yuda maau ne nimadi. Leso anadi tipamogherani, ve tilosi pa waar mata mata, ve tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Tama Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.”
19 E o entregarão aos gentios para que dele escarneçam, e o açoitem e crucifiquem, e ao terceiro dia ressuscitará.
20 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi azuwa toman ndinatu ru tila toni, ve tinandi iput aghe izi Yesu nagho ighaze ighasoni pa mbeb eez.
20 Então se aproximou dele a mãe dos filhos de Zebedeu, com seus filhos, adorando-o, e fazendo-lhe um pedido.
21 Tovenen Yesu ighasoni ighaze: “Yom lolom pa sa mbeb?”
21 E ele diz-lhe: Que queres? Ela respondeu: Dize que estes meus dois filhos se assentem, um à tua direita e outro à tua esquerda, no teu reino.
22 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yam awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub
22 Jesus, porém, respondendo, disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu hei de beber, e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado? Dizem-lhe eles: Podemos.
23 Yakobus ve Yoan tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.”
23 E diz-lhes ele: Na verdade bebereis o meu cálice e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado, mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence dá-lo, mas é para aqueles para quem meu Pai o tem preparado.
24 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi le irau lolodi maau.
24 E, quando os dez ouviram isto, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Lu 22:25+
25 Então Jesus, chamando-os para junto de si, disse: Bem sabeis que pelos príncipes dos gentios são estes dominados, e que os grandes exercem autoridade sobre eles.
26 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Ighaze tiam eta lolo pa iza inim tiina ila lolomim, ye irau itatan tau iza izi, ve inim mbesooŋa payam. Mt 23:11; 1Pe 5:3
26 Não será assim entre vós; mas todo aquele que quiser entre vós fazer-se grande seja vosso serviçal;
27 Ve ighaze tiam eta lolo pa imuuŋ pa yam asob, ye irau itatan tau iza izi kat le inim mbesooŋa sorok payam.
27 E, qualquer que entre vós quiser ser o primeiro, seja vosso servo;
28 Leso itaghon Tamtoghon Natu ŋgar toni. Aghita. Ye inim pa tamtoghon timbees pani maau. Ye inim inimale mbesooŋa pa iuul tamtoghon, ve ipul tau imaat pa ival tiina. Leso ighol atia to sosor todi, ve ipas di tivot pa samia tapiri.” Pil 2:7; 1Tim 2:6
28 Bem como o Filho do homem não veio para ser servido, mas para servir, e para dar a sua vida em resgate de muitos.
29 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug Yeriko, ve ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila.
29 E, saindo eles de Jericó, seguiu-o grande multidão.
30 Tilaagh tila le tivot to ndiran ru to matadi pisi. Mboledi izi ataam dige ve tinepneep. Yesuru tilooŋ tighaze Yesu inim le ighaze isalib padi. Tovenen timboob aliŋadi tiina tighaze: “Aa Tiina tiei, David Natu, lolom isamin ghei, ve uul ghei lak!”
30 E eis que dois cegos, assentados junto do caminho, ouvindo que Jesus passava, clamaram, dizendo: Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós!
31 Ival tiina tilooŋ di, ve tiyaan di tighaze neneeŋadi. Eemoghon maau. Yesuru titaŋ roran Yesu muul toman aliŋadi tiina kat tighaze: “Wais tiina tiei, David Natu, lolom, ghora, isamin ghei, ve uul ghei lak!”
31 E a multidão os repreendia, para que se calassem; eles, porém, cada vez clamavam mais, dizendo: Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós!
32 Tovenen Yesu aghe tuŋia, ve ipoi di tinim, ve ighason di ighaze: “Yamru aghaze nagham vena payam?”
32 E Jesus, parando, chamou-os, e disse: Que quereis que vos faça?
33 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, yeru nighaze yom ugharaat matamai. Leso nighita ndug.”
33 Disseram-lhe eles: Senhor, que os nossos olhos sejam abertos.
34 Yesu ighita di le lolo isamin di. Tovenen nima ila ikis matadi, ve rikia moghon matadi poia ve tighita ndug. Ghoro yesuru paam titaghon Yesu ve yesŋa tila.
34 Então Jesus, movido de íntima compaixão, tocou-lhes nos olhos, e logo seus olhos viram; e eles o seguiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.