Mateus 12
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NVI
1 Muri ghoro, umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi, ve taghoniiŋa toni pitool di. Tovenen tiŋgoor wit anoŋa pida ve tighan.
1 Naquela ocasião Jesus passou pelas lavouras de cereal no sábado. Seus discípulos estavam com fome e começaram a colher espigas para comê-las.
2 Ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tighita di, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Ai, ughita! Aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron! Ŋgar to taghoniiŋa tiom tighami ne, iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ.” Igham 20:10, 34:21
2 Os fariseus, vendo aquilo, lhe disseram: "Olha, os teus discípulos estão fazendo o que não é permitido no sábado".
3 — ausente —
3 Ele respondeu: "Vocês não leram o que fez Davi quando ele e seus companheiros estavam com fome?
4 — ausente —
4 Ele entrou na casa de Deus, e juntamente com os seus companheiros comeu os pães da Presença, o que não lhes era permitido fazer, mas apenas aos sacerdotes.
5 Ve tutuuŋ to Mose to isavia uraat to yes ndiran to watooŋrau ne paam, yam awaata, ma maau? Umbom patabuaŋ to naol ne, yes atedi izi maau. Tighamgham uraat ila Rumai Tiina lolo inimale tighamgham pa sawa pida. Tovenen yes paam timalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ. Eemoghon ledi sosor eta ila Maaron mata pa ŋgar tonenen maau. Nam 28:9+
5 Ou vocês não leram na Lei que, no sábado, os sacerdotes no templo profanam esse dia e, contudo, ficam sem culpa?
6 Ve you nasaav payam kat: Mbeb to aazne ivot ne, nene mbeb tiina. Ilib kat pa Rumai Tiina to Maaron.
6 Eu lhes digo que aqui está o que é maior do que o templo.
7 “Maaron saveeŋ toni waaro eez isaav tovene: ‘You lolog pa watooŋrau tiam maau. You naghaze lolomim isamin tamtoghon ve auul di.’ Inimale yam aghazooŋ pa saveeŋ tonene pughu, tone irau aŋgal sorokin saveeŋ payei maau. Yei nigham sosor eta maau. Hos 6:6; Mt 9:13
7 Se vocês soubessem o que significam estas palavras: ‘Desejo misericórdia, não sacrifícios’, não teriam condenado inocentes.
8 Pasa, Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.” Kol 2:16-17
8 Pois o Filho do homem é Senhor do sábado".
9 Yesu ipul uum to wit tonowen, ve ilaagh ila ivot paanu, ve ilooŋ ila rumai todi.
9 Saindo daquele lugar, dirigiu-se à sinagoga deles,
10 Ŋgeu eez inepneep toman di. Nima eez imaat. Tamtoghon pida to tineep toman di, tighaze tiwat Yesu, leso imalaaŋ pa tutuuŋ, ve inim le pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. Tovenen tighasoni tighaze: “Laak, ighaze tagharaat yes moroghooŋa ila sawa to umbom patabuaŋ, pale deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?” Lu 14:3
10 e estava ali um homem com uma das mãos atrofiada. Procurando um motivo para acusar Jesus, eles lhe perguntaram: "É permitido curar no sábado? "
11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Vena, ighaze tiam eta sipsip toni itap izila taan saambu ila sawa to umbom patabuaŋ, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza. Lu 14:5
11 Ele lhes respondeu: "Qual de vocês, se tiver uma ovelha e ela cair num buraco no sábado, não irá pegá-la e tirá-la de lá?
12 Ve iit tamtoghon talib kat pa sipsip. Tovenen ighaze tauul tamtoghon ve tagham poian di ila sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron.”
12 Quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é permitido fazer o bem no sábado".
13 Ghoro isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Upaat nimam.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima, le poia muul inimale nima ite.
13 Então ele disse ao homem: "Estenda a mão". Ele a estendeu, e ela foi restaurada, e ficou boa como a outra.
14 Tauto ndiran tutuuŋa to tineep toman di, timundig tivot tila pumuri, ve tilup di, ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat. Yo 5:16
14 Então os fariseus saíram e começaram a conspirar sobre como poderiam matar Jesus.
15 Yesu, iwatag ndiran tutuuŋa tonowen ŋgar todi wa. Tovenen ipul ndug tonowen ve ila. Ve ival tiina titaghoni ve yesŋa tila. Yesu igharaat moroghooŋa todi le tisob tinidi popoia.
15 Sabendo disso, Jesus retirou-se daquele lugar. Muitos o seguiram, e ele curou a todos os doentes que havia entre eles,
16 Eemoghon iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia varu ivot ighazooŋ malep.
16 advertindo-os que não dissessem quem ele era.
17 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
17 Isso aconteceu para se cumprir o que fora dito pelo do profeta Isaías:
18 “Aghita mbesooŋa tiou tonene. You taug nasia, ve naghuri pa uraat tiou.
18 "Eis o meu servo, a quem escolhi, o meu amado, em quem tenho prazer. Porei sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará justiça às nações.
19 Ye ŋgeu luuma.
19 Não discutirá nem gritará; ninguém ouvirá sua voz nas ruas.
20 Vivib to tituti le igharau ighaze imot, ye irau iŋgoora maau.
20 Não quebrará o caniço rachado, não apagará o pavio fumegante, até que leve à vitória a justiça.
21 Tovenen varu pale ilaan irau taan isob, ve ndug ndug to Yuda maau ne tighur matadi pani, ve tisaŋan sawa to ye igham mulin di ve tineep pooi.” Ro 15:12
21 Em seu nome as nações porão sua esperança".
22 Muri ghoro, tigham ŋgeu eez ila to Yesu. Ŋgeu tonowen, avuvu samia izeeva, ve ighami mata ipis ve avo ivool. Yesu igharaata le avo ikaak ve isavsaav, ve mata poia ve ighita ndug.
22 Então levaram-lhe um endemoninhado que era cego e mudo, e Jesus o curou, de modo que ele pôde falar e ver.
23 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le tisob ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene avaat David Natu tou?”
23 Todo o povo ficou atônito e disse: "Não será este o Filho de Davi? "
24 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.”
24 Mas quando os fariseus ouviram isso, disseram: "É somente por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa demônios".
25 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ndug eta, ma ruum eta, tovene paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene irau tiyoon ariaŋa maau.
25 Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: "Todo reino dividido contra si mesmo será arruinado, e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Tovenen ighaze Sadan ighur koi pa tau ndita ve indiir di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, então, subsistirá seu reino?
27 Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri. Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau.
27 E se eu expulso demônios por Belzebu, por quem os expulsam os filhos de vocês? Por isso, eles mesmos serão juízes sobre vocês.
28 Eemoghon ighaze Maaron Avuvu ipalot ghou ve nandiir avuvu samsamiadi pa tamtoghon, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa. Mbaŋ 10:38
28 Mas se é pelo Espírito de Deus que eu expulso demônios, então chegou a vocês o Reino de Deus.
29 “Vena, tamtoghon eta irau ilooŋ ila ruum to ŋgeu ariaŋa eta, ve iyou mbeb toni sorok? Maau. Ye irau itatan ŋgeu ariaŋa tonenen tapiri, ve ikaui pa ravraav le isob, ghoro iyou mbeb tisob to tineep ila ruum toni lolo. Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4
29 "Ou como alguém pode entrar na casa do homem forte e levar dali seus bens, sem antes amarrá-lo? Só então poderá roubar a casa dele.
30 “Ighaze tamtoghon eta ilup toman ghou maau, ye inim you koiag. Ve ighaze tamtoghon eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis tila saguan payou. Mk 9:40; Lu 9:50
30 "Aquele que não está comigo, está contra mim; e aquele que comigo não ajunta, espalha.
31 “Tovenen you nasaav payam: Sosor isob to tamtoghon, ve saveeŋ samsamia naol to tipiyaava pa Maaron, nene Maaron irau ireua padi. Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavia saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. 1Tim 1:13; Hib 6:4+, 10:26+
31 Por esse motivo eu lhes digo: todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Tovenen ighaze ŋgeu eta isavia saveeŋ samia iŋarua Tamtoghon Natu, nene Maaron irau ireu sosor toni. Eemoghon ighaze ŋgeu eta isavia saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ toman uraat toni, nene sosor tovene, Maaron irau ireua maau. To aazne, ve sawa to Mboŋ Muri paam, ye irau ireua maau.”
32 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem nesta era nem na era que há de vir.
33 Yesu isaav muul ighaze: “Andeeb ai pughu ve agharaata iŋgalaaŋ. Leso itub poia, ve ighur anoŋa popoia. Ighaze andeeba maau ve awaghamuni, nene pale ai tonenen toman anoŋa isami. Pasa, ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia?”
33 "Considerem: uma árvore boa dá bom fruto; uma árvore ruim, dá fruto ruim, pois uma árvore é conhecida por seu fruto.
34 Yam tonene moot samia ndinatu! Saveeŋ poia eta irau ivot ila avomim ne maau. Pasa, lolomim ivon pa ŋgar samsamia naol. Ve ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood. Mt 3:7, 15:18
34 Raça de víboras, como podem vocês, que são maus, dizer coisas boas? Pois a boca fala do que está cheio o coração.
35 Ndiran popoiadi tipavonin lolodi pa ŋgar popoia. Tauto tigham ŋgar popoia tivotvot. Ve ndiran samsamiadi tipavonin lolodi pa ŋgar samsamia. Tauto tigham ŋgar samsamia tivotvot.
35 O homem bom, do seu bom tesouro, tira coisas boas, e o homem mau, do seu mau tesouro, tira coisas más.
36 “You nasaav payam kat. Sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz tamtoghon, ve ighason di pa saveeŋ soroksorok tisob to tisavia di.
36 Mas eu lhes digo que, no dia do juízo, os homens haverão de dar conta de toda palavra inútil que tiverem falado.
37 Tovenen taum saveeŋ tiom pale inim pughu payom. Ighaze saveeŋ tiom poia, nene pale Maaron ighita ghom ighaze yom deŋiam ila mata. Ve ighaze saveeŋ tiom poia maau, nene pale ye ighita ghom ighaze yom ŋgeu samia, ve ighur atia payom.” Yems 3:2
37 Pois por suas palavras você será absolvido, e por suas palavras será condenado".
38 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ndiran tutuuŋa ve ŋgara pida to tutuuŋ tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighaze yom ugham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payei ve nighita. Leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom.”
38 Então alguns dos fariseus e mestres da lei lhe disseram: "Mestre, queremos ver um sinal miraculoso feito por ti".
39 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyais, yam ndiran to aazne, yam samsamiamim kat! Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa, ve igham tamoot paghu. Yam azuaria gham aghaze le aghita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payam, ghoro aghur ila. Ve mbeb ee moghon, to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ payam. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa propet Yona.
39 Ele respondeu: "Uma geração perversa e adúltera pede um sinal miraculoso! Mas nenhum sinal lhe será dado, exceto o sinal do profeta Jonas.
40 Ye ineep ila iigh tiina apo irau mboŋ tol. Ŋgar raraate pale ivot pa Tamtoghon Natu paam. Pasa, ye pale igheen ila naal lolo irau mboŋ tol. Yona 1:17
40 Pois assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre de um grande peixe, assim o Filho do homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 “Muuŋ, yes Ninivea
41 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração e a condenarão; pois eles se arrependeram com a pregação de Jonas, e agora está aqui o que é maior do que Jonas.
42 “Ve garawaat tidi (o kwin) to muuŋ igham pooz pa taan suruvu to ineep mala kat ila pa daudau pughu, tovene paam. Ye ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoiadi to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.” 1King 10:1+
42 A rainha do Sul se levantará no juízo com esta geração e a condenará, pois ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão, e agora está aqui o que é maior do que Salomão.
43 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze avuvu samia ipul tamtoghon eta, ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh ila ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina. Leso ineep pani ve ate izi.
43 "Quando um espírito imundo sai de um homem, passa por lugares áridos procurando descanso e não encontra,
44 Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala, ve naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot ve ighita ina muŋgina ŋginiŋa, ve tizaara ve tipambooda le poia kat,
44 e diz: ‘Voltarei para a casa de onde saí’. Chegando, encontra a casa desocupada, varrida e em ordem.
45 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon samsamiadi to aazne.” Hib 6:4+; 2Pe 2:20+
45 Então vai e traz consigo outros sete espíritos piores do que ele, e entrando passam a viver ali. E o estado final daquele homem torna-se pior do que o primeiro. Assim acontecerá a esta geração perversa".
46 Yesu isavsaav, ve tina toman nditazi tinim tivot. Yes tiyoon pumuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighaze tighita ve tisavsaav tomani.
46 Falava ainda Jesus à multidão quando sua mãe e seus irmãos chegaram do lado de fora, querendo falar com ele.
47 Tovenen ŋgeu eez ila ipaes pani ighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tisavsaav toman ghom.”
47 Alguém lhe disse: "Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem falar contigo".
48 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ sei, ve nditazig sei masin?”
48 "Quem é minha mãe, e quem são meus irmãos? ", perguntou ele.
49 Ghoro ipatooŋ ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav pa ŋgeu tonowen ighaze: “Nene you nditinaŋ ve nditazig.
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse: "Aqui estão minha mãe e meus irmãos!
50 Pasa, sei to ighaze itaghon Tamaŋ to ineep izi sambam we ŋgar toni, nene inim you tazig, livug, ve tinaŋ.” Yo 15:14+; Ro 8:29; Hib 2:11+
50 Pois quem faz a vontade de meu Pai que está nos céus, este é meu irmão, minha irmã e minha mãe".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.