Lucas 19
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NAA
1 Yesu ilooŋ ila ndug Yeriko, ve ilaagh taghon ndug lolo ila.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Sakaius. Ye ndiran to youŋ takes daba todi eez, ve ye mbaliiŋ tau kat.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 Sakaius izuaria tau ighaze le ighita Yesu ye sa ŋgeu. Eemoghon iraua maau. Pasa, aghe tuku ve ival tiina tipoona.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ighita Yesu. Tovenen ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik eez to iyoon igharau ataam to Yesu itaghoni, ve iip izala, ve isaŋan.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Yesu ilaagh ila le ivot ai tonowen pughu. Ghoro mata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighaze: “Sakaius, rikia moghon uzi unum! Pasa, aazne you naghaze naneep toman ghom ila ruum tiom itaghon Maaron ŋgar toni.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Sakaius ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon izi, ve igham Yesu toman lolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum toni.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Eemoghon ival tiina tighita yesuru tila le irau lolodi maau ve tiyou avodi tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ineep ruum toni pasa?” Lu 5:30, 7:34, 15:2
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Yesuru tila tivot ruum, ghoro Sakaius iyoon ila Yesu nagho, ve isaav pani ighaze: “Tiina, ulooŋ! Aazne, you pale navalag mbeb tiou tisob tinim ndouŋ ru, ve narei ndouŋ eez pa yes mbolaaŋa. Ve ighaze muuŋ you natombaan ŋgeu eta ve nayub mbeb toni, nene pale nayat mbeb tonowen, ve nagham le tol paam izala pogho.” Igham 22:1+; Lu 3:13
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Ye isaav tovene, ve Yesu isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tonene wa. Pasa ŋgeu tonene, ye Abaram paghu toni paam.
9 Então Jesus lhe disse:
10 Tamtoghon Natu, ye inim pa ikaal yes to tiyel pa ataam to Maaron, leso igham mulin di.” Ezek 34:11+; Lu 15:1+; 1Tim 1:15
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Sawa tonenen, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tovenen yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighaze sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Tauto Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi. Mbaŋ 1:6
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Yesŋa siŋ toni izadi tintina. Ye ighaze ila ndug mala, leso daba to ndug tonowen tighuri inim kinik pa tau ndug toni. Le isob, ghoro imuul ila.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Tovenen ipoi mbesooŋa toni saaŋgul tinim, ve irei yaam mina
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 “Eemoghon ŋgeu tonowen, tamtoghon to ndug toni tighur koi pani. Tovenen timbaaŋ tamtoghon pida titaghoni tila, leso tigham avodi ve tisavsaav toman yes daba to ndug tonowen. Tila tivot tonowe, ve tisaav padi tighaze: ‘Ŋgeu tonene, yei lolomai pani maau kat. Yam aghuri pa iŋgin ghei malep.’ Yo 1:11
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 “Eemoghon daba tonowen tilooŋ di maau, ve tighur ŋgeu tonenen inim kinik. Ghoro ye imundig ve imuul ila pa tau ndug toni. Ila peria, ve ipoi mbesooŋa toni tinim. Leso tivotia uraat todi, ve ye iwatag: Yaam to muuŋ ireii padi, tiraukol pani ve tigham piiz paam izala pogho?
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 “Mbesooŋa to inim ivot muuŋ, ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau saaŋgul.’
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni, ve ipaiti ighaze: ‘Iya! Yom uraata poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian uraat ŋgiira to naghuri ilat nimam. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina saaŋgul.’ Mt 24:45-47; Lu 16:10; 1Kor 4:2
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 “Ghoro mbesooŋa ite inim ru, ana inim ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau liim.’
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘You pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina liim.’
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 “Ghoro mbesooŋa toni ite inim tol pani, ana inim ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, yaam tiom mina eez, tau tonene. You nanduni pa uli pida, ve naŋgooza inepneep.
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 Pasa, you namatughez payom. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, yom ughami inim lem. Ve taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am.’
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ila mata ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez! Saveeŋ to ivot ila taum avom, tauto pale inim pughu pa naghur atia iŋarua ghom. Yom ughaze you naghamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolog isamin di rita maau. Ve ughaze nanepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, you naghami inim leg. Ve taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag.
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 Ighaze tovene, pughu vena to yom ughur yaam tiou ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua ris izala pogho.’
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 “Ghoro tiina toni isaav pa ndiran pida to tiyoon tigharaui ighaze: ‘Yaam to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam mina saaŋgul.’
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai tiina, ye ikis yaam saaŋgul wa.’
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 “Eemoghon kinik isaav padi ighaze: ‘Maau. You nasaav payam: Tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok. Mt 13:12; Mk 4:25; Lu 8:18
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 Yo, yes to tighur koi payou, ve lolodi pa taneep ila sambag maau, yam agham di tinim, ve arab di tisob timatmaat ila matag.’”
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipamundigin laghooŋ toni muul. Ye imuuŋ, ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila tighaze tizala pa Yerusalem.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Tila tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige, ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze:
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim sualen.
30 dizendo-lhes:
31 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru apool esele tonenen?’ ghoro asaav pani tovene: ‘Tiina tiei le uraat pani.’”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 Tovenen mbaŋooŋa toni ru tonowen tila ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Sawa to tighaze tipool waar pa esele, taudi tighita di, ve tighason di tighaze: “Yamru apoola pasa?”
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 Yesuru tipamuul aliŋadi tighaze: “Tiina tiei le uraat pani.”
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Ghoro tigham esele tonowen, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ghoro Yesu izala mbole izi.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 Tovenen ye ineep izala esele pogho, ve itaghon ataam ila. Yes to tilaagh toman di ne paam, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Tilaagh titaghon ataam tila, le tivot lolooz Oliv daba, ghoro tindarir muul tizila. Sawa tonenen, taghoniiŋa toni to tilaghlaagh tomani tisob timundig ve tipait Maaron iza toman aliŋadi tiina. Pasa, lolodi poia kat pa mbeb gharatooŋadi tintina naol to tighita di. Tipaiti ve timboob tovene:
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 “Ŋgeu tonene, ye kinik to inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni, ve ipaloti! Mbo 118:26
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 Ndiran tutuuŋa pida tilaagh toman ival tiina tonenen paam. Tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa taghoniiŋa tiom neneeŋadi!”
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam: Ighaze ndiran tonene neneeŋadi, nene pale yaam timundig ve tipait Maaron toman aliŋadi tiina.” Hab 2:11
40 Mas Jesus respondeu:
41 — ausente —
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 — ausente —
42 dizendo:
43 Tovenen sawa eta pale ivot, ghoro koiamŋa tinim tiluvut ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug tiom dige inim ndeet padi. Leso titaghoni, ve tilooŋ tilat ndug tiom lolo. Ve lem ataam eta to ughau padi maau.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Tovenen yes pale tirab ghom toman ndinatum, ve tireu mbirisan ndug tiom. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho maau. Pasa, sawa to Maaron inim pa iuul ghom, yom ughilaala maau.” Mika 3:12; Lu 21:6
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ireu yes to tirauraukol izi tonowe, ve izurun di tighau tivot tila pumuri.
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Rumai tiou, nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila!” Is 56:7; Yer 7:11
46 dizendo-lhes:
47 Sawa tonenen ve ila, Yesu ate izi maau. Ndag to naol, ye inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tikaal ataam pa tirabi imaat.
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 Eemoghon ledi ataam maau. Pasa, moghon moghon ival tiina tinepneep tomani tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ toni.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.