Lucas 10

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Muri ghoro, Tiina toit Yesu ighur tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ di ighaze tilaagh ruŋaruŋa, ve timuuŋ tila pa ndug tisob to ye ighaze ila padi, ve tigharaat ataam pani.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aniiŋ katindi timatu wa. Eemoghon uraata to ŋgogaaŋ aniiŋ, yes ival maau. Tovenen aghason Uum Tau to iŋgin uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ. Leso imbaaŋ uraata pida muul tila pa uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ toni. Mt 9:37+; Yo 4:35
2 E lhes disse:
3 Ala. You nambaaŋ gham ala animale sipsip ndinatu to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen apatum gham. Mt 10:16; Mbaŋ 20:29; 1Kor 15:32
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol inimale lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Ve ighaze avot to ŋgeu eta izi ataam luvuŋa, avomim imbees tomani malep. Matamim pa laghooŋ moghon, ve malmalimim ala. 2King 4:29; Lu 9:3+
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 “Ruum sine to alooŋ ala pani, asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona muuŋ aghaze: ‘Maaron pale igham gham aneep pooi toman lolomim luuma.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Ighaze ruum tonenen tau, ye ŋgeu to ŋgar luuma, nene pale luuma to Maaron to asavia, ineep toni. Ve ighaze maau, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Ruum sine to papazogi tighur gham aneep pani, aneep tonanan moghon. Asakia gham ala ruum ite paam malep. Ve sa aniiŋ ma ya to tigham payam, arere malep. Aghan ve aghun moghon. Pasa, yes uraata irau tigham ledi atia. Mt 10:10; 1Kor 9:11+; 1Tim 5:18
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Tovenen ighaze yam alooŋ ala pa ndug eta, ve tigham gham toman lolodi poia, ve tigham amim aniiŋ, arere malep. Aghan moghon. 1Kor 10:27
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Agharaat moroghooŋa to ndug tonenen le tinidi popoia, ve asaav padi tovene: ‘Pooz to Maaron, nene inim igharau gham wa!’
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 — ausente —
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 — ausente —
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 “You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonenen tamtoghona le ilib pa pataŋani to pale ivot pa yes tamtoghon to Sodom. Mbnp 19:24+; Mt 10:15
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Oyai, yam tamtoghon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasa, you nagham mbeb gharatooŋadi tintina naol tivot izi ndug tiam. Eemoghon atoor ŋgar tiam ila pa Maaron sone. Inimale ndug Tiro ve Sidon to tikankaan pa Maaron ne, tighita mbeb tovene, tone lolodi ipataŋan pa sosor todi, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ, ve mboledi izala avab, ve titoor ŋgar todi alok wa.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Tovenen you nasaav payam: Sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug ru tonowen. Eemoghon yam pale agham atia tiina kat pa sosor tiam.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Ve yam tamtoghon to ndug Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghaze Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa ndug sambam? Maau kat! Yam pale azila ndug samia to mateeŋa.” Is 14:13+
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Yesu isaav muul pa taghoniiŋa toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋamim, ye ilooŋ ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun gham, ye izurun ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun ghou, ye izurun Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” Mt 10:40; Yo 13:20; 1Tes 4:8; 1Yo 4:6
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Yes tamoot tol saaŋgul ve ru (72) to Yesu imbaaŋ di pa uraat, tila tilaagh pa uraat todi le isob, ghoro timuul tila to Yesu, ve tisaav pani toman tinidi iza tighaze: “Tiina, uraat tiei ilaan pooi, ve avuvu samsamiadi paam tineep ila sambamai. Sawa to nindiir di ila yom izam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Yesu isaav padi ighaze: “You naghita Sadan itap sambam ve izi inim taan inimale lalaav waro to ilaan izi pa taan. Yo 12:31; Syg 12:7+
18 Jesus lhes disse:
19 Alooŋ. You nagham lemim tapirimim to avazag moot samsamiadi toman skorpion, ve atatan koiaad Sadan tapiri le isob. Ve mbeb eta pale irau iwaghamun gham maau. Mbo 91:13; Mk 16:18; Mbaŋ 28:5
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Eemoghon tinimim iza pa avuvu samsamiadi to tineep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim ne malep. Tinimim iza pasa, timbood izamim ila rau to ndug sambam wa.” Pil 4:3; Hib 12:23; Syg 20:12, 21:27
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Rikia moghon, Avuvu Patabuaŋ igham Yesu lolo poia le poia kat. Tovenen isaav ighaze: “O Tamaŋ, yom Tiina to uŋgin sambam ve taan. You napait ghom toman lolog poia. Pasa, yes to ledi ŋgar tintina ve tighazooŋ pa mbeb naol, yom uŋgooz uraat tiou tonene pughu padi. Ve upaghazoŋani pa yes to titatan taudi izadi, ve tinumeer ghom inimale yes ndipain tinumeer nditamandi ve nditinandi. Oo Tamaŋ, yom utaghon taum lolom ve poia tiom, tauto ugham tovene. 1Kor 1:20,26+; 3:18+
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tamaŋ Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Tau Natu, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.” Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yam to aghita uraat tiou ne, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam! Mt 13:16+
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Pasa, you nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighaze le tighita mbeb to yam aghita. Eemoghon yes tighita maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa. Eemoghon tilooŋa maau.” 1Pe 1:10+
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Sawa tonenen, ŋgeu eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, imundig ve ighaze itoov Yesu. Tovenen ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ to ineep ila tutuuŋ ne, yom uwaata ve ugham ŋgar pani vena?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze:
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Saveeŋ tiom, nene deŋia. Ugham tovene, ghoro ugham nepooŋ poia ila to Maaron, ve uneep matam iyaryaar le alok.” Wkp 18:5; Mt 19:17
28 Então Jesus lhe disse:
29 Eemoghon ŋgeu tonenen ighaze ipatooŋ tau ighaze ye ŋgeu deŋia. Tovenen ighason Yesu muul ighaze: “Nditag sei masin to yom ughaze you naghur lolog padi ne?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ineep Yerusalem, ve ighaze izila pa ndug Yeriko. Ye ilaghlaagh taghon ataam ila, ve mala maau yubyubŋa pida tivot toni, ve tirabi tirabi le nagho isami kat. Rismoghon tone imaat. Ve tiyou nonogiiŋa toman mbeb toni tisob. Ghoro tipuli izi, ve tighau tila.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 “Mala maau ve ŋgeu eez to watooŋrau itaghon ataam tonowen inim, le ighita ŋgeu tonenen ighengheen izi ataam. Eemoghon iuuli maau. Isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Ye inim ila, ve uraata eez to Rumai Tiina ana inim, ve ighita ŋgeu tonenen ighengheen. Eemoghon ye paam, iuuli maau, ve isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 “Ghoro Samaria taamdi eez, ana inim peria ndug to ŋgeu tonenen ighengheen pani. Ye ighita, le lolo isamini kat, ve ighaze iuuli.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Tovenen ilaagh iŋarua ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ toman vaen izala ndaab avo ina, ve ikaui. Ghoro isuri izala esele toni pogho, ve ighami ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini tonowe.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Mboŋ ndugizau ghoro iwaan yaam denari ru ila lugluug toni, ighur di ila to ŋgeu to iŋgin ruum tonowen, ve isaav pani ighaze: ‘Nagham yaam tonene payom, leso uŋgin poian ŋgeu tonene. Ve ighaze iraua maau, yom uuli pa yaam tiom le irau namuul nanim. Ghoro nayat mulin yaam tiom.’”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason ŋgeu ŋgara to tutuuŋ tonenen ighaze: “Laak, yom ugham ŋgar vena pa ndiran tol tonenen? Sei to inim ŋgeu to yes yubyubŋa tirabi ne ita ite?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ye to lolo isamini ve iuuli.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam tila le tivot ndug eez. Liva eez to ndug tonowen, iza Marta. Ye igham Yesu ve tila ruum toni. Yo 11:1, 12:2+
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Marta taziliva, iza Maria. Maria mbole izi igharau Yesu aghe pughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ toni.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Eemoghon Marta mata naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba todi. Tovenen ila to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, yom ugham ŋgar payou, ma maau? Ughita. Tazigliva ipul ghou, ve eŋgengou naghamgham uraat. Usaav pani inim iuul ghou lak!”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Eemoghon Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aa Marta, yom matam naol pa uraat, tauto lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Yom irau ugham ŋgar pa mbeb ee moghon. Pasa, nene iraua. Tazimliva Maria iŋgabiiz pooi. Tauto izuaria tau pa mbeb to poia le poia kat. Ve mbeb tonene, eta irau iŋguaaza pani maau.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.