Êxodo 2
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NAA
1 Sawa tonenen, tamoot eez ve liva eez to Israel, yesuru tivai. Pughudi ee moghon. Yesuru tivot ila to Levi.
1 Um homem da casa de Levi casou com uma mulher da mesma tribo.
2 Liva apo, ve ipoop tamoot. Ye ighita natu poia kat. Tovenen iŋgooza ineep irau kaiyo tol le inim olman ris. Hib 11:23
2 A mulher ficou grávida e deu à luz um filho. Vendo que o menino era bonito, escondeu-o durante três meses.
3 Ghoro irau iŋgooza muul maau. Tovenen igham ti to tivavaii pa mbeb inimale vivib, ve iŋgal mbeb inimale ndimir ma bagil ila ipoon ti tonowen sambudi, leso ya ilooŋ ila sob. Ghoro ipagheen natu ilooŋ ila, ve ighami ila ighuri ila vivib lolo to titub titaghon ya Nil dige.
3 Não podendo, porém, escondê-lo por mais tempo, pegou um cesto de junco, tapou os buracos com betume e piche e, pondo nele o menino, largou o cesto no meio dos juncos à beira do rio.
4 Pain tonowen livu iyooŋ saguan, ve mata ilala pani ighaze ighita sa mbeb pale ivot pani.
4 A irmã do menino ficou de longe, para ver o que ia acontecer com ele.
5 Sawa tonenen kat, kinik to Isip natu liva toman ndiliva mbesooŋa toni pida, tizila pa ya Nil, leso kinik natu liva iririu. Tovenen ndiliva mbesooŋa toni tilaghlaagh taghon ya dige, ve ye iriririu. Mata ila le ighita ti tonowen ipotpot ila vivib lolo. Tovenen imbaaŋ liva mbesooŋa toni eez ila ighami inim.
5 A filha de Faraó desceu para se banhar no rio, e as moças que tinham vindo com ela passeavam pela margem. Quando ela viu o cesto no meio dos juncos, mandou que uma das criadas fosse buscá-lo.
6 Kinik natu liva ikaak ti avo, ve ighita pain kainaŋen ighengheen ve itaŋtaŋ. Tovenen lolo isamini, ve isaav ighaze: “Alei, nene avaat Hibru tidi eta natu!”
6 Abrindo o cesto, viu a criança; e eis que o menino chorava. Ela teve compaixão dele e disse: — Este é um menino dos hebreus.
7 Rikia moghon ve pain kainaŋen livu inim peria todi, ve ighason kinik natu liva ighaze: “Vena? Irau nala nakaal liva eta to yes Hibrua, ve naghami inim? Leso iŋgin pain tonanan payom, ve igham payamyam pani.”
7 Então a irmã do menino perguntou à filha de Faraó: — Quer que eu vá chamar uma das hebreias para que sirva de ama e crie esta criança para a senhora?
8 Kinik natu liva iyok pa ŋgar toni ighaze: “Poia kat. Ula.”
8 A filha de Faraó respondeu: — Vá. A moça foi e chamou a mãe do menino.
9 Tovenen ye ila igham pain tiina ve yesuru timuul tila to kinik natu liva. Ghoro kinik natu liva isaav pa pain kainaŋen tiina ighaze: “Ugham pain tonene ula, ve uŋgini payou ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tovenen pain kainaŋen tau tiina ighami ila, ve igham payamyam pani.
9 Então a filha de Faraó disse à mulher: — Leve este menino e amamente-o para mim; eu darei um salário para você. A mulher pegou o menino e o criou.
10 Pain tonowen itub le inim olman ris, ghoro tiina ighuri imuul ila to kinik natu liva, ve ighami inim natu. Kinik natu liva iwaat pain tonenen iza Mose. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Pain tonene ineep ya dige, ve naghami iza.” Mbaŋ 7:21
10 Quando o menino já era grande, ela o levou à filha de Faraó, da qual ele passou a ser filho. Esta lhe deu o nome de Moisés e disse: — Porque das águas o tirei.
11 Mose itub inim olman, ve sawa eez, ye ila ighaze ighita ndita Hibrua. Ila ivot todi ve ighita uraat pataŋani to tighamghami. Ve ighita ŋgeu eez to Isip irab toŋvetaz toni eez to Hibru.
11 Naqueles dias, sendo Moisés já homem feito, saiu para visitar os seus irmãos e viu o trabalho pesado que faziam. Viu também que certo egípcio espancava um hebreu, um do seu povo.
12 Mose mata ines, le ighita tamtoghon eta maau. Tovenen ila ivool to ita ite, ve irab Isip taamdi tonowen imaat. Ghoro italaaz magargaar ve izeev paatu ila ve ilalai, leso iŋgooza.
12 Olhou para todos os lados e, vendo que não havia ali ninguém, matou o egípcio e escondeu o corpo na areia.
13 Mboŋ ndugizau, ve ila ighaze iŋgig ndita tonowen muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparab. Tovenen ighason ŋgeu to igham sosor ve ipamundigin malmal ighaze: “Wai, urab sorokin itam ite pasa?”
13 Moisés saiu no dia seguinte, e eis que dois hebreus estavam brigando. Então perguntou ao culpado: — Por que você está espancando o seu próximo?
14 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Yom sei ighur ghom unum tiina pa uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tiei? Ma vena? Yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?”
14 O homem respondeu: — Quem pôs você por príncipe e juiz sobre nós? Está querendo me matar, como matou aquele egípcio? Moisés ficou com medo e pensou: “Com certeza já descobriram o que eu fiz.”
15 Sawa to kinik to Isip ilooŋ Mose varu pa ŋgar to ighami, ikaala ighaze irabi imaat. Eemoghon Mose ighau ila pa yes Midiana taan todi wa. Ila ivot tonowe, ve ate izi igharau ya taiŋ eez dige. Mbaŋ 7:29
15 Informado desse caso, Faraó quis matar Moisés; porém Moisés fugiu da presença de Faraó e foi morar na terra de Midiã. Chegando lá, sentou-se junto a um poço.
16 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Reguel. [Reguel iza ite Yetro.] Ye ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana, ve ndinatu liva irau liim ve ru. Sawa to Mose ineep igharau ya tonowen dige, Reguel ndinatu liva tinim tighaze titib ya ve tipaghun sipsip ve mekmek todi.
16 O sacerdote de Midiã tinha sete filhas, as quais vieram tirar água e encheram os bebedouros para dar de beber ao rebanho de seu pai.
17 Mala maau ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tivot, ve tighaze tizurun ndiliva tonowen tighau. Eemoghon Mose imundig ivool todi, ve ipaghun sipsip toman mekmek todi.
17 Então vieram os pastores e as expulsaram dali. Moisés, porém, se levantou, e as defendeu, e deu de beber ao rebanho.
18 Ghoro ndiliva tonowen timuul tila pa tamandi Reguel. Ye ighita di, ve ighason di ighaze: “Wai, pughu vena to ŋgaramus ala ve rikia moghon amuul anim?”
18 Quando elas voltaram para junto de Reuel, seu pai, este lhes perguntou: — Por que vocês vieram mais cedo hoje?
19 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nila nivot izi ya, ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tighaze tizurun ghei. Eemoghon ŋgeu eez to Isip ivool tiei, ve iuul ghei pa tibuuŋ ya, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”
19 Elas responderam: — Um egípcio nos livrou das mãos dos pastores, e ainda nos tirou água, e deu de beber ao rebanho.
20 Tamandi ilooŋ saveeŋ todi, ve ighason di ighaze: “Wai, tau sine? Pughu vena to apuli ineep? Aghami ve yamŋa anim maau? Rikia moghon amuul ala, ve aghami inim. Leso itiŋa taghan.” Tovenen tila tigham Mose, ve yesŋa timuul tinim.
20 Então Reuel disse às filhas: — E onde está ele? Por que vocês o deixaram lá? Chamem o homem para que venha comer conosco.
21 Reguel ighaze Mose ineep toman di. Tovenen Mose iyok pa ŋgar toni, ve Reguel igham natu liva eez pa Mose ve ivaii. Iza Sipora.
21 Moisés consentiu em morar com aquele homem; e ele deu a Moisés sua filha Zípora,
22 Yesuru tineep le Sipora apo, ve ipoop natu tamoot. Mose iwaat iza Gersom. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom tonowe.”
22 a qual deu à luz um filho, a quem Moisés deu o nome de Gérson, porque disse: — Sou peregrino em terra estranha.
23 Ndaman katindi inim ila, ghoro kinik to yes Isipa imaat. Eemoghon yes Isipa tighamgham samin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani padi sone. Tigham le matadi siŋi iyaat. Tovenen yes Israela titaŋtaŋ ve tikausim pa ledi ulaaŋ.
23 Decorridos muitos dias, o rei do Egito morreu. Os filhos de Israel gemiam por causa da sua escravidão. Eles clamaram, e o seu clamor chegou até Deus.
24 Maaron ilooŋ taŋiiz todi, ve mata iŋgal imuul ila pa saveeŋ to muuŋ ye imbua toman nditimbudi Abaram, Isak ve Yakop. Mbnp 15:13+, 26:24, 28:13
24 Deus ouviu o gemido deles e lembrou-se da sua aliança com Abraão, com Isaque e com Jacó.
25 Ye ighita yes Israela tineep ila pataŋani tiina lolo. Tovenen igham ŋgar tiina padi.
25 E Deus viu os filhos de Israel e atentou para a situação deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.