Êxodo 21

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Maaron iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Nene tutuuŋ pida to naghaze usavia pa yes Israela. Leso ipatooŋ di pa sa ŋgar to pale titaghoni.
1 São estes os estatutos que lhes proporás:
2 “Ighaze ughol Hibru taamdi eta inim lem mbesooŋa, ye pale imbees payom irau ndaman liim ve eez. Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upuli ila. Ve upoi pa lem atia malep. Pasa uraat toni, tauto iyat mulin yaam to yom ugholi pani.
2 Se comprares um escravo hebreu, seis anos servirá; mas, ao sétimo, sairá forro, de graça.
3 Ighaze muuŋ ye ivai maau, ve yom ugholi inim lem, sawa to ighaze upuli ila, ghoro upul eŋgeni ila. Ve ighaze muuŋ ye ivai, ve yom ughol yesuru azuwa tinim lem, upul yesuru tila.
3 Se entrou solteiro, sozinho sairá; se era homem casado, com ele sairá sua mulher.
4 Ve ighaze mbesooŋa eta daba toni igham liva eta pani inim azuwa, ve liva tonenen ipoop, sawa to ighaze mbesooŋa tamoot uraat toni isob, nene pale eŋgeni ila. Azuwa toman ndinatu pale tineep toman daba toni.
4 Se o seu senhor lhe der mulher, e ela der à luz filhos e filhas, a mulher e seus filhos serão do seu senhor, e ele sairá sozinho.
5 Eemoghon ighaze mbesooŋa tonenen isaav ghazooŋa ighaze: ‘You lolog pa daba tiou, azuwag, ve ndinatug. Irau napul di tineep, ve eŋgengou nala ne maau.’
5 Porém, se o escravo expressamente disser: Eu amo meu senhor, minha mulher e meus filhos, não quero sair forro.
6 Nene pale daba toni ighami ve yesuru tila tivot Maaron nagho ila ndug to tisuŋsuŋ pani, ve ipaak mbesooŋa tonenen taliŋa ila ataam, ma ataam avo dige. Ghoro igham kiruuŋ, ve irab purusan mbesooŋa tonenen taliŋa. Leso inim ghilalooŋ pani ighaze muri, ye irau ipul uraat maau. Pale ineep toman daba toni, le irau sawa toni to mateeŋ.
6 Então, o seu senhor o levará aos juízes, e o fará chegar à porta ou à ombreira, e o seu senhor lhe furará a orelha com uma sovela; e ele o servirá para sempre.
7 “Ighaze tamoot eta igholia natu liva ila pa ŋgeu ite inim mbesooŋa pani, nene liva tonowen pale ineep toman ŋgeu tonenen. Ighaze muri daba toni ighaze ipuli ila, ye irau itaghon ŋgar to tighamgham pa yes mbesooŋa nditamoot ne maau.
7 Se um homem vender sua filha para ser escrava, esta não lhe sairá como saem os escravos.
8 Ighaze ŋgeu to igham liva tonenen inim le ne, lolo pani muul maau, ye irau igholia ila ndug ite paam maau. Ye irau igholia imuul ila to liva tonenen tau siŋ toni. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ toni toman liva tonenen, ye itaghoni maau.
8 Se ela não agradar ao seu senhor, que se comprometeu a desposá-la, ele terá de permitir-lhe o resgate; não poderá vendê-la a um povo estranho, pois será isso deslealdade para com ela.
9 Ighaze ŋgeu tonowen igham liva tonenen pa natu eta, ye irau igham poiani inimale ye tau natu liva.
9 Mas, se a casar com seu filho, tratá-la-á como se tratam as filhas.
10 Ve ighaze ŋgeu tonowen ivai liva tonenen, ve muri ivai liva ite paam, ye irau mata iŋgal liva to ighami muuŋ ne pa a aniiŋ, ve le oliŋa, ve yesuru tilup di pa ghenooŋ paam. Ipuli ineep sorok malep. 1Kor 7:3+
10 Se ele der ao filho outra mulher, não diminuirá o mantimento da primeira, nem os seus vestidos, nem os seus direitos conjugais.
11 Ighaze ye itaghon ŋgar tol tonene maau, ye irau ipul liva tonenen ila. Ve irau ipoi pa le atia maau.
11 Se não lhe fizer estas três coisas, ela sairá sem retribuição, nem pagamento em dinheiro.
12 “Ighaze tamtoghon eta irab ita ite imaat, yam arabi imaat paam. Mbnp 9:6
12 Quem ferir a outro, de modo que este morra, também será morto.
13 Eemoghon ighaze ye iwaat rabuuŋi maau, yam arabi malep. Pasa, you Maaron to napul pataŋani tonenen ivot. Tamtoghon tovene irau ighau ila pa ndug pida to yoŋgaaŋ to muri pale napatooŋ di payam, leso ineep pooi.
13 Porém, se não lhe armou ciladas, mas Deus lhe permitiu caísse em suas mãos, então, te designarei um lugar para onde ele fugirá.
14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa ita ite, ve iwaat rabuuŋi ve imaat, ve muri ighau ila pa artaal pughu, leso artaal ndamo pani ve ineep pooi, yam aghurghuri malep. Ala asasaara ivot ila pumuri, ve arabi imaat.
14 Se alguém vier maliciosamente contra o próximo, matando-o à traição, tirá-lo-ás até mesmo do meu altar, para que morra.
15 “Ighaze tamtoghon eta irab tama ma tina, arabi imaat.
15 Quem ferir seu pai ou sua mãe será morto.
16 “Ve ighaze ŋgeu eta ikis tamtoghon ite, ve igholia ila to tamtoghon ite paam, ma tau ikisi inim le mbesooŋa, arabi imaat. Mbnp 37:28; 1Tim 1:10
16 O que raptar alguém e o vender, ou for achado na sua mão, será morto.
17 “Ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa tama ma tina, ve ipiyaav saveeŋ samia padi, arabi imaat. Mt 15:4; Mk 7:10
17 Quem amaldiçoar seu pai ou sua mãe será morto.
18 — ausente —
18 Se dois brigarem, ferindo um ao outro com pedra ou com o punho, e o ferido não morrer, mas cair de cama;
19 — ausente —
19 se ele tornar a levantar-se e andar fora, apoiado ao seu bordão, então, será absolvido aquele que o feriu; somente lhe pagará o tempo que perdeu e o fará curar-se totalmente.
20 “Ighaze tamtoghon eta ilos mbesooŋa toni tamoot ma liva eta pa ai, ve mbesooŋa toni imaat pataghaaŋ, yam aghur atia pa tamtoghon tonenen.
20 Se alguém ferir com bordão o seu escravo ou a sua escrava, e o ferido morrer debaixo da sua mão, será punido;
21 Eemoghon ighaze mbesooŋa toni imaat rikia maau, ve ineep mboŋ eez ma ru, ghoro imaat, yam aghur atia pani malep. Pasa mbesooŋa tonowen, ye ineep ila daba toni tonenen nima.
21 porém, se ele sobreviver por um ou dois dias, não será punido, porque é dinheiro seu.
22 “Ighaze liva eta apo, ve sawa toni to popaaŋ sone. Ve ighaze nditamoot pida tiparab, ve todi eta ipiyaav nima le irab sorokin liva tonenen, ve muri ipoop le natu imazug, ve ye tau poia. Nene pale atia piiz to azuwa toman yes pooza tighuri pa ŋgeu tonenen, ye irau igholi.
22 Se homens brigarem, e ferirem mulher grávida, e forem causa de que aborte, porém sem maior dano, aquele que feriu será obrigado a indenizar segundo o que lhe exigir o marido da mulher; e pagará como os juízes lhe determinarem.
23 “Eemoghon ighaze liva to apo igham samia, yam irau aghur atia pa ŋgeu tonenen itaghon sosor to ye ighami. Tovenen ighaze ye irab liva tonenen imaat, yam arab ŋgeu tonenen imaat paam.
23 Mas, se houver dano grave, então, darás vida por vida,
24 Ve ighaze iwaghamun mata, yam awaghamun ŋgeu tonenen mata. Ve ighaze iwaghamun livo, ma nima, ma aghe, yam paam agham ŋgar raraate moghon pani. Mt 5:38
24 olho por olho, dente por dente, mão por mão, pé por pé,
25 Ve ighaze ye itun liva tonenen pa yab, yam anamim atun ŋgeu tonenen paam. Ve ighaze imbuti, ma irabi le tini imburmburtaaŋ, ataghon ŋgar raraate moghon pa ŋgeu tonenen.
25 queimadura por queimadura, ferimento por ferimento, golpe por golpe.
26 — ausente —
26 Se alguém ferir o olho do seu escravo ou o olho da sua escrava e o inutilizar, deixá-lo-á ir forro pelo seu olho.
27 — ausente —
27 E, se com violência fizer cair um dente do seu escravo ou da sua escrava, deixá-lo-á ir forro pelo seu dente.
28 “Ighaze makau tamoot eta iŋgal tamoot ma liva eta pa ndooŋa le imaat, yam arab makau tonenen paam pa yaam le imaat. Eemoghon aghani malep. Ve aghita makau tama aghaze ye inim pughu pa pataŋani tonenen malep.
28 Se algum boi chifrar homem ou mulher, que morra, o boi será apedrejado, e não lhe comerão a carne; mas o dono do boi será absolvido.
29 Eemoghon ighaze makau eta moghon moghon iŋgalŋgal tamtoghon pa ndooŋa, ve makau tama iwatagi wa. Eemoghon ye iŋgin poian makau toni maau, ve igham tovene muul pa tamtoghon eta, yam arab makau tonenen pa yaam le imaat. Ve makau tama paam, arabi imaat.
29 Mas, se o boi, dantes, era dado a chifrar, e o seu dono era disso conhecedor e não o prendeu, e o boi matar homem ou mulher, o boi será apedrejado, e também será morto o seu dono.
30 Eemoghon ighaze ye to imaat ne ndita lolodi isamin makau tama, ve tiyok pani pa igharaat sosor toni, nene atia piiz to tighuri pani, ye irau igholi. Leso igham mulin tau, ve imaat sob.
30 Se lhe for exigido resgate, dará, então, como resgate da sua vida tudo o que lhe for exigido.
31 Ighaze makau eta iwaghamun pain kainaŋen ma liva kainaŋen eta, yam ataghon ŋgar raraate moghon.
31 Quer tenha chifrado um filho, quer tenha chifrado uma filha, este julgamento lhe será aplicado.
32 Ve ighaze makau tamoot eta iŋgal mbesooŋa tamoot ma liva eta pa ndooŋa, makau tama irau ighol yaam silva tamoot ee saaŋgul (30)
32 Se o boi chifrar um escravo ou uma escrava, dar-se-ão trinta siclos de prata ao senhor destes, e o boi será apedrejado.
33 — ausente —
33 Se alguém deixar aberta uma cova ou se alguém cavar uma cova e não a tapar, e nela cair boi ou jumento,
34 — ausente —
34 o dono da cova o pagará, pagará dinheiro ao seu dono, mas o animal morto será seu.
35 Ighaze makau to ŋgeu eta iwaghamun makau to ita ite eta ve imaat, ndiran ru tonenen irau tigholia makau to poia ne, ve tivalag yaama. Ve makau to imaat, nene yesuru irau tipaal balagini inim ru, ve pida ila to ŋgeu eez, ve pida ila to ita ite.
35 Se um boi de um homem ferir o boi de outro, e o boi ferido morrer, venderão o boi vivo e repartirão o valor; e dividirão entre si o boi morto.
36 Eemoghon ighaze makau tonenen moghon moghon ighamgham tovene, ve makau tama iŋgin poiani maau, ve igham tovene muul, ye pale irabolin makau to imaat ne, pa toni eta to raraate, ve makau maate tonenen ineep inim a.
36 Mas, se for notório que o boi era já, dantes, chifrador, e o seu dono não o prendeu, certamente, pagará boi por boi; porém o morto será seu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.