1 Coríntios 7
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs ACF
1 Yo, naghaze napamuul saveeŋ pida to ambooda ila rau tiam. Yam asaav tovene: “Ighaze tamoot eta itut liva eta maau, nene poia.”
1 Ora, quanto às coisas que me escrevestes, bom seria que o homem não tocasse em mulher;
2 Eemoghon ŋgar to ghuruuŋ maat, nene ivot inim tiina. Tovenen ighaze tamoot eta yesuru azuwa tineep saguan pa taudi, ve tilup di pa ghenooŋ maau, nene poia maau. Poia pa yesuru tilup di.
2 Mas, por causa da fornicação, cada um tenha a sua própria mulher, e cada uma tenha o seu próprio marido.
3 Vaivaiŋa irau titaghon vaiuuŋ ŋgara. Ighaze liva eta ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene tamoot irau iyok pani. Ve tamoot tovene paam. Ighaze ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene liva irau iyok pani. Igham 21:10
3 O marido pague à mulher a devida benevolência, e da mesma sorte a mulher ao marido.
4 Liva iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa tamoot to iŋgini. Ve tamoot tovene paam. Ye iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa liva to iŋgini.
4 A mulher não tem poder sobre o seu próprio corpo, mas tem-no o marido; e também da mesma maneira o marido não tem poder sobre o seu próprio corpo, mas tem-no a mulher.
5 Tovenen yam vaivaiŋa aŋguruut taumim pa ndizwamim malep. Eemoghon ighaze yamru azuwam aghaze asapaar pa taumim, leso apul soso ris pa suŋuuŋ, nene poia. Eemoghon muri, yamru irau alup gham muul. Pa vene, irau atatan ghaara tiam maau, ve Sadan iwat gham ve atap.
5 Não vos priveis um ao outro, senão por consentimento mútuo por algum tempo, para vos aplicardes ao jejum e à oração; e depois ajuntai-vos outra vez, para que Satanás não vos tente pela vossa incontinência.
6 Saveeŋ to nasavia pa saparooŋ, you nasavia pa nagham ŋgar payam moghon. Ve napariaaŋa inim tutuuŋ pa ataghoni ne maau.
6 Digo, porém, isto como que por permissão e não por mandamento.
7 You naghaze le tamtoghon tisob tivai maau tinimale you, ghoro poia. Eemoghon Maaron ighur leed nepooŋ naol naol. Tauto pida tivai, ve pida tivai maau. Ve sa nepooŋ to ye igham pait, nene poia toni pale ineep toman ghiit. Mt 19:11+
7 Porque quereria que todos os homens fossem como eu mesmo; mas cada um tem de Deus o seu próprio dom, um de uma maneira e outro de outra.
8 Yo, yam osa ve ndinaara, you nasaav payam tovene: Ighaze avai muul maau, ve aneep animale you, ghoro poia.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas, que lhes é bom se ficarem como eu.
9 Eemoghon ighaze yam irau atatan ghaara tiam maau, avai lak. Pa vene, ghaara tiam ipazaagh gham ve agham sosor. 1Tim 5:14
9 Mas, se não podem conter-se, casem-se. Porque é melhor casar do que abrasar-se.
10 Ve yam vaivaiŋa, you naghur tutuuŋ tonene payam: Liva eta irau ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ toni maau. Saveeŋ tonene, nene you taug saveeŋ tiou maau. Nene Tiina toit tau aliŋa.
10 Todavia, aos casados mando, não eu mas o Senhor, que a mulher não se aparte do marido.
11 Ve ighaze liva eta ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ todi, ye irau ivai muul maau. Ineep moghon. Ve ighaze maau, ye irau imuul ila to azuwa muŋgina, ve yesuru tilup di muul toman lolodi ee moghon. Ve yes nditamoot tovene paam. Tizurun ndizwadi malep. Mal 2:16; Mt 5:32; 19:3+; Mk 10:11+
11 Se, porém, se apartar, que fique sem casar, ou que se reconcilie com o marido; e que o marido não deixe a mulher.
12 Ve yam pida to ndizwamim tighur ila to Krisi maau, you nasaav payam tovene. Ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve liva iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene tamoot tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Saveeŋ tonene, nene Tiina toit aliŋa maau. Nene you ŋgar tiou.
12 Mas aos outros digo eu, não o Senhor: Se algum irmão tem mulher descrente, e ela consente em habitar com ele, não a deixe.
13 Ve ighaze liva eta azuwa ighur ila to Krisi maau, ve tamoot iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene liva tonenen paam irau irab motin vaiuuŋ todi maau.
13 E se alguma mulher tem marido descrente, e ele consente em habitar com ela, não o deixe.
14 Pasa, liva ma tamoot to ighaze ighur ila, ye inim ataam pa azuwa to ighur ila maau ne, leso inim Maaron le. Ighaze maau, tone ndinatumim tisami ila Maaron mata. Eemoghon maau. Pasa, yam ndamomim padi, tauto tinim Maaron le.
14 Porque o marido descrente é santificado pela mulher; e a mulher descrente é santificada pelo marido; de outra sorte os vossos filhos seriam imundos; mas agora são santos.
15 Eemoghon ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve azuwa tonenen ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze irab motin vaiuuŋ todi, nene ye to ighur ila, irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tovene, le ŋgalsekiiŋ maau. Pasa, Maaron ighaze iit tataghon ŋgar luuma. Ro 12:18, 14:19
15 Mas, se o descrente se apartar, aparte-se; porque neste caso o irmão, ou irmã, não está sujeito à servidão; mas Deus chamou-nos para a paz.
16 Yom liva to ughur ila, uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yom tamoot tovene paam. Uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam liva, ve Maaron igham mulini. 1Pe 3:1
16 Porque, de onde sabes, ó mulher, se salvarás teu marido? ou, de onde sabes, ó marido, se salvarás tua mulher?
17 Sa nepooŋ to Tiina toit ighuri pait, nene lolood poia pani moghon. Tovenen nepooŋaad to taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit tayok pani moghon. Saveeŋ tonene, you napatoot lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug.
17 E assim cada um ande como Deus lhe repartiu, cada um como o Senhor o chamou. É o que ordeno em todas as igrejas.
18 Tovenen ighaze ŋgeu eta tiziri, ve muri Maaron ipoii inim le, nene ŋgeu tonenen ikaal ataam pa tigharaat tini malep. Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau ve Maaron ipoii inim le, ye igham ŋgar pa ziriiŋ malep.
18 É alguém chamado, estando circuncidado? fique circuncidado. É alguém chamado estando incircuncidado? não se circuncide.
19 Pasa, ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ toni, nene mbeb tau. Ro 2:25; Ga 5:6, 6:15
19 A circuncisão é nada e a incircuncisão nada é, mas, sim, a observância dos mandamentos de Deus.
20 Tovenen sa nepooŋ to tamtoghon eŋaeŋa tighami indeeŋ sawa to Maaron ipoi di tinim le, yes irau lolodi poia pani ve tineep tovene.
20 Cada um fique na vocação em que foi chamado.
21 Ighaze yom mbesooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom unum le, lolom ipataŋan pa uraat tiom malep. Eemoghon ighaze ataam poia eta ivot pa upas taum pa uraat tiom tonanan, nene poia. Utaghoni moghon.
21 Foste chamado sendo servo? não te dê cuidado; e, se ainda podes ser livre, aproveita a ocasião.
22 Pasa, ighaze tamtoghon eta inim mbesooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, nene tamtoghon tonenen inim mbesooŋa muul maau. Onoon, uraat to mbesooŋa, ye pale ighami. Eemoghon Krisi ipasi pa samia tapiri to muuŋ ikisi, ve ye inim Krisi le wa. Ve tamtoghon to ighaze ye mbesooŋa maau ve iŋgin tau, ve Krisi ipoii inim le, ye mbesooŋa to Krisi. Yo 8:36; Ga 3:28; Kol 3:24; 1Pe 2:16
22 Porque o que é chamado pelo Senhor, sendo servo, é liberto do Senhor; e da mesma maneira também o que é chamado sendo livre, servo é de Cristo.
23 Aghita. Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen anim mbesooŋa pa ŋgar to tamtoghon malep. 1Kor 6:20; 1Pe 1:18+
23 Fostes comprados por bom preço; não vos façais servos dos homens.
24 Tovenen yam toŋvetaz, sa nepooŋ to iit eŋaeŋa taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit irau tineep tuŋia ila to Maaron, ve tataghoni tovene gha ila.
24 Irmãos, cada um fique diante de Deus no estado em que foi chamado.
25 You leg saveeŋ pida pa yes to tivai sone. Saveeŋ tonene, nene tutuuŋ to Tiina toit maau. Nene taug ŋgar tiou. Eemoghon Tiina toit igham poian ghou, ve igham leg ŋgar. Tovenen yam irau aghur ila saveeŋ tiou tonene, ve ataghoni.
25 Ora, quanto às virgens, não tenho mandamento do Senhor; dou, porém, o meu parecer, como quem tem alcançado misericórdia do Senhor para ser fiel.
26 Aazne, iit taneep ila sawa to pataŋani. Tovenen you naghita naghaze sa nepooŋ to aazne iit eŋaeŋa taghami, nene poia pa taneep tovene gha tala.
26 Tenho, pois, por bom, por causa da instante necessidade, que é bom para o homem o estar assim.
27 Tovenen ighaze yom uvai wa, ukaal ataam pa urab motin vaiuuŋ tiam ve uzurun azuwam malep. Uneep toman azuwam tonanan. Ve ighaze uvai sone, uzuaria ghom pa vaiuuŋ malep.
27 Estás ligado à mulher? não busques separar-te. Estás livre de mulher? não busques mulher.
28 Eemoghon ighaze uvai, nene poia paam. Ugham sosor maau. Ve ndiliva papaghu paam. Ighaze tivai, yes tigham sosor maau. Eemoghon you nawatag: Nepooŋ to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tovene igham gham malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene payam.
28 Mas, se te casares, não pecas; e, se a virgem se casar, não peca. Todavia os tais terão tribulações na carne, e eu quereria poupar-vos.
29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tiou tonene, pughu tovene. Sawa inim igharau wa. Tovenen aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa nepooŋ toit to taan malep. Tovenen vaivaiŋa nditamoot, yes irau tineep tinimale yes to ledi ndizwadi maau. Ro 13:11+; 1Kor 10:11; 1Pe 4.7
29 Isto, porém, vos digo, irmãos, que o tempo se abrevia; o que resta é que também os que têm mulheres sejam como se não as tivessem;
30 Ve yes to lolodi ipataŋan, yes irau tineep tinimale yes to lolodi ipataŋan maau. Ve yes to lolodi poia, yes irau tineep tinimale yes to lolodi poia maau. Ve yes to tigholghol ledi mbeb, yes irau tigham ŋgar tovene: Mbeb tonowen, nene mbeb to taudi, leso tikisi mala ne maau.
30 E os que choram, como se não chorassem; e os que folgam, como se não folgassem; e os que compram, como se não possuíssem;
31 Ve yes to tighamgham uraat pa mbeb to taan, nene ŋgar todi ineep ila mbeb tonowen kat malep. Pasa, iit tawatag: Taan tonene toman taan ŋgara, nene irau ineep le alok maau. Ighaze isob tonene. 2Pe 3:11+; 1Yo 2:15+; Syg 21:1
31 E os que usam deste mundo, como se dele não abusassem, porque a aparência deste mundo passa.
32 You naghaze pataŋani naol to taan igham lolomim imbumbu ve agham ŋgar naol malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene. Ŋgeu paghu to ighaze ighur ila to Krisi, nene ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat toni, ve izuaria tau ighaze le igham Krisi lolo poia.
32 E bem quisera eu que estivésseis sem cuidado. O solteiro cuida das coisas do Senhor, em como há de agradar ao Senhor;
33 Eemoghon ŋgeu vaivaiŋ, ye ighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve izuaria tau leso igham azuwa lolo poia. Lu 14:20
33 Mas o que é casado cuida das coisas do mundo, em como há de agradar à mulher.
34 Tovenen ŋgar toni inim ru. Ve yes ndinaara ve ndiliva papaghu to tighur ila to Krisi, tovene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat toni, ve tighaze le tighur ŋgar todi ve lolodi, toman anoŋadi isob ila pani. Eemoghon ndiliva vaivaiŋa, yes tighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve tighaze tigham ndizwadi lolodi poia. 1Tim 5:5
34 Há diferença entre a mulher casada e a virgem. A solteira cuida das coisas do Senhor para ser santa, tanto no corpo como no espírito; porém, a casada cuida das coisas do mundo, em como há de agradar ao marido.
35 Saveeŋ tiou tonene, nasavia pa naŋgalsekin gham pa vaiuuŋ maau. Nene nasavia pa nauul gham, leso ŋgar tiam inim ru sob, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat toni, ve ataghon ŋgar deŋia moghon ila mata.
35 E digo isto para proveito vosso; não para vos enlaçar, mas para o que é decente e conveniente, para vos unirdes ao Senhor sem distração alguma.
36 Ighaze ŋgeu eta igham ŋgar ighaze ye irau ivai maau, eemoghon muri, mata iŋgal ighaze ŋgar to igham pa liva to tisia pani, nene deŋia maau, ve ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivaii, nene poia pa itaghon ŋgar toni, ve yesuru tivai. Nene sosor maau.
36 Mas, se alguém julga que trata indignamente a sua virgem, se tiver passado a flor da idade, e se for necessário, que faça o tal o que quiser; não peca; casem-se.
37 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivai malep, ve irau itatan ghaara toni, ve ighaze tamtoghon eta iŋgalsekini pa vaiuuŋ maau, ve ye itaghon tau lolo ve ivai maau, ye igham ŋgar poia.
37 Todavia o que está firme em seu coração, não tendo necessidade, mas com poder sobre a sua própria vontade, se resolveu no seu coração guardar a sua virgem, faz bem.
38 Tovenen ŋgeu to ighaze ivai, nene igham ŋgar poia. Ve ŋgeu to ighaze ivai maau, nene igham ŋgar poia kat. Hib 13:4
38 De sorte que, o que a dá em casamento faz bem; mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 Ighaze liva vaivaiŋ eta azuwa ineep mata iyaryaar, liva tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Ye irau ineep toman azuwa. Ve ighaze muri azuwa imaat, ve liva tonenen ighaze ivai muul, nene poia. Ye igham sosor eta maau. Eemoghon ivai sorok malep. Ye irau ighita le ŋgeu eta to ighur ila to Tiina toit, ghoro ivaii. Ro 7:2+; 2Kor 6:14
39 A mulher casada está ligada pela lei todo o tempo que o seu marido vive; mas, se falecer o seu marido fica livre para casar com quem quiser, contanto que seja no Senhor.
40 Eemoghon you naghita naghaze: Yes ndinaara to tivai muul maau, ve tineep sorok, yes pale tinidi iza ve poia tiina to Maaron iza todi ilib pa yes to tivai muul. Saveeŋ tonene, you naghita naghaze Maaron Avuvu igham pooz payou ve nasavia.
40 Será, porém, mais bem-aventurada se ficar assim, segundo o meu parecer, e também eu cuido que tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.