Provérbios 14
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs ARA
1 Sine sonosonogana sauga meuloina ana kaba miya ikatububu namwanamwai. Na sine yauyaulena sauga meuloina ana kaba miyane isibasiba-yanae.
1 A mulher sábia edifica a sua casa, mas a insensata, com as próprias mãos, a derriba.
2 Todudulai me ana yakasisi Guyau koina, na tomwakomwakota me ana kalomagigili Guyau koina.
2 O que anda na retidão teme ao Senhor , mas o que anda em caminhos tortuosos, esse o despreza.
3 Siya walo bwagabwaga mena siedeedede kani unu silobai, na tomone me ana sonoga ana edeedede koina iya ana edeededene iyamala yona kana kokaukausi.
3 Está na boca do insensato a vara para a sua própria soberba, mas os lábios do prudente o preservarão.
4 Tem nige bulumakau kuyayapaisowa am tano igigiyali kani uguliyam. Na yaiya nuwanuwana kan lalakina ilobai ilonamwayan bulumakau kaikaiwena ikalai na ana tano igiyali.
4 Não havendo bois, o celeiro fica limpo, mas pela força do boi há abundância de colheitas.
5 Siya siwalo yawasosi sauga meuloina sowasowana ala meli tapei kolili, na iya imwakomwakota sauga meuloina imanasam mumuganane koina.
5 A testemunha verdadeira não mente, mas a falsa se desboca em mentiras.
6 Totalatalawasi sonoga siloyaloyai na nige silolobai. Na tomone iya me ana katai mwayamwayau sonoga ilobai.
6 O escarnecedor procura a sabedoria e não a encontra, mas para o prudente o conhecimento é fácil.
7 Toyauyaule kam mwayaga iyai koina kaiwena kani am sauga namwanamwana yo am walo meuloili kuyavenuwagili koina, kaiwena nige sagu yabo iyawatagilima gamwana koina.
7 Foge da presença do homem insensato, porque nele não divisarás lábios de conhecimento.
8 Tomo me ana sanapu inuwanuwatu lalakina kamwasa namwanamwana kaiwena na ana miyamiya idudulai. Na siya toyauyaule ali nuwatu mena yakato sibomamo tosonoga kabo sibeku miya polopolowena koina.
8 A sabedoria do prudente é entender o seu próprio caminho, mas a estultícia dos insensatos é enganadora.
9 Siya toyauyaule nige ali nuwatu yabo sibomamo ali pwanoli kaiweli, na todudulai me ali nuwatu-pwaiki kalikavao kolili.
9 Os loucos zombam do pecado, mas entre os retos há boa vontade.
10 Tem yayaliyaya o tem meyagu nuwanae, nige tomo yabo kategu kana lotonan ikakatai.
10 O coração conhece a sua própria amargura, e da sua alegria não participará o estranho.
11 Tonaenaeli ali nume kani sitata-gwaligwali na todudulai ali nume kani sitotolo me ali kaiwe.
11 A casa dos perversos será destruída, mas a tenda dos retos florescerá.
12 Kamwasa yabo kana koleya inamwanamwa tomo kolili na iyamo kamwasane ana kaba mwawasi koina boita imiyamiya.
12 Há caminho que ao homem parece direito, mas ao cabo dá em caminhos de morte.
13 Bwagana tomo tupwaliyao kali koleya mena yaliyaya tagitai na iyamo kaloli mena nuwanae imiyamiya. Na muli mena ali yaliyaya kani iyamala ali kaba valam.
13 Até no riso tem dor o coração, e o fim da alegria é tristeza.
14 Tomo siya sikololo nige ali meli kani maisa kolokololona silobai. Na tomo namwanamwana kani maisana namwanamwana ilobai mumugana kaiwena.
14 O infiel de coração dos seus próprios caminhos se farta, como do seu próprio proceder, o homem de bem.
15 Toyauyaule walo bwagabwaga meuloili imeliyagili na tosanapu walo meuloili iyakasa namwanamwali.
15 O simples dá crédito a toda palavra, mas o prudente atenta para os seus passos.
16 Tosonoga ana lokeikeile igite-kalatan mesabana naenaena ilogabaen, na toyauyaule me ana gagasa isagena bwagabwaga silae koina.
16 O sábio é cauteloso e desvia-se do mal, mas o insensato encoleriza-se e dá-se por seguro.
17 Tomone iya mwayamwayau imunamunai kani ginauli yauyauleli iginaulili. Na tomone iya kamwasa naenaeli inuwanuwatuili kani ilobai kanakavao sikalomagigilan.
17 O que presto se ira faz loucuras, e o homem de maus desígnios é odiado.
18 Siya toyauyaule maisali silobai besiele ali yauyaule kana polowe. Tosanapu ali katai iyamala kali pwaopwaom.
18 Os simples herdam a estultícia, mas os prudentes se coroam de conhecimento.
19 Naga sauga muli mena tonaenaeli kani tutulili sitalu-sakonayagili todudulai manli mena.
19 Os maus inclinam-se perante a face dos bons, e os perversos, junto às portas do justo.
20 Tomo dagelali siwolena tobubutuma molosi kolili na nuwanuwali lalakina tem siyamala towasawasa ali eliyamwao.
20 O pobre é odiado até do vizinho, mas o rico tem muitos amigos.
21 Tem tobubutuma molosi nige tasasaguili bwaimwa nige idududulai. Na tem takate-kamkamna-yagili yo tasaguili ee kabo Yaubada kani iwalo-muloloila.
21 O que despreza ao seu vizinho peca, mas o que se compadece dos pobres é feliz.
22 Tonaenaeli kamwasa naenaeli sinuwanuwatuili silosuwala, awa? Na siya me ali katekamkamna kamwasa namwanamwali sinuwanuwatuili maisali namwanamwana silobai.
22 Acaso, não erram os que maquinam o mal? Mas amor e fidelidade haverá para os que planejam o bem.
23 Paisowa namwanamwana koina uwena namwanamwana kani iyawatagili, na edeededemo koina nige sagu yabo imiyamiya.
23 Em todo trabalho há proveito; meras palavras, porém, levam à penúria.
24 Siya toyauyaule sitonan kaiwe tem ali yauyaule siyapanaisan tomo uloili kolili, na tosonoga kali pwaopwaom bwaimwa ali wasawasa.
24 Aos sábios a riqueza é coroa, mas a estultícia dos insensatos não passa de estultícia.
25 Towalo yawasosi iwalo-masala tawae igitai na tem tomo yawasili ileboili na tomwakomwakota iya mwakota ikalapowon.
25 A testemunha verdadeira livra almas, mas o que se desboca em mentiras é enganador.
26 Tem tomo yabo me ana yakasisi Yaubada koina kani tomone katepatu ilobai kabo tomone ana katepatu koina iyamala natunao ali kaba keno-wadam namwanamwana.
26 No temor do Senhor , tem o homem forte amparo, e isso é refúgio para os seus filhos.
27 Yaubada kana matausi iya besiele waila bunubunuwasina meyawasina kaiwena tem tanuma koina kani isaguila na kaba boitao tayabubu-gabaegili.
27 O temor do Senhor é fonte de vida para evitar os laços da morte.
28 Kin ana kaiwe ilaomaya tem ana boda ibaibaiwa. Na tem nigele, nige ana kaiwe ipapagan.
28 Na multidão do povo, está a glória do rei, mas, na falta de povo, a ruína do príncipe.
29 Yaiya ana munamunai iyoviya tomone iya tosanapu yawasosi, na iya imunamunai mwayamwayau kani ana yauyaule iyakenayan tomo meuloili kolili.
29 O longânimo é grande em entendimento, mas o de ânimo precipitado exalta a loucura.
30 Tem katela mena me ala nuwadaumwali kani yawasi iwolena kwapila koina, na kalomagigili yola kalo yawasosina isibayanaeli.
30 O ânimo sereno é a vida do corpo, mas a inveja é a podridão dos ossos.
31 Yaiya tomone tobubutuma iyakamkamnali iya ikawasewa kali Toyamayale koina, na tomone iya tobubutuma isaguili Yaubada esana ikeleisinan.
31 O que oprime ao pobre insulta aquele que o criou, mas a este honra o que se compadece do necessitado.
32 Tonaenaena iboma ana paisowa naenaena koina silae ilobai, na todudulai kani me ana kaba keno-wadam namwanamwana imiyamiya bwagana tem iboita.
32 Pela sua malícia é derribado o perverso, mas o justo, ainda morrendo, tem esperança.
33 Tonuwa-mayale katena ikalapowon sonoga koina, na toyauyaule nige ali katai yabo.
33 No coração do prudente, repousa a sabedoria, mas o que há no interior dos insensatos vem a lume.
34 Tem tomo meuloili sidudulai na sisanapu yanuwane kani Yaubada ikeleisin, na mumuga naenaena kaiwena kani yanuwane iyamala kaba mwalimwaline.
34 A justiça exalta as nações, mas o pecado é o opróbrio dos povos.
35 Tem topaisowa yabo ipaipaisowa dudulai kani kin topaisowane itobalan na tolobwagabwaga kani kin ana munamunai ilobai.
35 O servo prudente goza do favor do rei, mas o que procede indignamente é objeto do seu furor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.