Provérbios 11
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NTLH
1 Tomo siya polowe kaba liyeliyeina koina mwakota siyapaisowaili Yeoba ikalomagigi-lagili. Na tomo siya polowe kaba liyeliyeina siyapaisowa-yadudulai Yeoba iyaliyaya kolili.
1 O Senhor Deus detesta quem usa balanças desonestas, mas gosta de quem usa pesos justos.
2 Tomo siya gagagagasali kani mwalimwaline silobai. Na tomo siya me ali nuwalobi kani sisonoga.
2 O orgulhoso será logo humilhado; mas com os humildes está a sabedoria.
3 Tem kowa tomo namwanamwana kani mumugana dudulaina iloina-yagiwo sauga meuloina. Na siya tokemwakomwakota kani sibomayoi sibeku yo sisilae ali sipwasipwa mena.
3 As pessoas direitas são guiadas pela honestidade. A perversidade dos falsos é a sua própria desgraça.
4 Wasawasa kani nige sisasaguiwo am sauga boita koina, na mumugana dudulaina sowasowana yawasim ileboi.
4 No Dia do Julgamento, as riquezas não adiantam nada, mas a honestidade livra da morte.
5 Tem tomo namwanamwana iwalo yawasosi sauga meuloina kani ana miyamiya inamwanamwa, na tonaenaena iya kani iboma ana miyamiya isibayanae.
5 A honestidade torna mais fácil a vida dos bons, porém os maus causarão a sua própria desgraça.
6 Mumuga dudulaina tomo namwanamwali ileboili, na gadosisi naenaena iyamala tokemwakomwakota ali kaba sipwa.
6 A honestidade livra o homem correto, mas o desonesto é apanhado na armadilha da sua própria ganância.
7 Saugana tonaenaeli siboita ali katepatu yo ali nuwatu sikwalalele kaiwena ali meli sipei sibomamo ali kaiwe koina.
7 Quando o perverso morre, a sua esperança morre com ele; a esperança dos maus dá em nada.
8 Yaubada todudulai ileboili kaba silae meuloina kolili, na italam tonaenaeli polowe silobaili.
8 O homem honesto escapa da angústia, porém o mau a recebe em lugar dele.
9 Walo naenaeli kolili tomo ali eliyamwao sisibayanaeli, na nuwatu dudulaina todudulai ileboili.
9 As palavras dos maus destroem os outros, mas a sabedoria livra do perigo os homens corretos.
10 Saugana Yeoba todudulai isaguili tomo meuloili yanuwa mena siyaliyaya, yo saugana tonaenaeli siboita simwawasi tomo me ali yaliyaya siwui.
10 A cidade fica contente com o sucesso das pessoas honestas, e há gritos de alegria quando morre um homem mau.
11 Todudulai ali namwanamwa koina Yaubada yanuwane esana ikeleisin, na tonaenaeli ali walo naenaeli kolili iyamala yanuwane ana kaba sibayanaena.
11 Quando as pessoas honestas abençoam uma cidade, ela se torna importante, mas as palavras dos maus a destroem.
12 Yaiya ana eliyam ikawa-naenae-yan iya toyauyaule, na tomone iya imwanoumo ana eliyam ana lopwano kaiwena iya isonogasosi.
12 É tolice tratar os outros com desprezo; o homem prudente prefere ficar calado.
13 Toetalapili nuwatu wadawadamli siedeedede-yagili kabo tomo meuloili nuwatune sikataili, na tomone iya me ana sanapu tem nuwatu wadawadamna ibenalan bwai imwanoumo.
13 O mexeriqueiro espalha segredos, mas a pessoa séria é discreta.
14 Tem tobaguna me kana tosaguwo sonosonogali kani kali kaleyayao sikaiwe-gabaegili na yanuwane kani imiya namwanamwa, na tem nigele yanuwane kani ibeku isilae.
14 O país que não tem um bom governo cairá; com muitos conselheiros, há segurança.
15 Tem tomo waluwaluna ilau kaba gimwala mena nuwanuwana iloyaga yo kowa kusagui kuwaloba, “Iya tomo namwanamwana kutalam iloyaga na tem nige iyayamaisa yau kani yayamaisa” nuwatune bwaimwa lopwano. Tem muli mena tomone nige iyayamaisa esam kani isibayanae yo loyagane polowena kani kowa kulobai. Inamwanamwa tem polowene koina kam mwayaga iyai.
15 Quem ficar como fiador de qualquer um acabará chorando. Será melhor não se comprometer.
16 Tomo manmankikiwasina kani mane ilobai, na sine katena sokesokena kani yakasisi ilobai.
16 A mulher bondosa é estimada, mas a imoral é uma vergonha. O preguiçoso nunca terá dinheiro, mas quem tem iniciativa acaba ficando rico.
17 Tem tomo mumugana bigabigana kani sagu ilobai, na tomo kalekaleyana kani kaleya ilobai.
17 Quem age com bondade faz bem a si mesmo, e quem pratica a maldade acaba se prejudicando.
18 Tonaenaena kani maisana ilobai ana paisowane koina na maisanane kani nige imimiyayai, na tomo dudulaina maisana kani imiyayai.
18 Os maus não ganham nada com a sua maldade, mas quem faz o que é direito na certa será recompensado.
19 Tem tomone iya tomo dudulaina kani yawasi namwanamwana ilobai, na yaiya paisowa naenaesosina iginaginauli kani boita ilobai.
19 Quem está resolvido a agir direito viverá, e quem insiste em fazer o mal morrerá.
20 Siya tomo kateli sikalapowon naenaena koina Yeoba ikalomagigi-lagili, na siya tomo mumugali sidudulai Yeoba ana kaba yaliyaya.
20 O Senhor Deus detesta quem tem coração perverso, mas se alegra com as pessoas corretas.
21 Walone bwaite walo yawasosi, tonaenaeli kani maisali silobai, na siya todudulai kani livasi silobai.
21 Os maus certamente serão castigados por Deus, mas os bons escaparão do castigo.
22 Tem sine yabo kana koleya inamwanamwa na nige nuwa-mayale koina iya besiele polo mekana pasa, toyauyaule.
22 A beleza na mulher sem juízo é como uma joia de ouro no focinho de um porco.
23 Todudulai ali nuwanuwatu ana kaba mwawasi ginauli namwanamwana, na tonaenaeli ali nuwanuwatu ana kaba mwawasi Yeoba ana munamunai.
23 Os planos dos bons trazem felicidade; o que os maus planejam produz ódio.
24 Siya analiyao kateliyao sokesokeli nige sowasowana siyeoma, kani Yeoba isaguili, na yaiya ana eliyam tobubutuma nige isasagui tomone kani iyamala tobubutuma yawasosi.
24 Algumas pessoas gastam com generosidade e ficam cada vez mais ricas; outras são econômicas demais e acabam ficando cada vez mais pobres.
25 Siya me ali katesokesoke kani ginauli namwanamwali sibaibaiwa silobaili. Tem kamkavao kusaguili muli mena kani sisaguiwo.
25 Quem é generoso progride na vida; quem ajuda será ajudado.
26 Tem tomo yabo nige nuwanuwana ana witi igimwalayan tomo kolili kani tomo ali kawa-naenae ilobai, na tem tomone iyaliyaya ana witi igimwalayan tomo kolili iya kani walo-mulolo ilobai.
26 O comerciante que armazena mantimento, esperando preço mais alto, é amaldiçoado pelo povo; mas o que põe à venda o que tem é estimado por todos.
27 Yaiya tomo namwanamwa iloyaloyai kani namwanamwa ilobai, na yaiya tomo naenaena iloyaloyai kani naenaena ilobai.
27 Quem procura o bem é respeitado, mas quem busca o mal será vítima do mal.
28 Analiyao siya ali meli sipei ali wasawasa koina kani sibeku, na todudulai kani sikin besiele mayau liguna kalakalawana mekana waila.
28 Aquele que confia nas suas riquezas cairá, porém os honestos prosperarão como as folhagens.
29 Tomone iya polowe iwolena ana susu kolili kani nige sagu yabo ilolobai kolili, na toyauyaulene nige sowasowana tosonogane isae-likwai kani toyauyaulene iyamala topaisowa tosonogane kaiwena.
29 Quem dirige mal a sua casa acaba sem nada. Quem não tem juízo será sempre escravo de quem é sábio.
30 Todudulai ali paisowa namwanamwana uwena bwaimwa yawasi mayauna, na yaiya iya ana paisowa koina na tomo lebo silobai iya ana paisowa inamwanamwasosi yo iya tomo sonosonogana.
30 Uma pessoa correta traz bênçãos para a vida dos outros; quem aumenta o número de amigos é sábio.
31 Tem todudulai maisali silobai bwaite yanuwa yaulina mena ee besiele tabe walo yawasosi tonaenaeli maisali kani silobai.
31 Assim como os bons são recompensados aqui na terra, também os pecadores e os maus são castigados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.