2 Samuel 19
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NTLH
1 Yowabi ana wasa siwolena siba, “Kin Deibida nuwana inae Abisalomi kaiwena mwa ivalavalam.”
1 Contaram a Joabe que o rei Davi estava chorando e se lamentando por causa de Absalão.
2 Tokaleya meuloili wasa sibenalani kin inuwanae natuna kaiwena kabo kaliyatenane koina ali yaliyaya ibui iyamala nuwanae.
2 Assim, naquele dia, a alegria da vitória virou tristeza para toda a tropa de Davi porque eles souberam que o rei estava chorando a morte do seu filho.
3 Mwa silomwanoumo silusae yanuwa mena besiele tokaleya siya simwalimwaline kali koleya besiele siyabubu kaleya koina.
3 Eles voltaram e entraram na cidade em silêncio, como fazem os soldados que fogem da batalha, envergonhados.
4 Kabo kin manna ikausi na ivalavalam kainana ilalaki iba, “O, natugu Abisalomi, O Abisalomi, natugu, natugu.”
4 O rei havia coberto o rosto e gritava alto: — Ó meu filho! Meu filho Absalão! Absalão, meu filho!
5 Kabo Yowabi ilau kin ana nume mena yo iwalo koina, “Kaliyate kabona am tokaleya meuloili kuyamwalimwalineli siya mwa kowa menatumwao, wainemwao yawasosi yo wainemwao tupwaliyao yawasimiu sileboili.
5 Então Joabe foi à casa do rei e lhe disse: — Hoje o senhor humilhou os seus soldados, aqueles que salvaram a sua vida, a vida dos seus filhos e filhas e a vida das suas esposas e
6 Kana koleya yakato siya sikalomagigi-lagiwo na kowa kumulomuloloili na siya simulomuloloiwo kowa ukalomagigi-lagili. Na mumugam kabona kuwalo-masala yakato tokaleyayao mekalikavao ali tobagunao siya besiele ginauli bwagabwaga koliwo. Mwa kani kabo yakatai temga kaliyate kabona Abisalomi nige iboboita yo kai meuloimai kaboita kani kuyaliyaya.
6 O senhor odeia os que o amam e ama aqueles que o odeiam. E mostrou que os seus oficiais e os seus soldados não valem nada para o senhor. Eu estou vendo agora que o senhor ficaria muito feliz se hoje Absalão estivesse vivo e todos nós estivéssemos mortos.
7 Sauga bwaite koina kuyawatagili kulau am tokaleyayao kateli ukwabi-yakaiweli. Tem nigele kani boniyai nige tokaleya yabo imiyamiya koliwo, kani meuloili silogabae-giwo. Kabo polowe bwaite kani ilalakisosi koliwo kabo polowe meuloili siya kulobalobaili am sauga kilakai koina kanasiga sauga bwaite.”
7 Vá agora e dê uma palavra de elogio aos seus soldados. Se não fizer isso, eu juro, em nome de Deus, o Senhor , que amanhã de manhã nenhum deles estará do seu lado. E esse seria o pior desastre de toda a sua vida.
8 — ausente —
8 Então o rei se levantou e foi sentar-se perto do portão da cidade. Os seus soldados souberam que ele estava lá e se reuniram todos em volta dele. Enquanto isso, todos os israelitas tinham fugido, cada um para a sua casa.
9 Na Yuda yo Isileli tomoliyao meuloili sibalabalamumu yo sigamwagamwa-pakiki siwaloba, “Kin Deibida iya mwa ileboila kala tokalomagigiliwo kolili. Tabe iya mwa Pilistiya nimali mena ileboila. Na sauga bwaite nige imiyamiya kolila, iya ilogabaegilako ilauko dedei yabo koina, Abisalomi imatausan mwa iyabubu.
9 E, em todo o país, eles começaram a brigar. Eles diziam: — O rei Davi nos livrou dos nossos inimigos. Ele nos livrou dos filisteus, mas agora fugiu de Absalão e saiu do país.
10 Tauna kona Abisalomi iya tagitesipwai ala kin iloina-yagila, na iya iboitako kaleya mena. Kabo gubesi na tamiya-mwanou nige taedeedede yo kin Deibida tagitesipwai yoi ipileyoima?”
10 Nós escolhemos Absalão para ser o nosso rei, mas ele morreu na batalha. Então, por que não tentamos trazer o rei Davi de volta?
11 — ausente —
11 O rei Davi soube do que os israelitas estavam dizendo. Então enviou os sacerdotes Zadoque e Abiatar aos líderes de Judá para perguntarem o seguinte: — Por que vocês seriam os últimos a ajudar a trazer o rei de volta ao seu palácio?
12 — ausente —
12 Vocês são meus parentes, da minha própria carne e do meu próprio sangue; por que vocês seriam os últimos a ajudar a me trazer de volta?
13 Besiele tabe Deibida iwalo silau Amasa koina siba, “Deibida iba kowa kuboma kwasinem yo bulumam tupwana. Kabona kani yapeiwo kuyamala yagu tokaleya ali tobaguna, Yowabi miyalaena. Tem nige yapepeiwo tobaguna yakawanoi Yeoba maisa polopolowe-sosina iginauli koliyau.”
13 Davi também mandou-os dizer a Amasa: — Você é meu parente. De agora em diante, você será o comandante do exército em lugar de Joabe. Que Deus me mate se eu não fizer isso!
14 Mwa Yuda meuloili ali nuwatu kaigedamo besiele Deibida koina. Kabo me ali yaliyaya walo siyawasa siba, “Kupileyoima mekamkavao am tomoyao meuloili.”
14 Com essas palavras, o rei ganhou o coração de todos os homens de Judá, e eles mandaram lhe dizer que voltasse com todos os seus oficiais.
15 Kabo Deibida yo ana tomoyao sipileyoima kanasiga siyawatagili waila Yolidani. Na tomo Yuda siyawatagiliko Giligali na tem mekalikava kin sielobelobe waila Yolidani koina na sisagui ana lopanaisi kaiwena.
15 Davi voltou e chegou até o rio Jordão. Os homens da tribo de Judá foram encontrá-lo em Gilgal, para acompanhá-lo na travessia do rio.
16 Gela natuna Simei game Baulim ana susu Beniyamina itotoya mekanakavao tomo Yuda silau waila Yolidani kin Deibida sigitai.
16 Ao mesmo tempo, Simei, o benjamita, filho de Gera, da cidade de Baurim, foi depressa ao rio Jordão para se encontrar com o rei Davi.
17 Kabo mekanakavao susu Beniyamina kali baibaiwa tausan kaigeda besiele tabe Siba, Saulo ana susu ali topaisowa mekanakavao natunao kali baibaiwa piptin (15) yo ana topaisowao kali baibaiwa tuwenti (20). Kabo sitotoya mwa silau siyawatagili waila Yolidani dedeina bwaimwa kin imiyamiya ikaikaiyawasi koina.
17 Mil homens da tribo de Benjamim estavam com Simei. Também Ziba, que trabalhava para a família de Saul, foi ao Jordão com os seus quinze filhos e vinte empregados. Eles chegaram lá antes do rei
18 Kabo bodane silopanaisi kaba lopanaisi mena silau sikatububu na tem kin mekanakavao ana nume kana tomoyao sisaguili ali lopanaisine kaiwena na tawae tem kin iwalowen kani siginauli. Saugana Simei Gela natuna ilopanaisi mwa italu-pwalou kin manna mena.
18 e atravessaram o Jordão para acompanhar a gente do rei na travessia do rio e fazer tudo o que o rei quisesse. Quando o rei estava se aprontando para atravessar o rio, Simei se jogou no chão, em frente dele,
19 Yo iwalo koina iba, “Yagu guyau yo yagu kin, kaliyatenane Yelusalema kulogabaen nae yaginauli koliwo. Yakawanoi yagu nae bwaite tabu kununuwatu-kalatani na kunuwatu-pwaiki.
19 e disse: — Ó rei, eu peço que perdoe o mal que lhe fiz no dia em que o senhor saiu de Jerusalém. Esqueça o que eu fiz; nunca mais pense nisso.
20 Yau am topaisowa yakatai yakato yalopwano kabo Isileli ali susu kaloli mena yau bwaite yalaoma baguna kaliyate kabona kowa te yau talolabin.”
20 Eu sei que fiz uma coisa errada e é por isso que sou a primeira pessoa das tribos do Norte a vir encontrá-lo hoje.
21 Kabo Seluwaiya natuna Abisai iwalo Deibida koina iba, “Temga Simei takoyamate ana nae maisana kaiwena kowa Yeoba ana gitesipwa tomona ikawa-naenae-yagiwo.”
21 Então Abisai, cuja mãe era Zeruia, disse: — Simei deveria morrer por ter amaldiçoado aquele que Deus escolheu como rei.
22 Mwa kainana Deibida iyamaisa iba, “Nige am dedei, yo nige am yai ipapagan na kuwalowalo besiele. Yakato ugamwapakiki koliyau? Nuwana nige ukwakatai kabona kani sipei-yapileyoi yau Isileli ali kin? Kabo gubesi? Yakato kaliyate kabona yawalo tomo yabo takoyamate Isileli kalona mena? Nigele.”
22 Mas Davi disse a Abisai e ao seu irmão Joabe: — Vocês, filhos de Zeruia, não têm nada a ver com isso! Vocês estão querendo me criar problemas? Agora eu sou o rei de Israel, e nenhum israelita será morto hoje.
23 Mwa ikawalulu yo iwaloyameli Simei koina iba, “Kani nige kuboboita.”
23 E disse a Simei: — Eu juro que você não será morto.
24 Mepiboseti, Saulo tubuna, iya tabe ilau waila Yolidani kabo mekanakava kin silolabin kabo simulolo. Na saugana kin Yelusalema ilogabaen Mepiboseti ana nuwanae kaiwena mwa nige kaena idedeuli, me palasana yo nige ana kaleko idedeulili.
24 Mefibosete, o neto de Saul, também desceu para ir ao encontro do rei. Ele não havia lavado os pés, nem aparado a barba, nem lavado as suas roupas desde o dia em que o rei tinha saído de Jerusalém até o dia em que voltou vitorioso.
25 Saugana ilaoma Yelusalema yo mekanakava kin simuloloili mwa kin ineli koina iba, “Mepiboseti, gubesi nige kulalaoma mekaukava kowa?”
25 Quando Mefibosete chegou de Jerusalém para se encontrar com o rei, este lhe perguntou: — Mefibosete, por que você não foi comigo?
26 Kainana iyamaisa iba, “Yagu guyau yo yagu kin, ukwataiyau yau am topaisowa kaegu sinae nige sowasowagu yalokeikeile dudulai kabo yagu nuwatu yawaloba, ‘Yawalo yagu donki sikatububuni na yamwalisae mekaukava kin kalau’, na yagu topaisowa esana Siba imwakota-yagau.
26 Ele respondeu: — Ó rei, o senhor sabe que sou aleijado. Eu mandei o meu escravo arrear o meu jumento, para que eu pudesse montar e ir com o senhor, mas o meu escravo me traiu.
27 Kabo ilaowa yo wasagu ikawa-naenaeyani yagu guyau yo yagu kin koliwo. Na kowa besiele Yaubada ana anelose yabo, dudulai yo mwakota kali uloi ukwatai. Mwa tawae kunuwatui inamwanamwa uginauli.
27 Ele lhe contou mentiras a meu respeito. Mas o senhor é como um anjo de Deus e sabe a verdade; portanto, faça o que achar melhor.
28 Yagu guyau yo yagu kin, kai Saulo tubunao meuloimai nige ama dudulai yabo ipapagan manim mena. Tem tauna kona am nuwatu besiele sowasowana ukoyamatemai, na nige ugiginauli. Na kowa kuwalo yau am topaisowa yakekakekanya am teibele mena. Na nige yagu namwanamwa ipapagan na yakawanoi yoi koliwo.”
28 Toda a família do meu pai merecia ser morta pelo senhor, mas o senhor me deu o direito de comer junto com o senhor. Eu não tenho o direito de lhe pedir mais nenhum favor.
29 Mwa kin iwalo koina iba, “Besi edeedede. Yau yawaloba mekamkava Siba tubum ana bwatano kwayakasali.”
29 O rei respondeu: — Não diga mais nada. Eu resolvi que a propriedade de Saul será dividida entre você e Ziba.
30 Kabo Mepiboseti iba, “Na meuloina kutalamwani ikalai. Yau yayaliyayamo koliwo kaiwena kupileyoima me am namwanamwa.”
30 — Que Ziba fique com tudo! — respondeu Mefibosete. — Para mim é suficiente que o senhor tenha voltado em paz para casa.
31 Na Basilai iya dedei Giliyadi tomona ilaomaya yanuwa Logelim ilau waila Yolidani yakato iya tabe kin me ana bodao isaguili ali lopanaisi koina.
31 Barzilai, da cidade de Rogelim, que ficava na região de Gileade, também tinha vindo da sua cidade para acompanhar o rei na travessia do rio Jordão.
32 Iya itautaubalako ana bolime kana lalaki eiti (80). Iya towasawasa yawasosi yo tauna kona Deibida me ana boda igite-kalatagili saugana simiyamiya Manaim.
32 Barzilai era bem velho: tinha oitenta anos de idade. Era muito rico e, quando o rei esteve em Maanaim, ele o havia sustentado.
33 Kabo kin iwalo Basilai koina iba, “Kowa mekaukava talopanaisi kani kumiyamiya koliyau Yelusalema na yagite-kalatagiwo.”
33 — Barzilai, — disse o rei — venha para Jerusalém e fique comigo, que eu o sustentarei.
34 Na kainana Basilai iyamaisa iba, “Tabu, kaiwena yatautaubalako kani nige sauga imamamalawe na yaboita. Nige kana dudulai yabo na yalaowa talau Yelusalema.
34 Mas ele respondeu: — Eu não vou viver muito mais; por que iria para Jerusalém com o senhor?
35 Yagu bolime eiti ilobaiyako yo nige sowasowana kamna namwanamwana yo kamna naenaena kali uloi yakatai. Mwa nige sowasowagu tawae yakan yo tawae yanuma kamnali yalotonani. Nige sowana towali kainali yabenalani. Mwa tabu yalalaowa na iyamala polowe yagu guyau yo yagu kin, koliwo.
35 Já tenho oitenta anos e não tenho prazer em mais nada. Não sinto o gosto do que como ou bebo e já não posso ouvir a voz dos cantores. Eu seria somente um peso para o senhor.
36 Mekaukava kowa waila Yolidani talopanaisani yo kikiuna tabe talokeikeile. Na tabu mulolone ugiginauli besiele tawae kuwaloweni.
36 Não mereço uma recompensa tão grande como essa. Eu irei com o senhor só até um pouco depois do rio Jordão.
37 Na kutalamwagau yapileyoi kabo yaboita yagu yanuwa mena yo sipeiyau tamagu yo sinagu kali salai salina mena. Kabo yagu guyau yo yagu kin, natugu Kimam bwaite, mekamkava kwalau kabo tawae kunuwatui idudulai na uginauli koina.”
37 Deixe-me voltar para casa e morrer perto do túmulo dos meus pais. Mas aqui está Quimã, o meu escravo. Leve-o com o senhor e faça por ele o que achar melhor.
38 Kabo kin iwaloba, “Inamwanamwa Kimam ilaoma mekaukava na namwanamwa bwaite kaginauli koina besiele am nuwatu. Yo tawae tem ukawanoi-yan koliyau yapaisowai kaiwem.”
38 O rei respondeu: — Eu o levarei comigo e farei por ele tudo o que você quiser. E farei por você qualquer coisa que me pedir.
39 Mwa tomo meuloili waila Yolidan silopanaisi yo tabe Deibida ilopanaisi. Muli mena Deibida Basilai inisoi yo ikawanoi Yeoba imuloloi yo Basilai ipileyoi ana yanuwa mena.
39 Então Davi e toda a sua gente atravessaram o rio Jordão. Ele beijou Barzilai e lhe deu a sua bênção, e Barzilai voltou para casa.
40 Kabo kin mekanakava Kimam silau yanuwa Giligali. Na susu Yuda meuloili yo Isileli ali susu tupwali mekalikava kin Deibida silopanaisi waila Yolidani yo sigite-kalatani ana kamwasa mena.
40 O rei atravessou o rio acompanhado por todos os homens de Judá e pela metade dos homens de Israel. Dali foi para Gilgal, e Quimã seguiu com ele.
41 Mwa Isileli tataoliyao meuloili silaulau kin koina yo siwaloba, “Tawae kaiwena kamakavao Yuda tataoliyao nige ama wasa siyeyeyama na kamakavao kayalopanaisagili? Na silowadam yo menatumwao yo am tokaleyayao meuloili siyalopanaisagimiu waila Yolidani.”
41 Então todos os israelitas foram e disseram a Davi: — Ó rei, por que é que os nossos irmãos, os homens de Judá, se acharam com o direito de trazer o senhor, a sua família e a sua gente para este lado do rio Jordão?
42 Kabo Yuda tataoliyao Isileli ali balamumu siyamaisa siba, “Kaginauli besiele bwaite kaiwena iya ama susu tomona. Na gubesi mwa walone kaiwena kwamunamunai? Nuwana kin kani kan iyauyauyan kolimai na kakekakekan? Nigele. Nuwana wasawasa tupwana kakalai kaiwemai? Nigele.”
42 Os homens de Judá responderam: — Nós fizemos isso porque o rei é nosso parente. Será que isso é razão para vocês ficarem zangados? Será que o rei pagou pela nossa comida ou nos deu alguma coisa?
43 Mwa kainali Isileli tataoliyao siyamaisa siba, “Yakato komiu mwa ami kin Deibida yo kai nigele? Kai ama susu kali baibaiwa sanaulu (10) na komiu susu kaigedamo. Kabo kai ama dudulai ilalakisosi kabo komiu ami dudulai. Gubesi na wagite-lobi-yegimai yo ginauli bwaite waginauli kolimai? Kai mwa kawalo baguna ala kin tayapileyoi-yama.” Na Yuda me ali walo kaiwe Isileli kainali ikaiwe-gabaen.
43 Os israelitas disseram: — Nós temos dez vezes mais direito sobre o rei Davi do que vocês, embora ele seja seu parente. Por que é que vocês fizeram pouco caso de nós? Afinal de contas, nós fomos os primeiros a falar de trazer o rei de volta! Mas a resposta dos homens de Judá foi ainda mais violenta do que a dos homens de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.