1 Samuel 14

Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Kaliyate yabo koina Saulo natuna Diyonatan iwalolau ana kaleya gogona kana tokayale koina iba, “Kulaoma talopanaisi Pilistiya ali kaba gogo mena.” Na tamana nige nuwana mena ipepei.
1 Certo dia, Jônatas, filho de Saul, disse ao seu jovem escudeiro: "Vamos ao destacamento filisteu, do outro lado". Ele, porém, não contou isto a seu pai.
2 Na Saulo imiyamiya mayau pomegleneiti yaulina mena yanuwa Migilon koina yanuwa Gibeya salina mena. Yo tomo yoli sikisi andeledi (600) siya tokaleyayao mekanakavao simiyamiya.
2 Saul estava sentado debaixo de uma romãzeira na fronteira de Gibeá, em Migrom. Com ele estavam uns seiscentos soldados,
3 Na topwaoli Aiya iyaele luwali mena kana kaleko esana ipodi iluwui. Aiya iya Ikabodi natuna kanakava esana Aitubi na Aitubi tamana esana Peniyasi na Peniyasi tamana esana Ilae. Iya tauna kona Yeoba ana topwaoli yanuwa Sailo koina. Na Diyonatan ana laune kaiwena nige tomo yabo ikakatai.
3 entre os quais Aías, que levava o colete sacerdotal. Ele era filho de Aitube, irmão de Icabode, filho de Finéias e neto de Eli, o sacerdote do Senhor em Siló. Ninguém sabia que Jônatas havia saído.
4 Na kaba lopanaisine ilalau Pilistiya ali kaba miya mena papali labui mala naenaena. Malanaenaene yabo esana Bosesi yo yabo esana Senei.
4 Em cada lado do desfiladeiro que Jônatas pretendia atravessar para chegar ao destacamento filisteu, havia um penhasco íngreme; um se chamava Bozez; o outro, Sené.
5 Papali labuine yabo tete bomatu mena Mikimasi manna mena yo yabo tete yavana mena Geba manna mena.
5 Havia um penhasco ao norte, na direção de Micmás, e outro ao sul, na direção de Geba.
6 Diyonatan iwalolau ana kilakai gogo kaleya kana tokayale koina iba, “Kulaoma talopanaisi talau Pilistiya ali kaba gogo mena siya nige nigwenigwe tomonliyao kolili. Nuwana kani Yeoba ginauli yabo iginauli kaiwela. Bwagana tabaibaiwa o nuwana nige tababaibaiwa nige ginauli yabo sowasowana Yeoba ana sagu ikausi kolila.”
6 E Jônatas disse a seu escudeiro: "Vamos ao destacamento daqueles incircuncisos. Talvez o Senhor aja em nosso favor, pois nada pode impedir o Senhor de salvar, seja com muitos ou com poucos".
7 Mwa kainana iyamaisa iba, “Tawae kunuwatui uginauli bwai talaowamo yau talatalamgu koliwo.”
7 Disse seu escudeiro: "Faze tudo o que tiveres em mente; eu irei contigo".
8 Kabo Diyonatan iba, “Inamwanamwa talopanaisi talau talomayale kolili na sigitaila.
8 Jônatas disse: "Venha, vamos atravessar na direção dos soldados e deixaremos que nos avistem.
9 Tem siwalo kolila siba, ‘Kwasanasanawaya kanasiga kasaewa kolimiu’ tatolomo tasanasana tabu tasasae kolili.
9 Se nos disserem: ‘Esperem aí até que cheguemos perto’, ficaremos onde estivermos e não avançaremos.
10 Na tem siba, ‘Kwasaema kolimai’ takawasae kaiwena bwainene kilakilala kolila Yeoba italamwagiliko nimala kalona mena, kani taunuili.”
10 Mas, se disserem: ‘Subam até aqui’, subiremos, pois este será um sinal para nós de que o Senhor os entregou em nossas mãos".
11 Kabo yoli labuiwa silopanaisi yo siutu-mayale Pilistiya tokaleya kolili mwa sigitaili yo sitalawasi-yagili siba, “Wagitaili Ibeliu tokenokeno-wadamwa gula mena kabo sinene-yawatagilima.”
11 Então os dois se deixaram ver pelo destacamento dos filisteus, que disseram: "Vejam, os hebreus estão saindo dos buracos onde estavam escondidos".
12 Kabo siyogalau Diyonatan yo ana kilakai tokayale gogo kaleya kolili siba, “Ee kwasaemaya kolimai na sanapu kayakenayagimiu.” Mwa Diyonatan iwalolau kana tosagu gogo kaleya kana tokayale koina iba, “Yavinae baguna na kowa kani muligu mena kuvinaema. Kaiwena Isileli ala Yaubada Pilistiya italamwagiliko nimala mena kani kabona taunuili.”
12 E gritaram para Jônatas e seu escudeiro: "Subam até aqui e lhes daremos uma lição". Diante disso, Jônatas disse a seu escudeiro: "Siga-me; o Senhor os entregou nas mãos de Israel".
13 Yo Diyonatan ivinae baguna mala naenaenawa koina nimana yo kaena iyapaisowali. Na ana tokayale gogo kaleya salina mena. Yo Diyonatan Pilistiya kaleya kana tobagunao tupwaliyao itubali-yabekuli na ana kilakai salina mena itolo yo ikoyamateli.
13 Jônatas escalou, usando as mãos e os pés, e o escudeiro foi logo atrás. Jônatas começou a derrubá-los, e seu escudeiro, logo atrás dele, os matava.
14 Kaleya bagubagunana koina Diyonatan me ana kilakai gogo kaleya kana tokayale mekanakava yoli tuwenti (20) siunuili dedei kikiuna kalona mena.
14 Naquele primeiro ataque, Jônatas e seu escudeiro mataram cerca de vinte homens numa pequena área de terra.
15 Mwa Pilistiya tokaleya meuloili siya simiyamiya ali kaba gogo mena yo tabe siya koya mena meuloili kateli siwakaka yo simatausi lalakina yo tabe nuwali sipwanopwano. Yo mwanikiniki bwatano inukui itabubu kaiwena Yeoba ana kaiwe iyawatagili.
15 Então caiu terror sobre todo o exército, tanto sobre os que estavam no acampamento e no campo, como sobre os que estavam nos destacamentos e até mesmo nas tropas de ataque. O chão tremeu e houve um pânico terrível.
16 Saulo ana tokabi kevanaiwo manli ilau Gibeya koina susu Beniyamina ali dedei mena Pilistiya tokaleyayao sisagena bwagabwaga me ali nuwa-pwanopwano.
16 As sentinelas de Saul em Gibeá de Benjamim viram o exército filisteu se dispersando, correndo em todas as direções.
17 Silau Saulo ana wasa siwolena, kabo iwalo kolili iba, “Tokaleya kwayoga-gogonagilima na kwaloyai yaiya iya nige mekalakava.” Mwa siloyai yo silobai Diyonatan me ana kilakai nige simiyamiya.
17 Então Saul disse aos seus soldados: "Contem os soldados e vejam quem está faltando". Quando o fizeram, viram que Jônatas e seu escudeiro não estavam presentes.
18 Yo Saulo iwalolau topwaoli Aiya koina iba, “Yeoba ana kelabilabin kamwasana kana dedewaga wakalaiyama.”
18 Saul ordenou a Aías: "Traga a arca de Deus". Naquele tempo ela estava com os israelitas.
19 Saugana Saulo iyaelemo iedeedede topwaoli Aiya koina na Pilistiya ali kaba gogo mena matausi yo nuwa-pwanopwano ilalaki molosi yo siwuiwui-keikeile mwa iba, “Besi. Nige sowana Yeoba ana nuwatu taloyai.”
19 Enquanto Saul falava com o sacerdote, o tumulto no acampamento filisteu ia crescendo cada vez mais. Então Saul disse ao sacerdote: "Não precisa trazer a arca".
20 Kabo Saulo me ana tokaleyayao silusae kaleya luwana mena sigite-lobaili Pilistiya nuwali sipwanopwano molosi. Mwa sibomayoi ali kaleya kelepana koina siunuyamateli siboita.
20 Então Saul e todos os soldados se reuniram e foram para a batalha. Encontraram os filisteus em total confusão, ferindo uns aos outros com suas espadas.
21 Tauna kona Isileli tupwaliyao silau sipatu Pilistiya kolili yo simiyamiya waya Pilistiya ali kaba kaleya mena. Sauganane koina sitolo-keile Isileli kolili na Saulo yo Diyonatan sisaguili kaleya koina.
21 Alguns hebreus que antes estavam do lado dos filisteus e que com eles tinham ido ao acampamento filisteu, passaram para o lado dos israelitas que estavam com Saul e Jônatas.
22 Besiele siya tauna kona tabe siyabubu silau susu Ipeleim ali dedei mena sikeno-wadam dedei mala koyakoyana mena, mwa wasa sibenalan Pilistiya siyabubu kabo sisagena-tolo kabo mulili mena sisagena sikele-tawoili.
22 Quando todos os israelitas que haviam se escondido nos montes de Efraim ouviram que os filisteus batiam em retirada, também entraram na batalha, perseguindo-os.
23 Kaleya ilikwako ilaoko Beteiben ilogabaen. Na kaliyatenane koina tomoyao Isileli Yeoba ileboili kali tokalomagigiliwo nimali mena.
23 Assim o Senhor concedeu vitória a Israel naquele dia, e a batalha se espalhou para além de Bete-Áven.
24 Muliya kabo silau kaleya koina na Saulo loina kaikaiwena iwalowen kolili iba, “Kisi tomo yabo ukekan kanasiga kaleya mena yagumyai kagu kaleyayao kolili. Tem yaiya kowa nige loina bwaite kuyayakasisi-yan na ukekan kanasiga dabwelo isugu Yeoba kani ikawa-gulaiwo.” Mwa tokaleyayao nige sikekekan mwa meuloili yoli sisawosawowoli.
24 Os homens de Israel estavam exaustos naquele dia, pois Saul havia lhes imposto um juramento, dizendo: "Maldito seja todo o que comer antes do anoitecer, antes que eu tenha me vingado de meus inimigos! " Por isso ninguém tinha comido nada.
25 Kabo meuloili silusae gunuwala mena yo kamwakamwa sigitai bwatano mena.
25 O exército inteiro entrou num bosque, onde havia mel no chão.
26 Saugana silusae gunuwala mena yo kamwakamwane sigitai ididididi-yawatagili na iyamo nige yabo nimana ilalau na ikalai inunuma kaiwena kawa-gulane sibenalanako mwa simatausi.
26 Eles viram o mel escorrendo, contudo ninguém comeu pois temiam o juramento.
27 Na Diyonatan nige ikakatai tamana ana loinane mwa ana sige isuna iyagalawan itupa-lapan yo bwasina ikalaiyama ana sige mena inuma yo yona sikaikaiwe.
27 Jônatas, porém, não sabia do juramento que seu pai havia imposto ao exército de modo que estendeu a ponta da vara que tinha na mão e a molhou no favo de mel. Quando comeu seus olhos brilharam.
28 Kabo tokaleya yabo iwalolau Diyonatan koina iba, “Tamam loina kaikaiwena ipei iba tem yaiya kan ikan kani kawa-gula ilobai Yeoba koina. Iya kaiwena mwa yomai sisawosawowoli kaiwena nige kan yabo kakakan.”
28 Então um dos soldados lhe disse: "Seu pai impôs ao exército um juramento severo, dizendo: ‘Maldito seja todo o que comer hoje! ’ Por isso os homens estão exaustos".
29 Yo Diyonatan iwalo iba, “Tamagu ana loina ipepeine kita Isileli kala polowe iyalalaki. Ugitai saugana kamwakamwa bwasina kikiuna yanuma mwa yogu sikaikaiwe.
29 Jônatas disse: "Meu pai trouxe desgraça para nós. Veja como meus olhos brilham desde que provei um pouco deste mel.
30 Tem tamagu italam-wagila na kala kaleyayao kan siyayabubu-gabaegili kolili takekan na yola sikaikaiwe kani Pilistiya sibaibaiwa taunuili.”
30 Como teria sido bem melhor se os homens tivessem comido hoje um pouco do que tomaram dos seus inimigos. A matança de filisteus não teria sido ainda maior? "
31 Kaliyatenane koina Isileli sitolo yo Pilistiya sitawoili sikoyamateli iyatubuya yanuwa Mikimasi koina yo ilau kanasiga Aidalon. Yo guliyam kaiwena kamnali sinae yo yoli sisawosawowoli.
31 Naquele dia, depois de derrotarem os filisteus, desde Micmás até Aijalom, os israelitas estavam completamente exaustos.
32 Mwa dabwelo isugu kabo mwayamwayau sisagena silau ginauli sikwayaili Pilistiya kolili yo tabe sipi yo bulumakau menatuliyao siunuili sinigwaili bwatano mena mekwasikwasineli simiyasio mekilaili sikekan, kaiwena siguliyam molosi.
32 Eles então se lançaram sobre os despojos e pegaram ovelhas, bois e bezerros, e mataram-nos ali mesmo e comeram a carne com o sangue.
33 Yo Saulo ana wasa siwolena siba, “Tokaleya silopwano Yeoba manna mena kaiwena buluma kilaina kwasikwasinena sikanyako.” Kabo Saulo iba, “Komiu loina kana tolikwai veku yabo lalakina kwayatapipiliyama koliyau.
33 E alguém disse a Saul: "Veja, os soldados estão pecando contra o Senhor, comendo carne com sangue". Ele disse: "Vocês foram infiéis. Rolem uma grande pedra até aqui.
34 Kwalau tokaleya kwawalo kolili ali sipi yo ali bulumakau sikalailima bwaite koina. Siunuili vekune bwaite koina yo kwasineliyao siyadidi-gabaegili yo siloliga sikekan. Na tabu Yeoba ana loina sisisinali.” Kabo sikele-gogo silaoma bwaine koina siloliga yo sikekan.
34 Saiam entre os soldados e digam-lhes: ‘Cada um traga a mim seu boi ou sua ovelha, abatam-nos e comam a carne aqui. Não pequem contra o Senhor comendo carne com sangue’ ". Assim, cada um levou seu boi naquela noite e ali os abateram.
35 Kabo Saulo kaba pwaoli ikabi Yeoba koina. Na bwaite ana sauga bagubagunana kaba pwaoli ikabi.
35 Então, Saul edificou um altar para o Senhor; foi a primeira vez que fez isso.
36 Yo Saulo iwalo tokaleya kolili iba, “Kani boniyai talobi Pilistiya meuloili ali gogo takwayaili yo meuloili taunuyamateli tabu yabo itutupwa. Ilau kanasiga itomkewa ilayan gwaligwali.” Yo kainana siyamaisa siba, “Tawae kunuwanuwatuine inamwanamwasosi bwai uginauli mowoi.” Na iyamo tabe topwaoli Aiya iba, “Kani naga Yeoba ana nuwatu taloyai na takatai.”
36 Saul disse ainda: "Desçamos atrás dos filisteus, à noite, e os saqueemos até o amanhecer, e não deixemos vivo nem um só deles". Eles responderam: "Faze o que achares melhor". O sacerdote, porém, disse: "Consultemos aqui a Deus".
37 Kabo Saulo Yeoba koina ineli iba, “Gubesi yalobi Pilistiya yakalaili o besi? Sowana kutalamwagili Isileli nimali mena?” Na Yeoba Saulo ana kawanoi nige iyayamaisa kaliyatenane koina.
37 Então Saul perguntou a Deus: "Devo perseguir os filisteus? Tu os entregarás nas mãos de Israel? " Mas naquele dia Deus não lhe respondeu.
38 Mwa Saulo iba, “Tokaleya kali tobagunao meuloimiu kwalaoma bwaite koina na taloyai yaiya pwanoli iginauli kaliyate kabona koina. Pwanoli esana iginauline?
38 Disse então Saul: "Venham cá, todos vocês que são líderes do exército, e descubramos que pecado foi cometido hoje.
39 Kagu lulu Isileli ali Yeoba me yawasina esana mena iya tolebola nuwana natugu Diyonatan o nuwana yaiya bwai kani iboitamo.” Mwa tabe nige yabo kainana iyayamaisa.
39 Juro pelo nome do Senhor, o libertador de Israel, mesmo que seja meu filho Jônatas, ele morrerá". Mas ninguém disse uma só palavra.
40 Yo Saulo iwalolau Isileli tokaleyayao kolili iba, “Komiu kani kwatolo waya bwaimwa koina na yau me natugu Diyonatan kani katolo bwaite koina.” Mwa kainana siyamaisa siba, “Tawae kunuwatui inamwanamwa sosi uginauli besiele am nuwatune.”
40 Então disse Saul a todos os israelitas: "Fiquem vocês de um lado; eu e meu filho Jônatas ficaremos do outro". E eles responderam: "Faze o que achares melhor".
41 Kabo Saulo ineli Yeoba Isileli ali Yaubada koina iba, “Tawae yaina nige yagu kawanoi kuyayamaisa? Nuwanuwagu walo yawasosi kuyeyama tem pwanoli imiyamiya yau yo Diyonatan kolimai kuyamayale veku Ulim koina na tem tokaleya ali pwanoli kuyamayale veku Tamim koina.” Kabo topwaoli veku ikalai iyapaisowa lopwano imayale Saulo me natuna Diyonatan kolili.
41 E Saul orou ao Senhor, ao Deus de Israel: "Dá-me a resposta certa". A sorte caiu em Jônatas e Saul, e os soldados saíram livres.
42 Tabe Saulo iwaloyoi iba, “Vekune ugwabaegili yoi yau yo natugu Diyonatan luwaluwalimai mena.” Mwa siginauli besiele kabo silobai Diyonatan iya lopwanone iginauli.
42 Saul disse: "Tirem sortes entre mim e meu filho Jônatas". E Jônatas foi indicado.
43 Kabo Saulo iwalolau Diyonatan koina iba, “Kuwalo-masala koliyau ginauli esana kupaisowaine?” Kabo kainana iyamaisa iba, “Yagu sige isuna mena kamwakamwa yatupa-lapan koina na yakalaiyama yanuma, koinaele yatalamwagau besimo yaboita.”
43 Então Saul disse a Jônatas: "Diga-me o que você fez". E Jônatas lhe contou: "Eu provei um pouco de mel com a ponta de minha vara. Estou pronto para morrer".
44 Kabo Saulo iba, “Natugu, walo yawasosi kuboita. Tem nigele, yakawanoi Yeoba koina maisa polopolowe molosina iginauli koliyau.”
44 Saul disse: "Que Deus me castigue com todo rigor, caso você não morra, Jônatas! "
45 Na tokaleyayao siwalo Saulo koina siba, “Diyonatan iya mwa kita Isileli ileboila. Mwa kani kuwalo iboita? Kani nigele. Kakawalulu Yeoba Tokaiwesosi esana mena nige sowana yona wauna yabo ukwabi-tonan, kaiwena kaliyate kabona Yeoba isagui yo paisowa lalakina iginauli.” Yo Diyonatan ilivasi nige sowana iboita.
45 Os soldados, porém, disseram a Saul: "Será que Jônatas, que trouxe esta grande libertação para Israel deve morrer? Nunca! Juramos pelo nome do Senhor, nem um só cabelo de sua cabeça cairá ao chão, pois ele fez isso hoje com o auxílio de Deus". Então os homens resgataram Jônatas, e ele não foi morto.
46 Mwa Saulo ilopei nige Pilistiya itatawoili yoi na ikabi-gabaegili sipileyoi ali dedei mena.
46 E Saul parou de perseguir os filisteus, e eles voltaram para sua própria terra.
47 Saugana Saulo iyamala Isileli ali kin iyatubu ikaleya Isileli kana tokalomagigiliwo dedei uloina uloina kolili. Siya Isileli simiya-takikilagili, Mowabe, Amoni, Idoma, Soba, siya me ali kinwo yo Pilistiya. Toisabo dedei kolili ikaleya sauga meuloina iunuili,
47 Quando Saul assumiu o reinado sobre Israel, lutou contra os seus inimigos em redor: moabitas, amonitas, edomitas, os reis de Zobá e os filisteus. Para qualquer lado que fosse, infligia-lhes castigo.
48 kaiwena me ana katepatu yo me ana kaiwe ikalekaleya. Besiele tabe Amaleki iunuili siya tauna kona silaoma yo Isileli ali gogo sikwayaili.
48 Lutou corajosamente e derrotou os amalequitas, libertando Israel das mãos daqueles que os saqueavam.
49 Saulo natunao tatao esaliyao bwaite, Diyonatan, Isibi yo Malikisuwa. Natunao sinesineo labui tobagubaguna esana Melabi, tomulimuliye esana Mikali.
49 Os filhos de Saul foram Jônatas, Isvi e Malquisua. O nome de sua filha mais velha era Merabe, e o da mais nova era Mical.
50 Saulo wainena esana Ainowami iya Aimasi natuna. Ana tokaleyayao kali tobaguna esana Abina iya Saulo tamana Kisi kanakava esana Neli natuna.
50 Sua mulher chamava-se Ainoã e era filha de Aimaás. O nome do comandante do exército de Saul era Abner, filho de Ner, tio de Saul.
51 Kabo Saulo tamana esana Kisi na Abina tamana esana Neli. Kabo Kisi kanakava Neli siya yoli labuine taubala esana Abiyeli natunao.
51 Quis, pai de Saul, e Ner, pai de Abner, eram filhos de Abiel.
52 Saulo yawasina meuloina koina me ana tokaleyayao sikalekaleya Pilistiya kolili. Na Isileli tataoliyao sauga meuloina igitagitaili tem yaiya ikaiwe yo ikatepatu ikalai iyamala ana tokaleya.
52 Houve guerra acirrada contra os filisteus durante todo o reinado de Saul. Por isso sempre que Saul conhecia um homem forte e corajoso, alistava-o no seu exército.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.