Mateus 22

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yeisu iwalo-kobwaibwaili yoi kolili iba,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Yaubada ana kaba loina bwaite besiele. Kin yabo kekan lalakina iginauli natuna tauna ana kasole kaiwena.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Baguna tomo lalakili ikawanoi-yagili silaoma kasolene simanmanbubu yo sikekan. Kasole kana sauga koina ana topaisowa iyawasali kolili ali wasa siwolegili tem silaoma kekan koina, na iyamo tomo lalakiliwa sisikote.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Kabo boda labuina tupwana sibaibaiwa, siya ana topaisowao, iyawasali yoi iba, ‘Siya yakawanoi-yagili kasole kekanna kaiwena ali wasa kwaolegili yakato bulumakau tauna yo sinena sinisinibuli yaunuiliko yo kan meuloina kakatububunagiliko kasanasanaimiu kwalaoma kasole kekanna koina.’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Na siya sisikote nige ali nuwatu ilalau kolili. Tupwaliyao silau ali tano kolili yo tupwaliyao silau ali bisinisi kolili.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Yo tabe tupwaliyao ana topaisowao sikabi-kalatagili, sisapili yo sikoyamateli.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Kabo kin imunamunai lalakina yo ana tokaleyayao iyawasali, silau tounuyamateyaone sikoyamateli yo ali yanuwa sigabuli.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Yo iwalo ana topaisowao kolili, ‘Kasole kekanna takatububunanako na tomo lalakiliwa sisikote nige silalaoma, besi, amokisa kaiwena siyauyaule.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Kwalau kamwasa kolili kwatakikili na tem analiyao kwalobaili kwawalo silaoma kasole kekanna koina takekan.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Yo topaisowa silau kamwasa kolili tomo meuloili silobaili, namwanamwali yo naenaeli, yo sikalailima. Ee kabo kasole numena ikalapowon.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 Saugana kin ilusae kasole numena koina na tem tolusae igitaili, kabo tomo yabo igite-lobai kasole kana kaleko nige ililikwa,
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 mwa ineliyan iba, ‘Eliyam, gubesi na kulaoma kulusae na nige kasole kana kaleko kulilikwa?’ Na tomone kin kainana nige iyayamaisa.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Kin iwalo ana topaisowao kolili, iba, ‘Nimana yo kaena kwapanli na wagabae-yawatagilan boniboniyai mena na ivalavalam yo mwakana siyekalasi yo sikikokiko.’”
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo iba, “Sibaibaiwa Yaubada iyoganili na yoli isamo igitesipwaili silusae.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Yeisu ana walo imwawasi kabo Palisi Yeisu silogabaen silau sinuwatu-loyaloya na tem gubesina Yeisu kaba yakewaina yabo siginauli.
15 — ausente —
16 Kabo Palisi ali tomuliyayao siyawasali Yeisu koina mekalikavao boda yabo esana ‘Elodiyanao.’ Siwalo siba, “Toyakayakatai, kakatai yakato sauga meuloina kuwalo yawasosi yo am yakayakatai Yaubada kaiwena idudulai. Yo tabe nige tomo yabo kumamatausan, bwagana tosonosonoga o nuwana towasawasa na iyamo nige ugogolulau kolili.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Gubesi, sowasowana Sisa kaiwena takesi tapei o nigele? Na tawae am nuwatu? Nuwanuwamai am walo kabenalan.”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Yeisu ikataiyako yakato siya nuwanuwali Sisa kana kawa-naenae sibenalan yo ana walone siwalo-masalan toloinao kolili na tem siyakewai kabo iba, “Tomwakomwakota yawasosi komiu. Tawae kaiwena kwatonatonan tem kwasipwaiyau yagu edeedede koina?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Mane siliba iya koina ami takesi kwapeipeine wakalaiyama kwayakenayagau.” Manene sikalai yo siwolena koina.
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Yo ineliyagili iba, “Yaiya makamakayauna yo tabe yaiya esana silele manene koina?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Siwalolau koina siba, “Sisa.” Yo Yeisu iwalo kolili iba, “Ginauline siya Sisa ana gogo kwaolena Sisa koina na ginauline siya Yaubada ana gogo kwaolena Yaubada koina.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Saugana ana walo sibenalan kateli sipitali. Kabo silogabaen yo silowasi.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Kaliyatenane koina tabe Sadusi silaoma Yeisu koina. Na Sadusi ali nuwatu yakato nige toloyoi yaboyoi mwa koina Yeisu sineliyani,
23 — ausente —
24 siba, “Toyakayakatai, Mosese iwalo tem tomo yabo ikasole nige natunao na iboita kanakava kwabukwabulina kani ikasolanan na tem natunao ipagan siya melumeluwone siyamala tomone, iya boiboitana, natunao.
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Na gubesi kaba gite bwaite. Tomo yabo mekanakavao yoli seben, tobagubaguna ikasole nige natunao na iboita kabo kwabukwabulina kanakava ikasolanan.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Besiele kaigedana iyawatagili kanakava labuina koina besiele yaiyonana koina yo besiele meuloiline kolili paganne silobai.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Ana kaba mwawasi sinewa iboita.
27 And last of all the woman also died.
28 Tem yawasosi toboita kani sitoloyoi, ali toloyoine koina yoli seben luwali mena yaiya iya wainena yawasosi, kaiwena meuloiliwa sikasolanan?”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Yeisu kainali iyamaisa iwaloba, “Kwalopwano yawasosi, kaiwena Buki Tabu ana walo nige wakakatai yo tabe Yaubada ana kaiwe nige imamayale kolimiu.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Saugana toboita sitoloyoi kali koleya besiele aneloseyao bulibuli mena, nige kasole yoi.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Na toboita ali toloyoi kaiwena tomala Buki Tabu nige kwayayasili tawae Yaubada iwalowen kolimiu.
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 Iwaloba, ‘Sauga bwaite yau Abelamo, Aisake yo Yakobo ali Yaubada.’ Bwagana siboitako na iyamo takatai tubulaone bwaite meyawasili simiyamiya bulibuli mena. Yaubada iya nige toboita molosi ali Yaubada na siya meyawasili ali Yaubada.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Saugana boda meuloili Yeisu ana yakayakatai sibenalan kateli sipitali, sisiliyata yo siba, “Iya yawasosimo isonoga.”
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Palisi wasane sibenalan yakato Yeisu Sadusi iwalo-yamwanouli kabo silogogoma.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Kalikava yabo iya loina kana tokatai nuwanuwana Yeisu itonan mwa ineliyan,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 iwaloba, “Toyakayakatai, toisabo loina ilalakisosi Mosese ana loina kaloli mena?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Yeisu kainana iyamaisa iwaloba, “Yeoba am Yaubada kumulolo koina katem meuloina mena, yawasim meuloina mena yo am nuwatu meuloina mena.
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Loina bwaite iya loina lalakina yo loina bagubagunana.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Yo loina labuina bwaite besiele iwaloba, ‘Am tomoyao, kumulolo kolili besiele kowa kuboma kam mulolo.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Mosese ana loina meuloina yo palopitao ali yakayakatai meuloina silaomaya loinane bwaite labuine kolili ali wauwau.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Yeisu igitai Palisi boda lalakina silogogomako mwa ineliyagili,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 iba, “Gubesi ami nuwatu Mesaiya kaiwena yo yaiya tubuna iya?” Kainana siyamaisa siwaloba, “Iya Deibida tubuna.”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 — ausente —
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 — ausente —
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 Na tem Deibida Mesaiya ikawa-Guyauwan gubesi mwa iya Deibida tubuna kaiwena naga Mesaiya iyayawatagilima?”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Nige yabo sowasowana Yeisu kainana iyamaisa, mwa koina kaliyatenane koina kanasiga nige yabo itotonan yoi tem isipwai ana edeedede koina kaiwena sigitai Yeisu toloinao meuloili isonoga-gabaegili yo simwalimwaline.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.