Mateus 22
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NAA
1 Yeisu iwalo-kobwaibwaili yoi kolili iba,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Yaubada ana kaba loina bwaite besiele. Kin yabo kekan lalakina iginauli natuna tauna ana kasole kaiwena.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Baguna tomo lalakili ikawanoi-yagili silaoma kasolene simanmanbubu yo sikekan. Kasole kana sauga koina ana topaisowa iyawasali kolili ali wasa siwolegili tem silaoma kekan koina, na iyamo tomo lalakiliwa sisikote.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Kabo boda labuina tupwana sibaibaiwa, siya ana topaisowao, iyawasali yoi iba, ‘Siya yakawanoi-yagili kasole kekanna kaiwena ali wasa kwaolegili yakato bulumakau tauna yo sinena sinisinibuli yaunuiliko yo kan meuloina kakatububunagiliko kasanasanaimiu kwalaoma kasole kekanna koina.’
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Na siya sisikote nige ali nuwatu ilalau kolili. Tupwaliyao silau ali tano kolili yo tupwaliyao silau ali bisinisi kolili.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 Yo tabe tupwaliyao ana topaisowao sikabi-kalatagili, sisapili yo sikoyamateli.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Kabo kin imunamunai lalakina yo ana tokaleyayao iyawasali, silau tounuyamateyaone sikoyamateli yo ali yanuwa sigabuli.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Yo iwalo ana topaisowao kolili, ‘Kasole kekanna takatububunanako na tomo lalakiliwa sisikote nige silalaoma, besi, amokisa kaiwena siyauyaule.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Kwalau kamwasa kolili kwatakikili na tem analiyao kwalobaili kwawalo silaoma kasole kekanna koina takekan.’
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Yo topaisowa silau kamwasa kolili tomo meuloili silobaili, namwanamwali yo naenaeli, yo sikalailima. Ee kabo kasole numena ikalapowon.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 Saugana kin ilusae kasole numena koina na tem tolusae igitaili, kabo tomo yabo igite-lobai kasole kana kaleko nige ililikwa,
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 mwa ineliyan iba, ‘Eliyam, gubesi na kulaoma kulusae na nige kasole kana kaleko kulilikwa?’ Na tomone kin kainana nige iyayamaisa.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Kin iwalo ana topaisowao kolili, iba, ‘Nimana yo kaena kwapanli na wagabae-yawatagilan boniboniyai mena na ivalavalam yo mwakana siyekalasi yo sikikokiko.’”
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo iba, “Sibaibaiwa Yaubada iyoganili na yoli isamo igitesipwaili silusae.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Yeisu ana walo imwawasi kabo Palisi Yeisu silogabaen silau sinuwatu-loyaloya na tem gubesina Yeisu kaba yakewaina yabo siginauli.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Kabo Palisi ali tomuliyayao siyawasali Yeisu koina mekalikavao boda yabo esana ‘Elodiyanao.’ Siwalo siba, “Toyakayakatai, kakatai yakato sauga meuloina kuwalo yawasosi yo am yakayakatai Yaubada kaiwena idudulai. Yo tabe nige tomo yabo kumamatausan, bwagana tosonosonoga o nuwana towasawasa na iyamo nige ugogolulau kolili.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Gubesi, sowasowana Sisa kaiwena takesi tapei o nigele? Na tawae am nuwatu? Nuwanuwamai am walo kabenalan.”
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Yeisu ikataiyako yakato siya nuwanuwali Sisa kana kawa-naenae sibenalan yo ana walone siwalo-masalan toloinao kolili na tem siyakewai kabo iba, “Tomwakomwakota yawasosi komiu. Tawae kaiwena kwatonatonan tem kwasipwaiyau yagu edeedede koina?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Mane siliba iya koina ami takesi kwapeipeine wakalaiyama kwayakenayagau.” Manene sikalai yo siwolena koina.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Yo ineliyagili iba, “Yaiya makamakayauna yo tabe yaiya esana silele manene koina?”
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Siwalolau koina siba, “Sisa.” Yo Yeisu iwalo kolili iba, “Ginauline siya Sisa ana gogo kwaolena Sisa koina na ginauline siya Yaubada ana gogo kwaolena Yaubada koina.”
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Saugana ana walo sibenalan kateli sipitali. Kabo silogabaen yo silowasi.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Kaliyatenane koina tabe Sadusi silaoma Yeisu koina. Na Sadusi ali nuwatu yakato nige toloyoi yaboyoi mwa koina Yeisu sineliyani,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 siba, “Toyakayakatai, Mosese iwalo tem tomo yabo ikasole nige natunao na iboita kanakava kwabukwabulina kani ikasolanan na tem natunao ipagan siya melumeluwone siyamala tomone, iya boiboitana, natunao.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Na gubesi kaba gite bwaite. Tomo yabo mekanakavao yoli seben, tobagubaguna ikasole nige natunao na iboita kabo kwabukwabulina kanakava ikasolanan.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Besiele kaigedana iyawatagili kanakava labuina koina besiele yaiyonana koina yo besiele meuloiline kolili paganne silobai.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Ana kaba mwawasi sinewa iboita.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Tem yawasosi toboita kani sitoloyoi, ali toloyoine koina yoli seben luwali mena yaiya iya wainena yawasosi, kaiwena meuloiliwa sikasolanan?”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Yeisu kainali iyamaisa iwaloba, “Kwalopwano yawasosi, kaiwena Buki Tabu ana walo nige wakakatai yo tabe Yaubada ana kaiwe nige imamayale kolimiu.
29 Jesus respondeu:
30 Saugana toboita sitoloyoi kali koleya besiele aneloseyao bulibuli mena, nige kasole yoi.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Na toboita ali toloyoi kaiwena tomala Buki Tabu nige kwayayasili tawae Yaubada iwalowen kolimiu.
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 Iwaloba, ‘Sauga bwaite yau Abelamo, Aisake yo Yakobo ali Yaubada.’ Bwagana siboitako na iyamo takatai tubulaone bwaite meyawasili simiyamiya bulibuli mena. Yaubada iya nige toboita molosi ali Yaubada na siya meyawasili ali Yaubada.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Saugana boda meuloili Yeisu ana yakayakatai sibenalan kateli sipitali, sisiliyata yo siba, “Iya yawasosimo isonoga.”
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Palisi wasane sibenalan yakato Yeisu Sadusi iwalo-yamwanouli kabo silogogoma.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Kalikava yabo iya loina kana tokatai nuwanuwana Yeisu itonan mwa ineliyan,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 iwaloba, “Toyakayakatai, toisabo loina ilalakisosi Mosese ana loina kaloli mena?”
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Yeisu kainana iyamaisa iwaloba, “Yeoba am Yaubada kumulolo koina katem meuloina mena, yawasim meuloina mena yo am nuwatu meuloina mena.
37 Jesus respondeu:
38 Loina bwaite iya loina lalakina yo loina bagubagunana.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Yo loina labuina bwaite besiele iwaloba, ‘Am tomoyao, kumulolo kolili besiele kowa kuboma kam mulolo.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Mosese ana loina meuloina yo palopitao ali yakayakatai meuloina silaomaya loinane bwaite labuine kolili ali wauwau.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Yeisu igitai Palisi boda lalakina silogogomako mwa ineliyagili,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 iba, “Gubesi ami nuwatu Mesaiya kaiwena yo yaiya tubuna iya?” Kainana siyamaisa siwaloba, “Iya Deibida tubuna.”
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 — ausente —
43 E Jesus perguntou:
44 — ausente —
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Na tem Deibida Mesaiya ikawa-Guyauwan gubesi mwa iya Deibida tubuna kaiwena naga Mesaiya iyayawatagilima?”
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Nige yabo sowasowana Yeisu kainana iyamaisa, mwa koina kaliyatenane koina kanasiga nige yabo itotonan yoi tem isipwai ana edeedede koina kaiwena sigitai Yeisu toloinao meuloili isonoga-gabaegili yo simwalimwaline.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.