Mateus 20
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVI
1 Yeisu iwalo yoi iba, “Yaubada ana kaba loina bwaite besiele. Tomo yabo malala kikiuna iyawatagili ilau nuwanuwana tomo tupwali iloyaili na tem ikawanoi-yagili yakato sipaisowa ana oine tanona koina na kani iyamaisali.
1 "Pois o Reino dos céus é como um proprietário que saiu de manhã cedo para contratar trabalhadores para a sua vinha.
2 Ilobaili kabo iwalolau kolili iba, ‘Kaliyate kabona kani yayamaisamiu tomo kaigeda kaigeda kana maisa kina kaigeda kaigeda.’ Siya siba, ‘O, inamwanamwa.’ Kabo iyawasali silau na oine tanona sipaisowai.
2 Ele combinou pagar-lhes um denário pelo dia e mandou-os para a sua vinha.
3 Naen koloki koina tomone iyawatagili yoi ilau kabo tomo tupwaliyao igitaili sitotolo-bwagabwaga kaba maketi koina nige ali paisowa.
3 "Por volta das noves hora da manhã, ele saiu e viu outros que estavam desocupados na praça,
4 Yo iwalolau kolili iba, ‘Komiu tabe besiele kwalau yagu oine tanona kwapaisowai na maisa dudulaina koina kani yayamaisamiu.’
4 e lhes disse: ‘Vão também trabalhar na vinha, e eu lhes pagarei o que for justo’.
5 Kabo sitalam mwa silau oine tanona mena.
5 E eles foram. "Saindo outra vez, por volta do meio dia e das três horas da tarde e nona, fez a mesma coisa.
6 Masa kikiuna paibi koloki iyawatagili yoi tomo tupwali ilobaili sitotolo-bwagabwaga kabo ineli iba, ‘Tawae kaiwena kwatotolo-bwagabwaga na kaliyate meuloina kwayavenuwan?’
6 Saindo por volta da cinco horas da tarde, encontrou ainda outros que estavam desocupados e lhes perguntou: ‘Por que vocês estiveram aqui desocupados o dia todo? ’
7 Na kainana siyamaisa siba, ‘Kaiwena nige tomo yabo ikakalaimai paisowa kaiwena.’ Iwalolau kolili iba, ‘Komiu tabe besiele kwalau na yagu oine tanona kwapaisowai.’
7 ‘Porque ninguém nos contratou’, responderam eles. "Ele lhes disse: ‘Vão vocês também trabalhar na vinha’.
8 Dabwelo isuguko kabo tomone, iya tano tanuwagana, iwalolau topaisowa kali togitekalatan koina iba, ‘Topaisowa kuyoganili yo kuyamaisali topaisowa mulimuliyeli kolili yo kanasiga ilau imwawasi topaisowa bagubagunali kolili.’
8 "Ao cair da tarde, o dono da vinha disse a seu administrador: ‘Chame os trabalhadores e pague-lhes o salário, começando com os últimos contratados e terminando nos primeiros’.
9 Topaisowa mulimuliyeli, siya sipaisowa yatubu paibi koloki lolau mena, silaoma yo maisali sikalai kana lalaki kina kaigeda.
9 "Vieram os trabalhadores contratados por volta das cinco horas da tarde, e cada um recebeu um denário.
10 Yo topaisowa bagubagunali saugana silaoma ali nuwatu sibatoko kani tupwana maisali ilalaki sikalai kaiwena wasane sibenalan yakato topaisowa mulimuliyeli maisali kina kaigeda sikalai sauga kubwakubwana kaiwena. Na iyamo meuloili kina kaigeda kaigeda sikalai.
10 Quando vieram os que tinham sido contratados primeiro, esperavam receber mais. Mas cada um deles também recebeu um denário.
11 Saugana maisali sikalai tano tanuwagana sikawa-naenae-yani,
11 Quando o receberam, começaram a se queixar do proprietário da vinha,
12 Siba, ‘Topaisowa mulimuliyeli sipaisowa sauga kubwakubwana koina, na kai kapaisowa malala kikiuna kanasiga lolau yo dabwelo igabu-yamatemai, ama paisowa ilalaki, na kowa kuyamaisamai siya yo kai toyatoyawa.’
12 dizendo-lhe: ‘Estes homens contratados por último trabalharam apenas uma hora, e o senhor os igualou a nós, que suportamos o peso do trabalho e o calor do dia’.
13 Yo kainali iyamaisa iwalolau kalikava yabo koina, ‘Eliyam, nige loina naenaena yabo yagiginauli koliwo, kabona kutalam kaliyate meuloina koina kupaisowa maisam kina kaigeda kaiwena.
13 "Mas ele respondeu a um deles: ‘Amigo, não estou sendo injusto com você. Você não concordou em trabalhar por um denário?
14 Maisam ukwalai na kulau. Yagu nuwatu yakato topaisowa mulimuliyeli yo topaisowa bagubagunali maisamiu toyatoyawa yaeliwa.
14 Receba o que é seu e vá. Eu quero dar ao que foi contratado por último o mesmo que lhe dei.
15 Yau sowasowana yaboma yagu nuwatu mena yagu mane yakalai na yaginauli besiele. Nuwana me am lamwapolowe na kaiwena yau tosokekeli.’”
15 Não tenho o direito de fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque sou generoso? ’
16 Bwaite Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo kobwaibwailine kana livasi iwalo-masalan kolili iba, “Koinaele, ana kaba loina koina Yaubada kani tonuwabui meuloili iyamaisali toyatoyawa nuwana siya tonuwabui mulimuliyeli o nuwana siya tonuwabui bagubagunali.”
16 "Assim, os últimos serão primeiros, e os primeiros serão últimos".
17 Saugana Yeisu ilalau Yelusalema kaiwena ana tobenaliyao yoli tuwelo iyoga-suwalagili kabo iedeedede kolili besiele.
17 Enquanto estava subindo para Jerusalém, Jesus chamou em particular os doze discípulos e lhes disse:
18 Iba, “Iyaele talalau Yelusalema kaiwena yo Tomo Natuna kani sikalomagigilan yo sitalamwan topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakatai kolili na tem siloinayan iboita.
18 "Estamos subindo para Jerusalém, e o Filho do homem será entregue aos chefes dos sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 Muli mena kani siwolena siya nige Yudiya tomoliyao kolili yo sitalamwan sisapi yo sitalatalawasiyan yo siyakelose. Kaliyate yaiyonane koina kani boita mena itoloyoi.”
19 e o entregarão aos gentios para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia ele ressuscitará! "
20 Sebedi wainena me natunao Yemesa yo Yoni silaoma Yeisu koina, kabo sinali ilau Yeisu manna mena yo tutulina italu-sakonayan, yo iba, “Yagu nuwatu yabo kaiwena yalaoma koliwo.”
20 Então, aproximou-se de Jesus a mãe dos filhos de Zebedeu com seus filhos e, prostrando-se, fez-lhe um pedido.
21 Yeisu iwalolau koina iba, “Tawae nuwanuwam?” Sinali iba, “Kuwaloyameli koliyau, saugana tem am kaba loina ukwalai natuguwao labui bwaite kani yabo imiyasio ulaulam mena yo yabo imiyasio gegebam mena.”
21 "O que você quer? ", perguntou ele. Ela respondeu: "Declara que no teu Reino estes meus dois filhos se assentarão um à tua direita e o outro à tua esquerda".
22 Yeisu iwalolau Yemesa yo Yoni kolili iba, “Nige wakakatai tawae wakawakawanoiyan. Sowasowamiu kamkamna komwana koina kwanuma bwaine iya kani koina yanunumane?” Siba, “O besiele, sowasowamai.”
22 Disse-lhes Jesus: "Vocês não sabem o que estão pedindo. Podem vocês beber o cálice que eu vou beber? " "Podemos", responderam eles.
23 Iwalo yoi kolili iba, “Yawasosi, kani kwanuma kagu komwa koina na nige sowasowagu yagitesipwaimiu yakato ulaulagu mena o nuwana gegebagu mena kwamiyasio. Kaiwena kaba miya bwaite Tamagu ikatububunan siya igitesipwaili kaiweli.”
23 Jesus lhes disse: "Certamente vocês beberão do meu cálice; mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não cabe a mim conceder. Esses lugares pertencem àqueles para quem foram preparados por meu Pai".
24 Saugana tobenaliyao yoli sanaulu wasa bwaite sibenalan, simunamunai Yemesa yo Yoni kolili.
24 Quando os outros dez ouviram isso, ficaram indignados com os dois irmãos.
25 Kabo Yeisu iyoga-gogonagili iwaloba, “Wakataiyako siya Yaubada nige simemeliyan ali toloinao siloinayagili yo ali tobagunao siwalo kaiwe kolili.
25 Jesus os chamou e disse: "Vocês sabem que os governantes das nações as dominam, e as pessoas importantes exercem poder sobre elas.
26 Na komiu tabu besiele wagiginauli. Na yaiya tem kowa nuwanuwam esam ilalaki ilonamwayagiwo kamkavao kaiweli kuyamala topaisowa.
26 Não será assim entre vocês. Pelo contrário, quem quiser tornar-se importante entre vocês deverá ser servo,
27 Tabe yaiya tem kowa nuwanuwam kuyamala tobaguna ilonamwayagiwo am eliyamwao meuloili kaiweli kuyamala esimili-gabuna.
27 e quem quiser ser o primeiro deverá ser escravo;
28 Besiele yau Tomo Natuna nige yalalaoma yakato kwapaisowa kaiwegu, yalaoma na yapaisowa kaiwemiu yo yawasigu yatalamwan mesabana tomo meuloili yayamaisa-yavivilali.”
28 como o Filho do homem, que não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos".
29 Saugana Yeisu me ana tobenaliyao Yeliko silogabaen boda lalakina siyamuli-kusulili.
29 Ao saírem de Jericó, uma grande multidão seguiu a Jesus.
30 Tomangibugibu labui simiyasio kamwasa dedeina mena yo saugana sibenalan Yeisu ilalaoma siyoga siba, “Guyau, Deibida tubuna, ukwatekamkamna-yagimai.”
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando ouviram falar que Jesus estava passando, puseram-se a gritar: "Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós! "
31 Boda siwalo-sikosikoko-wagili yakato simwanou na kabo siya siyoga kaikaiwe siba, “Guyau, Deibida tubuna, ukwatekamkamna-yagimai.”
31 A multidão os repreendeu para que ficassem quietos, mas eles gritavam ainda mais: "Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós! "
32 Kabo Yeisu itolo na iyogalau kolili iba, “Tawae nuwanuwamiu yaginauli kaiwemiu?”
32 Jesus, parando, chamou-os e perguntou-lhes: "O que vocês querem que eu lhes faça? "
33 Kainana siyamaisa siba, “Guyau, nuwanuwamai manimai kuyalalali.”
33 Responderam eles: "Senhor, queremos que se abram os nossos olhos".
34 Yeisu ikatekamkamna-yagili kabo ilau kolili, nimana iyagayan, manli ikabitonagili kabo sauganane koina manli silala. Muli mena yoli labuine simuliya koina.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou nos olhos deles. Imediatamente eles recuperaram a visão e o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.