Mateus 20

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yeisu iwalo yoi iba, “Yaubada ana kaba loina bwaite besiele. Tomo yabo malala kikiuna iyawatagili ilau nuwanuwana tomo tupwali iloyaili na tem ikawanoi-yagili yakato sipaisowa ana oine tanona koina na kani iyamaisali.
1 Jesus disse:
2 Ilobaili kabo iwalolau kolili iba, ‘Kaliyate kabona kani yayamaisamiu tomo kaigeda kaigeda kana maisa kina kaigeda kaigeda.’ Siya siba, ‘O, inamwanamwa.’ Kabo iyawasali silau na oine tanona sipaisowai.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Naen koloki koina tomone iyawatagili yoi ilau kabo tomo tupwaliyao igitaili sitotolo-bwagabwaga kaba maketi koina nige ali paisowa.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Yo iwalolau kolili iba, ‘Komiu tabe besiele kwalau yagu oine tanona kwapaisowai na maisa dudulaina koina kani yayamaisamiu.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Kabo sitalam mwa silau oine tanona mena.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Masa kikiuna paibi koloki iyawatagili yoi tomo tupwali ilobaili sitotolo-bwagabwaga kabo ineli iba, ‘Tawae kaiwena kwatotolo-bwagabwaga na kaliyate meuloina kwayavenuwan?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Na kainana siyamaisa siba, ‘Kaiwena nige tomo yabo ikakalaimai paisowa kaiwena.’ Iwalolau kolili iba, ‘Komiu tabe besiele kwalau na yagu oine tanona kwapaisowai.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Dabwelo isuguko kabo tomone, iya tano tanuwagana, iwalolau topaisowa kali togitekalatan koina iba, ‘Topaisowa kuyoganili yo kuyamaisali topaisowa mulimuliyeli kolili yo kanasiga ilau imwawasi topaisowa bagubagunali kolili.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Topaisowa mulimuliyeli, siya sipaisowa yatubu paibi koloki lolau mena, silaoma yo maisali sikalai kana lalaki kina kaigeda.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Yo topaisowa bagubagunali saugana silaoma ali nuwatu sibatoko kani tupwana maisali ilalaki sikalai kaiwena wasane sibenalan yakato topaisowa mulimuliyeli maisali kina kaigeda sikalai sauga kubwakubwana kaiwena. Na iyamo meuloili kina kaigeda kaigeda sikalai.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Saugana maisali sikalai tano tanuwagana sikawa-naenae-yani,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 Siba, ‘Topaisowa mulimuliyeli sipaisowa sauga kubwakubwana koina, na kai kapaisowa malala kikiuna kanasiga lolau yo dabwelo igabu-yamatemai, ama paisowa ilalaki, na kowa kuyamaisamai siya yo kai toyatoyawa.’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Yo kainali iyamaisa iwalolau kalikava yabo koina, ‘Eliyam, nige loina naenaena yabo yagiginauli koliwo, kabona kutalam kaliyate meuloina koina kupaisowa maisam kina kaigeda kaiwena.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Maisam ukwalai na kulau. Yagu nuwatu yakato topaisowa mulimuliyeli yo topaisowa bagubagunali maisamiu toyatoyawa yaeliwa.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Yau sowasowana yaboma yagu nuwatu mena yagu mane yakalai na yaginauli besiele. Nuwana me am lamwapolowe na kaiwena yau tosokekeli.’”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Bwaite Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo kobwaibwailine kana livasi iwalo-masalan kolili iba, “Koinaele, ana kaba loina koina Yaubada kani tonuwabui meuloili iyamaisali toyatoyawa nuwana siya tonuwabui mulimuliyeli o nuwana siya tonuwabui bagubagunali.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Saugana Yeisu ilalau Yelusalema kaiwena ana tobenaliyao yoli tuwelo iyoga-suwalagili kabo iedeedede kolili besiele.
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Iba, “Iyaele talalau Yelusalema kaiwena yo Tomo Natuna kani sikalomagigilan yo sitalamwan topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakatai kolili na tem siloinayan iboita.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Muli mena kani siwolena siya nige Yudiya tomoliyao kolili yo sitalamwan sisapi yo sitalatalawasiyan yo siyakelose. Kaliyate yaiyonane koina kani boita mena itoloyoi.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Sebedi wainena me natunao Yemesa yo Yoni silaoma Yeisu koina, kabo sinali ilau Yeisu manna mena yo tutulina italu-sakonayan, yo iba, “Yagu nuwatu yabo kaiwena yalaoma koliwo.”
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Yeisu iwalolau koina iba, “Tawae nuwanuwam?” Sinali iba, “Kuwaloyameli koliyau, saugana tem am kaba loina ukwalai natuguwao labui bwaite kani yabo imiyasio ulaulam mena yo yabo imiyasio gegebam mena.”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yeisu iwalolau Yemesa yo Yoni kolili iba, “Nige wakakatai tawae wakawakawanoiyan. Sowasowamiu kamkamna komwana koina kwanuma bwaine iya kani koina yanunumane?” Siba, “O besiele, sowasowamai.”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Iwalo yoi kolili iba, “Yawasosi, kani kwanuma kagu komwa koina na nige sowasowagu yagitesipwaimiu yakato ulaulagu mena o nuwana gegebagu mena kwamiyasio. Kaiwena kaba miya bwaite Tamagu ikatububunan siya igitesipwaili kaiweli.”
23 Então Jesus disse:
24 Saugana tobenaliyao yoli sanaulu wasa bwaite sibenalan, simunamunai Yemesa yo Yoni kolili.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Kabo Yeisu iyoga-gogonagili iwaloba, “Wakataiyako siya Yaubada nige simemeliyan ali toloinao siloinayagili yo ali tobagunao siwalo kaiwe kolili.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Na komiu tabu besiele wagiginauli. Na yaiya tem kowa nuwanuwam esam ilalaki ilonamwayagiwo kamkavao kaiweli kuyamala topaisowa.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Tabe yaiya tem kowa nuwanuwam kuyamala tobaguna ilonamwayagiwo am eliyamwao meuloili kaiweli kuyamala esimili-gabuna.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Besiele yau Tomo Natuna nige yalalaoma yakato kwapaisowa kaiwegu, yalaoma na yapaisowa kaiwemiu yo yawasigu yatalamwan mesabana tomo meuloili yayamaisa-yavivilali.”
28 Porque até o
29 Saugana Yeisu me ana tobenaliyao Yeliko silogabaen boda lalakina siyamuli-kusulili.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Tomangibugibu labui simiyasio kamwasa dedeina mena yo saugana sibenalan Yeisu ilalaoma siyoga siba, “Guyau, Deibida tubuna, ukwatekamkamna-yagimai.”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Boda siwalo-sikosikoko-wagili yakato simwanou na kabo siya siyoga kaikaiwe siba, “Guyau, Deibida tubuna, ukwatekamkamna-yagimai.”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Kabo Yeisu itolo na iyogalau kolili iba, “Tawae nuwanuwamiu yaginauli kaiwemiu?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Kainana siyamaisa siba, “Guyau, nuwanuwamai manimai kuyalalali.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Yeisu ikatekamkamna-yagili kabo ilau kolili, nimana iyagayan, manli ikabitonagili kabo sauganane koina manli silala. Muli mena yoli labuine simuliya koina.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.