Atos 23

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Paulo Yudiya ali toloinao imankulakulaili mwa iwaloba, “Kaukavao, ginauli meuloina bwaite yaginaulili kanasiga kabona Yaubada ikataiyako na yau meyagu nuwa-daumwali kaiwena ana loina yabenalan.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Kabo topwaoli lalakina esana Ananaiyasi iwalo boda sitotolo Paulo salina mena gamwana sisapi-kaukausi.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Paulo iwalo koina iba, “Yaubada kani isapiwo kowa tomo naenaena. Bwagana kam koleya inamwanamwa na iyamo mumugam inae. Kowa kumiyamiya am kaba miya mena nuwanuwam tem kuyatalayagau Mosese ana loina koina na iyamo loinane kulikwai kaiwena kuwalo mwa gamwagu sisapi-kaukausi.”
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Boda sitotolo Paulo salina mena siwalo, “Tabu walo naenaena kuwawalowen Yaubada ana topwaoli lalakina koina.”
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Paulo kainali iyamaisa yoi iwaloba, “Kaukavao, soli lalakina, nige yakakatai iya topwaoli lalakina. Walo yawasosi Buki Tabu iwaloba, ‘Tabu kuwalo naenae tomo kali toloina koina.’”
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Na Paulo ikatai siya tupwaliyao Sadusi yo tupwaliyao Palisi ali logogone koina kabo iyoga iba, “Kaukavao, yau Palisi yabo yo tamagu iya Palisi yabo besiele. Yatolo yatalane bwaite koina kaiwena yameli toboita sitoloyoi.”
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Saugana iwalo besiele kabo Palisi yo Sadusi sigamwapakiki yo ali boda siyakasa.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 (Kaiwena Sadusi siwawalo yakato toboita nige sowasowana sitoloyoi yo tabe aneloseyao yo yaluyaluwayao nige simiyamiya na Palisi ali meli koina ginauli yaiyona simiyamiya.)
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Talawauwau lalakina iyawatagili kabo loina kana toyakayakatai siya simiyamiya Palisi ali boda koina tupwali sitolo yo siedeedede kainali kaikaiwena siwalowalo, “Tomone nige ana nae yabo kalolobai. Nuwana walo yawasosi yaluyaluwa yabo o tem anelose iedeedede koina.”
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Sigamwapakiki lalakina kabo tokaleyayao ali toloina imatausi kisi Paulo siyetabeyan na yona sitabe-gasigasi. Mwa iwalo ana tokaleyayao kolili silau yo Paulo siniuli-yawatagilan boda luwali mena na siyoganama ali baleki mena.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Boniyai mena kabo Guyau Yeisu itolo Paulo salina mena yo iba, “Ukwatepatu. Besiele tawae kuyawasayan kaiwegu Yelusalema koina kani tabe besiele kuyawasayan Loma koina.”
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Yanuwa ilayan malala mena Yudiya tupwali simiyagogo yo siedeedede wadam Paulo kaiwena kabo waloyameli kaikaiwena yabo siginauli Yaubada manna mena siwalo yakato tabu sikekekan yo tabu sinunuma kanasiga Paulo siunuyamate.
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Boda bwaite waloyameli siginauli kali baibaiwa poti (40) na me ana tupwa.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Kabo silau topwaoli lalakili yo tautaubalao kolili siwaloba, “Waloyameli kaikaiwena yabo kaginauli Yaubada manna mena yakato kani nige kakekekan kanasiga Paulo kaunuyamate.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Nuwanuwamai komiu mekamikavao tobagunao walo kwayawasa tokaleyayao ali toloina koina kabo kwawalo Paulo siyoganama kolimiu. Kwamwakotayan na tem kwaneli yoi yo wakatai namwanamwai ana naenaena kaiwena. Na kai kakatububu saugana iyawatagili kani kaunuyamate.”
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Na Paulo ana game, duna natuna, wasane ibenalan kabo ilau baleki mena yo Paulo ana wasa iwolena.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Kabo Paulo kapiten yabo iyoga ilaoma yo iwalo koina iba, “Gamene bwaite kulawan ami toloina koina yo ana nuwatu tawae iwalowen.”
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Mwa kapiten gamene iyogan ilawan tokaleyayao ali toloina koina yo iba, “Tolusae deli Paulo iyoga yalaoma yo iwalo koliyau iba, ‘Gamene kuyogan kulawan kaiwena nuwanuwana ana nuwatu yabo iwalowen toloinane koina.’”
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Toloinane gamene nimana mena ikabilau iyoga-suwalan kabo ineli iba, “Tawae am nuwatu kuwalowen koliyau.”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Kabo gamene iwaloba, “Tomo Yudiya ali nuwatu siwalo-masalan yakato sikawanoi koliwo bwaliga Paulo kuyoganama Yudiya ali toloina koina ana naenaena yakato sineliyan yo sikatai namwanamwai ana naenaenane kaiwena.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Tabu kainali kubebenalan kaiwena siya kali baibaiwa poti me ana tupwa yakato sikeno-wadam yo sikatukatububu am talam kaiwena na sisanasana kamwasa mena na saugana Paulo kulawan kolili sisagena-yawatagili kabo siunuyamate. Waloyameli kaikaiwena siginauliyako kani nige sikekekan yo nige sinunuma kanasiga Paulo siunuyamate. Na sikatukatububu sisanasana am talam kaiwena.”
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Toloinane iwalo gamene koina iba, “Tabu tomo yabo koina kuwawalowen yakato kulaomako yo ginauli bwaite kuwalo-masalanako koliyau.” Kabo iyawasa ilau.
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Kabo toloina kapiten labui iwalo silaoma yo iwalo kolili iba, “Tokaleyayao kali baibaiwa tu andeledi (200) wakalaili siya kaekaeli mena silau yo yoli sebenti (70) siya tomwalisae osi mena yo yoli tu andeledi (200) siya me ali pwawati. Meuloili wakatububu-nagili kabo kani boniyai mena naen (9) koloki koina kwalau Sisaliya.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Osi yabo kuwolena Paulo koina imwalisae na osi yabo kana sagu mekanakava. Kuyogan kulawan Gavana Pilikesa koina na tabu kisi nae yabo ilobai.”
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 Kabo leta bwaite ilele.
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 “Kagutoki Gavana Pilikesa kowa tomo lalakina, yau Kolodiyasi Lisiyasi letane yalele.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Tomo bwaite tomo Yudiya sikabikalatan yo yakato siunuyamate kabo mekaukavao tokaleyayao kalau kasagui kaiwena yakatai iya Loma ana kaba loina tomona.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Nuwanuwagu yakatai tawae kaiwena siyakewai mwa yayoganama ali toloinao kolili.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Kabo yalobai ana naenaena ali tapwalolo kana loina koina na nige ginauli yabo isisibayanae na yakato kaiwena iboita o ilau deli.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Saugana wasa yabenalan yakato Yudiya tomoliyao boda yabo siginauli wadam mena tomone sabi unuyamatena kabo mwayamwayau yayawasa koliwo. Muli mena yawalo toyakewane bodane kolili silaowa na tomone ana nae siwalo-masalan koliwo.”
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Mwa koina tokaleyayao siginauli besiele ali loina kabo boniyai mena Paulo sikalai mekalikava silawan Antipatilis.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Yanuwa ilayan tokaleyayao meuloili tolau kaeli mena sipileyoi Yelusalema ali baleki mena na siya tomwalisae osi mena kalikavao silogabaegili na Paulo mekalikava silauyoi Sisaliya.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Saugana siyawatagili Sisaliya kabo Paulo silawan Gavana koina meletana.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Gavana letane iyasili kabo ineli Paulo koina iba, “Toisabo dedei koina kulaoma?” Paulo iba, “Yalaomaya dedei Silisiya.”
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 Mwa Gavana iba, “Bodane toyakewaiwone naga silaoma kabo am yatala yabenalan.” Kabo muli mena iwalo Paulo imiyamiya nume lalakina beyabeyana Elodi koina imiyamiya yo tokaleyayao Paulo sigitegite-kalatan.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.