Atos 23
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs ARC
1 Paulo Yudiya ali toloinao imankulakulaili mwa iwaloba, “Kaukavao, ginauli meuloina bwaite yaginaulili kanasiga kabona Yaubada ikataiyako na yau meyagu nuwa-daumwali kaiwena ana loina yabenalan.”
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Varões irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Kabo topwaoli lalakina esana Ananaiyasi iwalo boda sitotolo Paulo salina mena gamwana sisapi-kaukausi.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Paulo iwalo koina iba, “Yaubada kani isapiwo kowa tomo naenaena. Bwagana kam koleya inamwanamwa na iyamo mumugam inae. Kowa kumiyamiya am kaba miya mena nuwanuwam tem kuyatalayagau Mosese ana loina koina na iyamo loinane kulikwai kaiwena kuwalo mwa gamwagu sisapi-kaukausi.”
3 Então, Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada! Tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei e, contra a lei, me mandas ferir?
4 Boda sitotolo Paulo salina mena siwalo, “Tabu walo naenaena kuwawalowen Yaubada ana topwaoli lalakina koina.”
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Paulo kainali iyamaisa yoi iwaloba, “Kaukavao, soli lalakina, nige yakakatai iya topwaoli lalakina. Walo yawasosi Buki Tabu iwaloba, ‘Tabu kuwalo naenae tomo kali toloina koina.’”
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Na Paulo ikatai siya tupwaliyao Sadusi yo tupwaliyao Palisi ali logogone koina kabo iyoga iba, “Kaukavao, yau Palisi yabo yo tamagu iya Palisi yabo besiele. Yatolo yatalane bwaite koina kaiwena yameli toboita sitoloyoi.”
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus, e outra, de fariseus, clamou no conselho: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu! No tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado!
7 Saugana iwalo besiele kabo Palisi yo Sadusi sigamwapakiki yo ali boda siyakasa.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 (Kaiwena Sadusi siwawalo yakato toboita nige sowasowana sitoloyoi yo tabe aneloseyao yo yaluyaluwayao nige simiyamiya na Palisi ali meli koina ginauli yaiyona simiyamiya.)
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Talawauwau lalakina iyawatagili kabo loina kana toyakayakatai siya simiyamiya Palisi ali boda koina tupwali sitolo yo siedeedede kainali kaikaiwena siwalowalo, “Tomone nige ana nae yabo kalolobai. Nuwana walo yawasosi yaluyaluwa yabo o tem anelose iedeedede koina.”
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Sigamwapakiki lalakina kabo tokaleyayao ali toloina imatausi kisi Paulo siyetabeyan na yona sitabe-gasigasi. Mwa iwalo ana tokaleyayao kolili silau yo Paulo siniuli-yawatagilan boda luwali mena na siyoganama ali baleki mena.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Boniyai mena kabo Guyau Yeisu itolo Paulo salina mena yo iba, “Ukwatepatu. Besiele tawae kuyawasayan kaiwegu Yelusalema koina kani tabe besiele kuyawasayan Loma koina.”
11 E, na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo! Porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Yanuwa ilayan malala mena Yudiya tupwali simiyagogo yo siedeedede wadam Paulo kaiwena kabo waloyameli kaikaiwena yabo siginauli Yaubada manna mena siwalo yakato tabu sikekekan yo tabu sinunuma kanasiga Paulo siunuyamate.
12 Quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração e juraram dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Boda bwaite waloyameli siginauli kali baibaiwa poti (40) na me ana tupwa.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Kabo silau topwaoli lalakili yo tautaubalao kolili siwaloba, “Waloyameli kaikaiwena yabo kaginauli Yaubada manna mena yakato kani nige kakekekan kanasiga Paulo kaunuyamate.
14 Estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Nuwanuwamai komiu mekamikavao tobagunao walo kwayawasa tokaleyayao ali toloina koina kabo kwawalo Paulo siyoganama kolimiu. Kwamwakotayan na tem kwaneli yoi yo wakatai namwanamwai ana naenaena kaiwena. Na kai kakatububu saugana iyawatagili kani kaunuyamate.”
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Na Paulo ana game, duna natuna, wasane ibenalan kabo ilau baleki mena yo Paulo ana wasa iwolena.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Kabo Paulo kapiten yabo iyoga ilaoma yo iwalo koina iba, “Gamene bwaite kulawan ami toloina koina yo ana nuwatu tawae iwalowen.”
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Mwa kapiten gamene iyogan ilawan tokaleyayao ali toloina koina yo iba, “Tolusae deli Paulo iyoga yalaoma yo iwalo koliyau iba, ‘Gamene kuyogan kulawan kaiwena nuwanuwana ana nuwatu yabo iwalowen toloinane koina.’”
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, me rogou que te trouxesse este jovem, que tem alguma coisa que dizer-te.
19 Toloinane gamene nimana mena ikabilau iyoga-suwalan kabo ineli iba, “Tawae am nuwatu kuwalowen koliyau.”
19 E o tribuno, tomando- o pela mão e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Kabo gamene iwaloba, “Tomo Yudiya ali nuwatu siwalo-masalan yakato sikawanoi koliwo bwaliga Paulo kuyoganama Yudiya ali toloina koina ana naenaena yakato sineliyan yo sikatai namwanamwai ana naenaenane kaiwena.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho como tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Tabu kainali kubebenalan kaiwena siya kali baibaiwa poti me ana tupwa yakato sikeno-wadam yo sikatukatububu am talam kaiwena na sisanasana kamwasa mena na saugana Paulo kulawan kolili sisagena-yawatagili kabo siunuyamate. Waloyameli kaikaiwena siginauliyako kani nige sikekekan yo nige sinunuma kanasiga Paulo siunuyamate. Na sikatukatububu sisanasana am talam kaiwena.”
21 Mas tu não os creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe andam armando ciladas, os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comerem nem beberem até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Toloinane iwalo gamene koina iba, “Tabu tomo yabo koina kuwawalowen yakato kulaomako yo ginauli bwaite kuwalo-masalanako koliyau.” Kabo iyawasa ilau.
22 Então, o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Kabo toloina kapiten labui iwalo silaoma yo iwalo kolili iba, “Tokaleyayao kali baibaiwa tu andeledi (200) wakalaili siya kaekaeli mena silau yo yoli sebenti (70) siya tomwalisae osi mena yo yoli tu andeledi (200) siya me ali pwawati. Meuloili wakatububu-nagili kabo kani boniyai mena naen (9) koloki koina kwalau Sisaliya.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalo, e duzentos lanceiros para irem até Cesareia;
24 Osi yabo kuwolena Paulo koina imwalisae na osi yabo kana sagu mekanakava. Kuyogan kulawan Gavana Pilikesa koina na tabu kisi nae yabo ilobai.”
24 e aparelhai cavalgaduras, para que, pondo nelas a Paulo, o levem salvo ao governador Félix.
25 Kabo leta bwaite ilele.
25 E escreveu uma carta que continha isto:
26 “Kagutoki Gavana Pilikesa kowa tomo lalakina, yau Kolodiyasi Lisiyasi letane yalele.
26 Cláudio Lísias a Félix, potentíssimo governador, saúde.
27 Tomo bwaite tomo Yudiya sikabikalatan yo yakato siunuyamate kabo mekaukavao tokaleyayao kalau kasagui kaiwena yakatai iya Loma ana kaba loina tomona.
27 Este homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca e o livrei, informado de que era romano.
28 Nuwanuwagu yakatai tawae kaiwena siyakewai mwa yayoganama ali toloinao kolili.
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 Kabo yalobai ana naenaena ali tapwalolo kana loina koina na nige ginauli yabo isisibayanae na yakato kaiwena iboita o ilau deli.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Saugana wasa yabenalan yakato Yudiya tomoliyao boda yabo siginauli wadam mena tomone sabi unuyamatena kabo mwayamwayau yayawasa koliwo. Muli mena yawalo toyakewane bodane kolili silaowa na tomone ana nae siwalo-masalan koliwo.”
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Mwa koina tokaleyayao siginauli besiele ali loina kabo boniyai mena Paulo sikalai mekalikava silawan Antipatilis.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhes fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Yanuwa ilayan tokaleyayao meuloili tolau kaeli mena sipileyoi Yelusalema ali baleki mena na siya tomwalisae osi mena kalikavao silogabaegili na Paulo mekalikava silauyoi Sisaliya.
32 No dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza;
33 Saugana siyawatagili Sisaliya kabo Paulo silawan Gavana koina meletana.
33 os quais, logo que chegaram a Cesareia e entregaram a carta ao governador, lhe apresentaram Paulo.
34 Gavana letane iyasili kabo ineli Paulo koina iba, “Toisabo dedei koina kulaoma?” Paulo iba, “Yalaomaya dedei Silisiya.”
34 E o governador, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 Mwa Gavana iba, “Bodane toyakewaiwone naga silaoma kabo am yatala yabenalan.” Kabo muli mena iwalo Paulo imiyamiya nume lalakina beyabeyana Elodi koina imiyamiya yo tokaleyayao Paulo sigitegite-kalatan.
35 disse: Ouvir-te-ei quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.