Atos 8
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs VC
1 Ntons te Saulo b'an dyakwerd tuq tzan tkamik te Xhte'k. Ntons, tuj aj q'ijji owaq'ik kyjoylik kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus tuj te amaq' Jerusalen. Astilji kyaqil kyetz oxik kslab'u' kyib' ja'chq tuj tkwentil Judey b'ix Samary, a'ox kye tky'ixel Jesus ekaj txini tuj amaq' Jerusalen.
1 E Saulo havia aprovado a morte de Estêvão. Naquele dia, rompeu uma grande perseguição contra a comunidade de Jerusalém. Todos se dispersaram pelas regiões da Judéia e de Samaria, com exceção dos apóstolos.
2 Yaji txq'an xjal aj nkyexjanin tuq te Qtata Dios ojaw kyin txlimal te Xhte'k b'ix oqet kyitz'le' b'ix oje kyeb'isun nim.
2 Entretanto, alguns homens piedosos trataram de enterrar Estêvão e fizeram grande pranto a seu respeito.
3 Yatzun te Saulo, tetz njoyonkix tuq kyi'j kye aj nkye'okslan b'ix n'ox tuq tuj kyjay tzan kyetz tjuki', ichan b'ix xuj nkye'etz tuq tin b'ix nkyexik tuq tsama' pres.
3 Saulo, porém, devastava a Igreja. Entrando pelas casas, arrancava delas homens e mulheres e os entregava à prisão.
4 Ntons kye aj eb'ajxik slab'u', ja'chq nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil galan titza' tzan jkolet.
4 Os que se haviam dispersado iam por toda parte, anunciando a palavra {de Deus}.
5 Jun te kyetz, Lip tb'i, oxik Samary b'ix tzi oxik tpakb'a' kxol kye xjal ti'j te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'.
5 Assim Filipe desceu à cidade de Samaria, pregando-lhes Cristo.
6 Kye xjal n'ok tuq kchimo' kyib' b'ix n'ok tuq ksi' kywi' ti'j tyol te Lip, b'ix dyakwerd tuq ate' ti'j tyol b'ix n'ok tuq kyen kye yek'b'il aj nqet tuq tk'ulu' tuky'i tajwalil Dios.
6 A multidão estava atenta ao que Filipe lhe dizia, escutando-o unanimemente e presenciando os prodígios que fazia.
7 Komo ky'ila'j tuq kye xjal aj akyeqex tuq malspirit tuj kyanim nkyeb'antik tuq, b'ix kye malspirit nkyeqawun tuq oj kyjatz; ax ky'ila'j aj kamnaq tuq kchi'jel b'ix a'e' aj kox-e' nkyeb'antik tuq.
7 Pois os espíritos imundos de muitos possessos saíam, levantando grandes brados. Igualmente foram curados muitos paralíticos e coxos.
8 Ntons kye xjal tzi, b'an nkyechalaj tuq.
8 Por esse motivo, naquela cidade reinava grande alegria.
9 Ntons at tuq jun xjal tzi, Simon tb'i. Tetz jun chman tuq b'ix kyaqil kye xjal aj Samary nkyelab'an tuq ti'j te tidi'chq aj nqet tk'ulu', b'ix tetz nxik tuq tq'uma' at tuq nim tajwalil.
9 Ora, havia ali um homem, por nome Simão, que exercia magia na cidade, maravilhando o povo de Samaria, e fazia-se passar por um grande personagem.
10 Kyaqil kye xjal n'ok tuq ksi' kywi' ti'j, k'wa'l, tijxjal, kyaqil, b'ix nkyq'uma' tuq ikxjani: «A tetz te aj tzajnaq tuky'i Qtata Dios tuky'i nim tajwalil b'ix n'ok q'uma' “Te Aj Nim Tajwalil.”»
10 Todos lhe davam ouvidos, do menor até o maior, comentando: Este homem é o poder de Deus, chamado o Grande.
11 Kyetz nxik tuq kyoksla', b'an nkyelab'an tuq ti'j tzan tpaj te aj xhchmanb'en ky'ila'j aq'b'ixi' tuq.
11 Eles o atendiam, porque por muito tempo os havia deslumbrado com as suas artes mágicas.
12 Per ya ma xik kyoksla' aj nxik tpakb'a' tuq te Lip ti'j te tpakb'alil galan aj nyolin ti'j Jesukrist b'ix titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios, ya ma xik kyoksla' nini, ojaw si' a' kywi' ichan tuky'i xuj.
12 Mas, depois que acreditaram em Filipe, que lhes anunciava o Reino de Deus e o nome de Jesus Cristo, homens e mulheres pediam o batismo.
13 B'ix ax te Simon otokslaj, b'ix ya tjawlen si' a' twi' k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan tok lapet ti'j Lip, b'an nlab'an tuq ti'j kyaqil yek'b'il aj nqet tk'ulu' tuq te Lip b'ix ti'j kyaqil yek'b'il aj nk'ulun tuq tuky'i tajwalil Qtata Dios.
13 Simão também acreditou e foi batizado. Ele não abandonava Filipe, admirando, estupefato, os grandes milagres e prodígios que eram feitos.
14 Ntons, kye tky'ixel Jesus tuj Jerusalen, ya ma tz'ok kcha'o' qa kye aj Samary ojetq tuq kye'okslan te tyol Qtata Dios, yaji oxik kylajo' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch tuj Samary.
14 Os apóstolos que se achavam em Jerusalém, tendo ouvido que a Samaria recebera a palavra de Deus, enviaram-lhe Pedro e João.
15 B'ix ya ma kyepon kyetz txini, exnaq'tzan kyi'j kye aj ojetq tuq kye'okslan, tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim.
15 Estes, assim que chegaram, fizeram oração pelos novos fiéis, a fim de receberem o Espírito Santo,
16 Komo mina' tuq tqex te Txew Dios tuj kyanim, sinoke a'ox tuq ojetq tjaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Qajaw Jesus.
16 visto que não havia descido ainda sobre nenhum deles, mas tinham sido somente batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Ntons te Xhpe'y b'ix te Wa'nch oqet ksi' kyq'ab' kyajsik, b'ix kyetz okyk'amoj te Txew Dios tuj kyanim.
17 Então os dois apóstolos lhes impuseram as mãos e receberam o Espírito Santo.
18 Ya ma tz'ok ten te Simon oj tqet ksi' kyq'ab' kye tky'ixel Jesus kyajsik kye xjal nqex tuq te Txew Dios tuj kyanim, ntons tetz oxik tsuqu' tmin kyetz b'ix oxik tq'uma' ikxjani:
18 Quando Simão viu que se dava o Espírito Santo por meio da imposição das mãos dos apóstolos, ofereceu-lhes dinheiro, dizendo:
19 «Ax instzaj esi' wetz wajwalil tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim kye xjal cha'oj tqet nsi' nq'ab' kyajsik.»
19 Dai-me também este poder, para que todo aquele a quem impuser as mãos receba o Espírito Santo.
20 Ntons yaji te Xhpe'y oxik tq'uma', «Paxikx-wit tuj q'aq' tuky'ix atumin tzan tpaj yatz nchb'isun qa tuky'i tmin b'a'n tzan stzaj aloq'o' te aj ntzaj tsi' te Qtata Dios cha jkotz.
20 Pedro respondeu: Maldito seja o teu dinheiro e tu também, se julgas poder comprar o dom de Deus com dinheiro!
21 Yatz k'onti'l awoklen tzan ak'amon tetz tzan tpaj te awanim nya'tx galan ntb'isu' tuj twitz Qtata Dios.
21 Não terás direito nem parte alguma neste ministério, já que o teu coração não é puro diante de Deus.
22 Intkaj akola' te aj nya'tx galan aj n'ak'ulu'ni, b'ix paxnaq'tzan tuky'i Qajawil. Ikxji qanq oqtel tnajsa' te aj nya'tx galan aj nchb'isun tuj awanim.
22 Arrepende-te desta tua maldade e roga a Deus, para que, sendo possível, te seja perdoado este pensamento do teu coração.
23 Wetz n'ok wen awi'j at nim q'oj tuj awanim b'ix tzunx atichqet tuj tq'ab' te aj nya'tx galan.»
23 Pois estou a ver-te no fel da amargura e nos laços da iniqüidade.
24 Yaji te Simon oxik tq'uma': «Pe'exnaq'tzan ch'in waq etetz wi'j tuky'i Qtata Dios tzan k'on tky'ik wi'j aj ma'tx stzaj eq'uma'ni.»
24 Retorquiu Simão: Rogai vós por mim ao Senhor, para que nada do que haveis dito venha a cair sobre mim.
25 Ntons ya ma mankun kyyolin b'an byenech ti'j te b'an'ax aj kyeb'enky tuq b'ix aj tmankun kypakb'an kyuky'i kye xjal ti'j Tyol Qtata Dios, eb'aj'aj Jerusalen, b'ix aj ikja'n tuq kyaj, nxik tuq kypakb'a' tuj junjunky aldey tuj tkwentil Samary.
25 Os apóstolos, depois de terem dado testemunho e anunciado a palavra do Senhor, voltaram para Jerusalém e pregavam a boa nova em muitos lugares dos samaritanos.
26 Ntons, yatzun te Lip, jun ángel tlajen Qajawil oxik tq'uma' tuky'i'l: «Pajaw wa'let b'ix pax qetnaq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' tuj tb'eyil Gas aj ntzaj Jerusalen.»
26 Um anjo do Senhor dirigiu-se a Filipe e disse: Levanta-te e vai para o sul, em direção do caminho que desce de Jerusalém a Gaza, a Deserta.
27 Ntons te Lip oxik, b'ix tuj b'ey owoknoj twitz jun xjal aj Etyopiy. Tetz jun xjal slo'q b'ix nim tuq tajwalil, tetz aji tuq te chimol tmin te xuj aj tb'i Candace aj twitzale' k'ulul mandad tuj Etyopiy. Te xjal ojetq tuq meltz'jik na'ol Qtata Dios tuj Jerusalen
27 Filipe levantou-se e partiu. Ora, um etíope, eunuco, ministro da rainha Candace, da Etiópia, e superintendente de todos os seus tesouros, tinha ido a Jerusalém para adorar.
28 b'ix ikja'n tuq taj tuj tamaq'. Wit'lijax tuq tuj te tkaret, b'ix njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios.
28 Voltava sentado em seu carro, lendo o profeta Isaías.
29 Yaji te Txew Dios oxik tq'uma' te Lip: «Pax, pawok laq'chet ti'j aj karet ni'n.»
29 O Espírito disse a Filipe: Aproxima-te para bem perto deste carro.
30 Ya ma tz'ok laq'chet te Lip, oxik xhcha'o', te xjal aj Etyopiy njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios oqtxi'. Yaji te Lip oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «¿N'el pe' aniky' ti'j aj njaw awe'e'ni?»
30 Filipe aproximou-se e ouviu que o eunuco lia o profeta Isaías, e perguntou-lhe: Porventura entendes o que estás lendo?
31 Tzaj te xjal, owaj stzaq'b'e': «¿Titza' owelal nniky' ti'j? Komo k'onti'l ab'l ntzaj q'uman wetz titza' atok xtxolil.» Yaji oxik tq'uma' tetz te Lip tzan tjax tuj te karr b'ix tzan tqet wit'let tuky'i'l.
31 Respondeu-lhe: Como é que posso, se não há alguém que mo explique? E rogou a Filipe que subisse e se sentasse junto dele.
32 Te aj njaw tuq ten tuj te Tu'jal Dios aj ntzani: “Tetz oxik eq'i' tuj kansb'il iktza' jun ch'i tal karner, iktza' jun ch'i tal karner aj k'onti'l njaw oq' oj tel in stzamal, ax ikxji tetz k'onti'l owel stzi' ch'inwt.
32 A passagem da Escritura, que ia lendo, era esta: Como ovelha, foi levado ao matadouro; e como cordeiro mudo diante do que o tosquia, ele não abriu a sua boca.
33 Owel in tky'exaw b'ix k'onti'l oqet kyk'ulu' tume'l tuky'i'l. Nlay b'antik tzan txik jq'uma' ab'le' tijajil tzan tpaj ma'tx mankun te tanq'in tzani twitz tx'o'tx'.”
33 Na sua humilhação foi consumado o seu julgamento. Quem poderá contar a sua descendência? Pois a sua vida foi tirada da terra {Is 53,7s.}.
34 Ntons yaji te xjal oxik tqani' te Lip: «Instzaj aq'uma' ch'in, ¿ab'l qi'j nyolin tuq te aj yolil tyol Diosni? ¿Nyolin pe' ti'jx tetz qatzun ti'j junkyji?»
34 O eunuco disse a Filipe: Rogo-te que me digas de quem disse isto o profeta: de si mesmo ou de outrem?
35 Ntons te Lip owaq'ik tzan tyolin ti'j te aj ja' tuq njaw kye'e', b'ix ax tuky'i txq'anky u'j tuj te Tu'jal Dios oxik tq'uma' te tpakb'alil galan ti'j Jesus.
35 Começou então Filipe a falar, e, principiando por essa passagem da Escritura, anunciou-lhe Jesus.
36 Mas yaj eky'ik aj ja' tuq at jun a' b'ix te xjal oxik tq'uma', «Tzani at jun a' aj ja' galan tzan tjaw asi' a' nwi'.»
36 Continuando o caminho, encontraram água. Disse então o eunuco: Eis aí a água. Que impede que eu seja batizado?
37 Te Lip oxik tq'uma': «Qa yatz b'an'ax n'awoksla' tuky'i jun tk'u'jlal, b'a'n tzan tjaw nsi' a' awi'.» Yaji te xjal owaj stzaq'b'e': «Wetz nkyin'okslan ti'j te Jesukrist aji te Tk'wa'al Qtata Dios.»
37 {Filipe respondeu: Se crês de todo o coração, podes sê-lo. Eu creio, disse ele, que Jesus Cristo é o Filho de Deus.}
38 Ntons te xjal oxik tk'ulu' mandad tzan twa'let te tkaret b'ix kykab'il eqex tuj te a' b'ix te Lip ojaw tsi' a' twi'.
38 E mandou parar o carro. Ambos desceram à água e Filipe batizou o eunuco.
39 Ya ma kyejatz tuj te a', te Txew Dios oxik teq'i' te Lip, b'ix yatzun te xjal k'onti'lky owok ten te Lip. Yaji oxik tin junky'el tb'ey per b'an nchalaj tuq.
39 Mal saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou Filipe dos olhares do eunuco, que, cheio de alegria, continuou o seu caminho.
40 Yaji te Lip otzaj tnab'e' tib' tuj amaq' Asot b'ix nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil galan tuj kyaqil amaq' max aj tponkix amaq' Sesarey.
40 Filipe, entretanto, foi transportado a Azoto. Passando além, pregava o Evangelho em todas as cidades, até que chegou a Cesaréia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.