Atos 8

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ntons te Saulo b'an dyakwerd tuq tzan tkamik te Xhte'k. Ntons, tuj aj q'ijji owaq'ik kyjoylik kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus tuj te amaq' Jerusalen. Astilji kyaqil kyetz oxik kslab'u' kyib' ja'chq tuj tkwentil Judey b'ix Samary, a'ox kye tky'ixel Jesus ekaj txini tuj amaq' Jerusalen.
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 Yaji txq'an xjal aj nkyexjanin tuq te Qtata Dios ojaw kyin txlimal te Xhte'k b'ix oqet kyitz'le' b'ix oje kyeb'isun nim.
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 Yatzun te Saulo, tetz njoyonkix tuq kyi'j kye aj nkye'okslan b'ix n'ox tuq tuj kyjay tzan kyetz tjuki', ichan b'ix xuj nkye'etz tuq tin b'ix nkyexik tuq tsama' pres.
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Ntons kye aj eb'ajxik slab'u', ja'chq nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil galan titza' tzan jkolet.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Jun te kyetz, Lip tb'i, oxik Samary b'ix tzi oxik tpakb'a' kxol kye xjal ti'j te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 Kye xjal n'ok tuq kchimo' kyib' b'ix n'ok tuq ksi' kywi' ti'j tyol te Lip, b'ix dyakwerd tuq ate' ti'j tyol b'ix n'ok tuq kyen kye yek'b'il aj nqet tuq tk'ulu' tuky'i tajwalil Dios.
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 Komo ky'ila'j tuq kye xjal aj akyeqex tuq malspirit tuj kyanim nkyeb'antik tuq, b'ix kye malspirit nkyeqawun tuq oj kyjatz; ax ky'ila'j aj kamnaq tuq kchi'jel b'ix a'e' aj kox-e' nkyeb'antik tuq.
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Ntons kye xjal tzi, b'an nkyechalaj tuq.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Ntons at tuq jun xjal tzi, Simon tb'i. Tetz jun chman tuq b'ix kyaqil kye xjal aj Samary nkyelab'an tuq ti'j te tidi'chq aj nqet tk'ulu', b'ix tetz nxik tuq tq'uma' at tuq nim tajwalil.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Kyaqil kye xjal n'ok tuq ksi' kywi' ti'j, k'wa'l, tijxjal, kyaqil, b'ix nkyq'uma' tuq ikxjani: «A tetz te aj tzajnaq tuky'i Qtata Dios tuky'i nim tajwalil b'ix n'ok q'uma' “Te Aj Nim Tajwalil.”»
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Kyetz nxik tuq kyoksla', b'an nkyelab'an tuq ti'j tzan tpaj te aj xhchmanb'en ky'ila'j aq'b'ixi' tuq.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Per ya ma xik kyoksla' aj nxik tpakb'a' tuq te Lip ti'j te tpakb'alil galan aj nyolin ti'j Jesukrist b'ix titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios, ya ma xik kyoksla' nini, ojaw si' a' kywi' ichan tuky'i xuj.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 B'ix ax te Simon otokslaj, b'ix ya tjawlen si' a' twi' k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan tok lapet ti'j Lip, b'an nlab'an tuq ti'j kyaqil yek'b'il aj nqet tk'ulu' tuq te Lip b'ix ti'j kyaqil yek'b'il aj nk'ulun tuq tuky'i tajwalil Qtata Dios.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Ntons, kye tky'ixel Jesus tuj Jerusalen, ya ma tz'ok kcha'o' qa kye aj Samary ojetq tuq kye'okslan te tyol Qtata Dios, yaji oxik kylajo' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch tuj Samary.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 B'ix ya ma kyepon kyetz txini, exnaq'tzan kyi'j kye aj ojetq tuq kye'okslan, tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim.
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 Komo mina' tuq tqex te Txew Dios tuj kyanim, sinoke a'ox tuq ojetq tjaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Qajaw Jesus.
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Ntons te Xhpe'y b'ix te Wa'nch oqet ksi' kyq'ab' kyajsik, b'ix kyetz okyk'amoj te Txew Dios tuj kyanim.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Ya ma tz'ok ten te Simon oj tqet ksi' kyq'ab' kye tky'ixel Jesus kyajsik kye xjal nqex tuq te Txew Dios tuj kyanim, ntons tetz oxik tsuqu' tmin kyetz b'ix oxik tq'uma' ikxjani:
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 «Ax instzaj esi' wetz wajwalil tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim kye xjal cha'oj tqet nsi' nq'ab' kyajsik.»
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Ntons yaji te Xhpe'y oxik tq'uma', «Paxikx-wit tuj q'aq' tuky'ix atumin tzan tpaj yatz nchb'isun qa tuky'i tmin b'a'n tzan stzaj aloq'o' te aj ntzaj tsi' te Qtata Dios cha jkotz.
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Yatz k'onti'l awoklen tzan ak'amon tetz tzan tpaj te awanim nya'tx galan ntb'isu' tuj twitz Qtata Dios.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 Intkaj akola' te aj nya'tx galan aj n'ak'ulu'ni, b'ix paxnaq'tzan tuky'i Qajawil. Ikxji qanq oqtel tnajsa' te aj nya'tx galan aj nchb'isun tuj awanim.
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 Wetz n'ok wen awi'j at nim q'oj tuj awanim b'ix tzunx atichqet tuj tq'ab' te aj nya'tx galan.»
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Yaji te Simon oxik tq'uma': «Pe'exnaq'tzan ch'in waq etetz wi'j tuky'i Qtata Dios tzan k'on tky'ik wi'j aj ma'tx stzaj eq'uma'ni.»
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Ntons ya ma mankun kyyolin b'an byenech ti'j te b'an'ax aj kyeb'enky tuq b'ix aj tmankun kypakb'an kyuky'i kye xjal ti'j Tyol Qtata Dios, eb'aj'aj Jerusalen, b'ix aj ikja'n tuq kyaj, nxik tuq kypakb'a' tuj junjunky aldey tuj tkwentil Samary.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Ntons, yatzun te Lip, jun ángel tlajen Qajawil oxik tq'uma' tuky'i'l: «Pajaw wa'let b'ix pax qetnaq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' tuj tb'eyil Gas aj ntzaj Jerusalen.»
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Ntons te Lip oxik, b'ix tuj b'ey owoknoj twitz jun xjal aj Etyopiy. Tetz jun xjal slo'q b'ix nim tuq tajwalil, tetz aji tuq te chimol tmin te xuj aj tb'i Candace aj twitzale' k'ulul mandad tuj Etyopiy. Te xjal ojetq tuq meltz'jik na'ol Qtata Dios tuj Jerusalen
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 b'ix ikja'n tuq taj tuj tamaq'. Wit'lijax tuq tuj te tkaret, b'ix njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Yaji te Txew Dios oxik tq'uma' te Lip: «Pax, pawok laq'chet ti'j aj karet ni'n.»
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Ya ma tz'ok laq'chet te Lip, oxik xhcha'o', te xjal aj Etyopiy njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios oqtxi'. Yaji te Lip oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «¿N'el pe' aniky' ti'j aj njaw awe'e'ni?»
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Tzaj te xjal, owaj stzaq'b'e': «¿Titza' owelal nniky' ti'j? Komo k'onti'l ab'l ntzaj q'uman wetz titza' atok xtxolil.» Yaji oxik tq'uma' tetz te Lip tzan tjax tuj te karr b'ix tzan tqet wit'let tuky'i'l.
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Te aj njaw tuq ten tuj te Tu'jal Dios aj ntzani: “Tetz oxik eq'i' tuj kansb'il iktza' jun ch'i tal karner, iktza' jun ch'i tal karner aj k'onti'l njaw oq' oj tel in stzamal, ax ikxji tetz k'onti'l owel stzi' ch'inwt.
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Owel in tky'exaw b'ix k'onti'l oqet kyk'ulu' tume'l tuky'i'l. Nlay b'antik tzan txik jq'uma' ab'le' tijajil tzan tpaj ma'tx mankun te tanq'in tzani twitz tx'o'tx'.”
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Ntons yaji te xjal oxik tqani' te Lip: «Instzaj aq'uma' ch'in, ¿ab'l qi'j nyolin tuq te aj yolil tyol Diosni? ¿Nyolin pe' ti'jx tetz qatzun ti'j junkyji?»
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Ntons te Lip owaq'ik tzan tyolin ti'j te aj ja' tuq njaw kye'e', b'ix ax tuky'i txq'anky u'j tuj te Tu'jal Dios oxik tq'uma' te tpakb'alil galan ti'j Jesus.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 Mas yaj eky'ik aj ja' tuq at jun a' b'ix te xjal oxik tq'uma', «Tzani at jun a' aj ja' galan tzan tjaw asi' a' nwi'.»
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 Te Lip oxik tq'uma': «Qa yatz b'an'ax n'awoksla' tuky'i jun tk'u'jlal, b'a'n tzan tjaw nsi' a' awi'.» Yaji te xjal owaj stzaq'b'e': «Wetz nkyin'okslan ti'j te Jesukrist aji te Tk'wa'al Qtata Dios.»
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Ntons te xjal oxik tk'ulu' mandad tzan twa'let te tkaret b'ix kykab'il eqex tuj te a' b'ix te Lip ojaw tsi' a' twi'.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Ya ma kyejatz tuj te a', te Txew Dios oxik teq'i' te Lip, b'ix yatzun te xjal k'onti'lky owok ten te Lip. Yaji oxik tin junky'el tb'ey per b'an nchalaj tuq.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Yaji te Lip otzaj tnab'e' tib' tuj amaq' Asot b'ix nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil galan tuj kyaqil amaq' max aj tponkix amaq' Sesarey.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.