Atos 26
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NVI
1 Ntons te Agrípa oxik tq'uma' te Pa'k ikxjani: «B'a'n tzan ayolin awi'jx tzan akolon awib'x yatz.» Ntons te Pa'k ojaw tin tq'ab' b'ix owaq'ik tzan tyolin tzan tkolon tib'x ikxjani:
1 Então Agripa disse a Paulo: "Você tem permissão para falar em sua defesa". A seguir, Paulo fez sinal com a mão e começou a sua defesa:
2 «Wetz nkyinchalaj tzan nyolin ajna'l awitz yatz tat Agrípa, b'ix tzan nkolon wib' ti'j kyaqil te aj nxik kyq'uma' wi'j kye [nxjalil] aj tijajil Israel.
2 "Rei Agripa, considero-me feliz por poder estar hoje em tua presença, para fazer a minha defesa contra todas as acusações dos judeus,
3 Komo yatz awotzqi' kyaqil ti'j te qrelijyona qxol qetza aj tijajil Israel b'ix kyaqil tidi'chq aj nqob'isun, astilji wetz ngan tzan txik nq'uma' ch'in yatz tzan ntzaj acha'o' ch'in tuky'i apasens.
3 e especialmente porque estás bem familiarizado com todos os costumes e controvérsias deles. Portanto, peço que me ouças pacientemente.
4 Kkyaqil kye nxjalil aj tijajil Israel, b'ix pyor kye aj Jerusalen, kyetz kyeb'en titza' nkyinb'et atx aj man tuq k'wa'al a'in,
4 "Todos os judeus sabem como tenho vivido desde pequeno, tanto em minha terra natal como em Jerusalém.
5 b'ix kyeb'en wetz a'inkixi' jun aj b'uch'uj Parisey, osey a'inkixi' jun aj te b'uch'uj aj mas b'an eq'i' twitz kyaqil qitza'na tuj te qrelijyon qetza. A'e'xk kyetz b'a'n tzan tjatz kyq'uma' ntzani, [per k'on kygan].
5 Eles me conhecem há muito tempo e podem testemunhar, se quiserem, que, como fariseu, vivi de acordo com a seita mais severa da nossa religião.
6 B'ix ajna'l tzan tpaj lo'ik nk'u'j ti'j te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j kyuky'i qijajilna oqtxi', nkyinxik kypoqo'.
6 Agora, estou sendo julgado por causa da minha esperança no que Deus prometeu aos nossos antepassados.
7 [Te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j,] axkix te aj lo'ik kyk'u'j kkyaqil kye aj kykab'lajujil b'uch'uj qxjalilna, b'ix astilji, kyetz b'ajq'ij eq'i' kyitza' aj nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyona aj otzaj tsi' Qtata Dios oqtxi'. Tzan tpaj te aj nkyin'okslan wetz, nkyinxik kypoqo' kye nxjalil aj tijajil Israel awitz yatz, tat Agrípa.
7 Esta é a promessa que as nossas doze tribos esperam que se cumpra, cultuando a Deus com fervor, dia e noite. É por causa desta esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 ¿Tistil k'onti'l nxik etoksla' qa te Qtata Dios b'a'n tzan tjaw anq'in kye kamnaq titza'?
8 Por que os senhores acham impossível que Deus ressuscite os mortos?
9 Wetz tb'aya' nqet tuq nb'isu' presis tuq tzan nk'ulun tidi'chq nya'tx galan [kyi'j kye aj nkye'okslan] ti'j te Jesus aj Nasaret.
9 "Eu também estava convencido de que deveria fazer todo o possível para me opor ao nome de Jesus, o Nazareno.
10 B'ix ikxjikix oqet nk'ulu' txini tuj Jerusalen. Wetz eqex nsi' tuj pres ky'ila'j kye aj pawame' te Qtata Dios. Kye pal aj nim kyajwalil otzaj ksi' permis wetz tzan nk'ulun kyaqil ni'n b'ix yaji, aj kyqet kanslet, wetz dyakwerd tuq atin.
10 E foi exatamente isso que fiz em Jerusalém. Com autorização dos chefes dos sacerdotes lancei muitos santos na prisão, e quando eles eram condenados à morte eu dava o meu voto contra eles.
11 Kyuj kyaqil kye jay nab'il Dios wetz nkyinjoyon tuq tzan txik nsi' xhcho'nal kyi'j [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus], b'ix oqet nk'ulu' tzan txik kyq'uma' alajwers “Te Jesus ya nya'tx Qajawil.” Wetz b'an ajun nq'oj tuq kyi'j, b'ix ja'chq tuj amaq' laq'chik nkyinxik tuq tzan kyjaw nlajo'.
11 Muitas vezes ia de uma sinagoga para outra a fim de castigá-los, e tentava forçá-los a blasfemar. Em minha fúria contra eles, cheguei a ir a cidades estrangeiras para persegui-los.
12 A tuq wetz nkyink'ulunji, b'ix jun q'ij ikja'n tuq nxik tuj te amaq' Damask, ojetq tuq tzaj si' permis wetz tzan kye pal aj nim kyajwalil b'ix lajomin tuq kyitza'.
12 "Numa dessas viagens eu estava indo para Damasco, com autorização e permissão dos chefes dos sacerdotes.
13 Mer chijq'ij, wetz oxik wen jun xhk'atun stzaj txaqtxon wi'j max tuj ka'j, mas b'an xhqitz'un twitz te toq q'ij, otzaj txaqtxon wi'j b'ix kyi'j kye aj ajune' tuq wuky'i'l.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, estando eu a caminho, vi uma luz do céu, mais resplandecente que o sol, brilhando ao meu redor e ao redor dos que iam comigo.
14 Qkyaqil qetza oqet tz'aqikna twitz tx'o'tx' b'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal aj ntzaj tq'uma' tuq wetz tuj te qyol ebrey ikxjani: “Saulo, Saulo ¿tistil nkyinjaw alajo'? ¡Cha a'ichx nqet awok'onsa' awib' oj njaw alajo'!”
14 Todos caímos por terra. Então ouvi uma voz que me dizia em aramaico. ‘Saulo, Saulo, por que você está me perseguindo? Resistir ao aguilhão só lhe trará dor! ’
15 Yaji wetz oxik ncha'o' ikxjani: “¿Tat, ab'ltzun yatz a'ich?” Yaji tetz owajtz stzaq'b'e': “Wetz a'in Jesus aj nkyinjaw alajo'.
15 "Então perguntei: Quem és tu, Senhor? "Respondeu o Senhor: ‘Sou Jesus, a quem você está perseguindo.
16 Per ajna'l pajaw wa'let naj. Wetz ma'tx kyinjaw kanet awitz tzan akaj nsi' tzan awaq'unan te wetz b'ix tzan txik aq'uma' kye xjal kyaqil aj ma'tx tz'ok awen b'ix ti'j kyaqil aj oxe'l nyek'u' yatz mas yaj.
16 Agora, levante-se, fique de pé. Eu lhe apareci para constituí-lo servo e testemunha do que você viu a meu respeito e do que lhe mostrarei.
17 Wetz ochtel nkolo' kyi'j kye axjalil aj tijajil Israel b'ix ax kyi'j kye aj nya'tx axjalil. B'ix otxe'l nlajo' kxol kye aj nya'tx tijajil Israel
17 Eu o livrarei do seu próprio povo e dos gentios, aos quais eu o envio
18 tzan tjaw ajaqo' kywitz tzan k'on kyb'et mas tuj qlolj sinoke tzan kyb'et tuj chk'atunal. Ikxji tzan k'on kyten tuj tq'ab' te Satanas sinoke tzan kyten tuj nq'ab' b'ix tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j wi'j, oqtel nnajsa' te kchoj b'ix okyk'amo'tz te aj otzajel tsi' te Ntat kye kyaqil kye aj pawame' a'ox te wetz.”
18 para abrir-lhes os olhos e convertê-los das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus, a fim de que recebam o perdão dos pecados e herança entre os que são santificados pela fé em mim’.
19 Tat Agrípa, wetz oqet woksla' te aj oxik wen tuj ka'j.
19 "Assim, rei Agripa, não fui desobediente à visão celestial.
20 Tb'ay oxik npakb'a' te tpakb'alil galan kxol kye aj Damask, yaji kxol kye aj Jerusalen b'ix tuj kyaqil tkwentil Judey, b'ix ax kxol kye aj nya'tx qxjalil tijajil Israel aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios. Oje xik nq'uma' kyetz tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin b'ix tzan kyokslan ti'j Qtata Dios, b'ix tzan tqet kyk'ulu' tidi'chq galan tzan tpaj b'an'ax oje jaw kky'ixpu' kynab'lin.
20 Preguei em primeiro lugar aos que estavam em Damasco, depois aos que estavam em Jerusalém e em toda a Judéia, e também aos gentios, dizendo que se arrependessem e se voltassem para Deus, praticando obras que mostrassem o seu arrependimento.
21 Tzan tpaj kyaqil ntzani, junjun aj tijajil Israel injaw ktzyu' akyin'ox tuq tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, injaw ktzyu' b'ix kygan tuq tzan nqet kykansa'.
21 Por isso os judeus me prenderam no pátio do templo e tentaram matar-me.
22 Per tzan tpaj te Dios n'onen wi'j, tzunx itz'ojin, tzunx nxik npakb'a' tpakb'alil Dios kyuky'i kye aj at nim kyajwalil b'ix kyuky'i kye aj k'onti'l kyajwalil. Wetz k'onti'l nxik nxnaq'tza' jun tidi' aj nya'tx-wit iktza' [aj okaj stz'ib'a'] te Moisés b'ix aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios aj oky'elkix tuq.
22 Mas tenho contado com a ajuda de Deus até o dia de hoje, e, por este motivo, estou aqui e dou testemunho tanto a gente simples como a gente importante. Não estou dizendo nada além do que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer:
23 [Komo oqet ktz'ib'a'], te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi' okamelkix tuq, per yaji akix tuq tetz te tb'ay aj ojawel anq'in kxol kye kamnaq; ikxji tzan tel xhk'ate' tuj kywitz kye aj tijajil Israel b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel.»
23 que o Cristo haveria de sofrer e, sendo o primeiro a ressuscitar dentre os mortos, proclamaria luz para o seu próprio povo e para os gentios".
24 Aj txik tq'uma' te Pa'k ntzani tzan tkolon tib'x, yaji te Festo oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Pa'k, yatz cha nchlokin. Oje xhch'el lok tzan tpaj tqetlen awe'e' nim u'j.»
24 A esta altura Festo interrompeu a defesa de Paulo e disse em alta voz: "Você está louco, Paulo! As muitas letras o estão levando à loucura! "
25 Per yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Tat Festo aj b'an lima' a'ich, wetz nya'tx lok a'in. Wetz aj nxik nq'uma'ni b'an'ax b'ix tuj tume'l.
25 Respondeu Paulo: "Não estou louco, excelentíssimo Festo. O que estou dizendo é verdadeiro e de bom senso.
26 Te Qtat Agrípa n'el tniky' ti'j te aj nxik nyoli' tuky'i jun tk'u'jlalni. Wetz sewur atin kyaqil ntzani nya'tx jun tidi' aj mina' tok cha'let-wit ni jun-el, komo nya'tx jun tidi' aj cha ojaw xkonoli' ewj tuj jun luwar.
26 O rei está familiarizado com essas coisas, e lhe posso falar abertamente. Estou certo de que nada disso escapou do seu conhecimento, pois nada se passou num lugar qualquer.
27 Tat Agrípa, ¿yatz tuj anab'l b'an'ax pe' te aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios oqtxi'? Wetz web'en yatz n'el tuj awitz b'an'ax.»
27 Rei Agripa, crês nos profetas? Eu sei que sim".
28 Ntons te Agrípa owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Yatz ch'inky tuq ma kyinqet awitza' tzan wok jun okslon ti'j Krist.»
28 Então Agripa disse a Paulo: "Você acha que em tão pouco tempo pode convencer-me a tornar-me cristão? "
29 Yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Nya'txxwit-tal cha ch'inky tuq, sinoke xhch'okxwit. B'ix nya'tx-tal a'ox a'ich sinoke kkyaqil-wit aj nkyecha'on wi'j aj akyeqet tzani, kye'okxwit iktza' a'in anke nya'tx-tal tuky'i ja kaden eq'ime' witza'ni.»
29 Paulo respondeu: "Em pouco ou em muito, peço a Deus que não apenas tu, mas todos os que hoje me ouvem se tornem como eu, menos estas algemas".
30 [Ya ma xik tq'uma' kyaqil ntzani] ntons te twitzale' k'ulul mandad b'ix te gobernador b'ix te Berenis b'ix kye kyaqil aj ojetq tuq kyeqet wit'let junx kyuky'i'l, kyetz ejaw wa'let
30 O rei se levantou, e com ele o governador e Berenice, como também os que estavam assentados com eles.
31 b'ix ya ma kye'el laq'chet ch'in, nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «Te ja xjalni k'onti'l tidi' ma'tx tk'uluj aj presis-wit tzan tkamik, ni tzan tqexten tuj pres.»
31 Saindo do salão, comentavam entre si: "Este homem não fez nada que mereça morte ou prisão".
32 Yaji te Agrípa oxik tq'uma' tuky'i te Festo ikxjani: «B'a'n-tal tzan txik tzoqplet te ja xjalni, cha k'onti'l-wit otq'umaj tzan txik in twitz te César.»
32 Agripa disse a Festo: "Ele poderia ser posto em liberdade, se não tivesse apelado para César".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.