Atos 26

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ntons te Agrípa oxik tq'uma' te Pa'k ikxjani: «B'a'n tzan ayolin awi'jx tzan akolon awib'x yatz.» Ntons te Pa'k ojaw tin tq'ab' b'ix owaq'ik tzan tyolin tzan tkolon tib'x ikxjani:
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 «Wetz nkyinchalaj tzan nyolin ajna'l awitz yatz tat Agrípa, b'ix tzan nkolon wib' ti'j kyaqil te aj nxik kyq'uma' wi'j kye [nxjalil] aj tijajil Israel.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Komo yatz awotzqi' kyaqil ti'j te qrelijyona qxol qetza aj tijajil Israel b'ix kyaqil tidi'chq aj nqob'isun, astilji wetz ngan tzan txik nq'uma' ch'in yatz tzan ntzaj acha'o' ch'in tuky'i apasens.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 Kkyaqil kye nxjalil aj tijajil Israel, b'ix pyor kye aj Jerusalen, kyetz kyeb'en titza' nkyinb'et atx aj man tuq k'wa'al a'in,
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 b'ix kyeb'en wetz a'inkixi' jun aj b'uch'uj Parisey, osey a'inkixi' jun aj te b'uch'uj aj mas b'an eq'i' twitz kyaqil qitza'na tuj te qrelijyon qetza. A'e'xk kyetz b'a'n tzan tjatz kyq'uma' ntzani, [per k'on kygan].
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 B'ix ajna'l tzan tpaj lo'ik nk'u'j ti'j te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j kyuky'i qijajilna oqtxi', nkyinxik kypoqo'.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 [Te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j,] axkix te aj lo'ik kyk'u'j kkyaqil kye aj kykab'lajujil b'uch'uj qxjalilna, b'ix astilji, kyetz b'ajq'ij eq'i' kyitza' aj nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyona aj otzaj tsi' Qtata Dios oqtxi'. Tzan tpaj te aj nkyin'okslan wetz, nkyinxik kypoqo' kye nxjalil aj tijajil Israel awitz yatz, tat Agrípa.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 ¿Tistil k'onti'l nxik etoksla' qa te Qtata Dios b'a'n tzan tjaw anq'in kye kamnaq titza'?
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 Wetz tb'aya' nqet tuq nb'isu' presis tuq tzan nk'ulun tidi'chq nya'tx galan [kyi'j kye aj nkye'okslan] ti'j te Jesus aj Nasaret.
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 B'ix ikxjikix oqet nk'ulu' txini tuj Jerusalen. Wetz eqex nsi' tuj pres ky'ila'j kye aj pawame' te Qtata Dios. Kye pal aj nim kyajwalil otzaj ksi' permis wetz tzan nk'ulun kyaqil ni'n b'ix yaji, aj kyqet kanslet, wetz dyakwerd tuq atin.
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Kyuj kyaqil kye jay nab'il Dios wetz nkyinjoyon tuq tzan txik nsi' xhcho'nal kyi'j [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus], b'ix oqet nk'ulu' tzan txik kyq'uma' alajwers “Te Jesus ya nya'tx Qajawil.” Wetz b'an ajun nq'oj tuq kyi'j, b'ix ja'chq tuj amaq' laq'chik nkyinxik tuq tzan kyjaw nlajo'.
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 A tuq wetz nkyink'ulunji, b'ix jun q'ij ikja'n tuq nxik tuj te amaq' Damask, ojetq tuq tzaj si' permis wetz tzan kye pal aj nim kyajwalil b'ix lajomin tuq kyitza'.
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Mer chijq'ij, wetz oxik wen jun xhk'atun stzaj txaqtxon wi'j max tuj ka'j, mas b'an xhqitz'un twitz te toq q'ij, otzaj txaqtxon wi'j b'ix kyi'j kye aj ajune' tuq wuky'i'l.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Qkyaqil qetza oqet tz'aqikna twitz tx'o'tx' b'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal aj ntzaj tq'uma' tuq wetz tuj te qyol ebrey ikxjani: “Saulo, Saulo ¿tistil nkyinjaw alajo'? ¡Cha a'ichx nqet awok'onsa' awib' oj njaw alajo'!”
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 Yaji wetz oxik ncha'o' ikxjani: “¿Tat, ab'ltzun yatz a'ich?” Yaji tetz owajtz stzaq'b'e': “Wetz a'in Jesus aj nkyinjaw alajo'.
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 Per ajna'l pajaw wa'let naj. Wetz ma'tx kyinjaw kanet awitz tzan akaj nsi' tzan awaq'unan te wetz b'ix tzan txik aq'uma' kye xjal kyaqil aj ma'tx tz'ok awen b'ix ti'j kyaqil aj oxe'l nyek'u' yatz mas yaj.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Wetz ochtel nkolo' kyi'j kye axjalil aj tijajil Israel b'ix ax kyi'j kye aj nya'tx axjalil. B'ix otxe'l nlajo' kxol kye aj nya'tx tijajil Israel
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 tzan tjaw ajaqo' kywitz tzan k'on kyb'et mas tuj qlolj sinoke tzan kyb'et tuj chk'atunal. Ikxji tzan k'on kyten tuj tq'ab' te Satanas sinoke tzan kyten tuj nq'ab' b'ix tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j wi'j, oqtel nnajsa' te kchoj b'ix okyk'amo'tz te aj otzajel tsi' te Ntat kye kyaqil kye aj pawame' a'ox te wetz.”
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 Tat Agrípa, wetz oqet woksla' te aj oxik wen tuj ka'j.
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 Tb'ay oxik npakb'a' te tpakb'alil galan kxol kye aj Damask, yaji kxol kye aj Jerusalen b'ix tuj kyaqil tkwentil Judey, b'ix ax kxol kye aj nya'tx qxjalil tijajil Israel aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios. Oje xik nq'uma' kyetz tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin b'ix tzan kyokslan ti'j Qtata Dios, b'ix tzan tqet kyk'ulu' tidi'chq galan tzan tpaj b'an'ax oje jaw kky'ixpu' kynab'lin.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Tzan tpaj kyaqil ntzani, junjun aj tijajil Israel injaw ktzyu' akyin'ox tuq tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, injaw ktzyu' b'ix kygan tuq tzan nqet kykansa'.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 Per tzan tpaj te Dios n'onen wi'j, tzunx itz'ojin, tzunx nxik npakb'a' tpakb'alil Dios kyuky'i kye aj at nim kyajwalil b'ix kyuky'i kye aj k'onti'l kyajwalil. Wetz k'onti'l nxik nxnaq'tza' jun tidi' aj nya'tx-wit iktza' [aj okaj stz'ib'a'] te Moisés b'ix aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios aj oky'elkix tuq.
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 [Komo oqet ktz'ib'a'], te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi' okamelkix tuq, per yaji akix tuq tetz te tb'ay aj ojawel anq'in kxol kye kamnaq; ikxji tzan tel xhk'ate' tuj kywitz kye aj tijajil Israel b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel.»
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Aj txik tq'uma' te Pa'k ntzani tzan tkolon tib'x, yaji te Festo oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Pa'k, yatz cha nchlokin. Oje xhch'el lok tzan tpaj tqetlen awe'e' nim u'j.»
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Per yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Tat Festo aj b'an lima' a'ich, wetz nya'tx lok a'in. Wetz aj nxik nq'uma'ni b'an'ax b'ix tuj tume'l.
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 Te Qtat Agrípa n'el tniky' ti'j te aj nxik nyoli' tuky'i jun tk'u'jlalni. Wetz sewur atin kyaqil ntzani nya'tx jun tidi' aj mina' tok cha'let-wit ni jun-el, komo nya'tx jun tidi' aj cha ojaw xkonoli' ewj tuj jun luwar.
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 Tat Agrípa, ¿yatz tuj anab'l b'an'ax pe' te aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios oqtxi'? Wetz web'en yatz n'el tuj awitz b'an'ax.»
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Ntons te Agrípa owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Yatz ch'inky tuq ma kyinqet awitza' tzan wok jun okslon ti'j Krist.»
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 Yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Nya'txxwit-tal cha ch'inky tuq, sinoke xhch'okxwit. B'ix nya'tx-tal a'ox a'ich sinoke kkyaqil-wit aj nkyecha'on wi'j aj akyeqet tzani, kye'okxwit iktza' a'in anke nya'tx-tal tuky'i ja kaden eq'ime' witza'ni.»
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 [Ya ma xik tq'uma' kyaqil ntzani] ntons te twitzale' k'ulul mandad b'ix te gobernador b'ix te Berenis b'ix kye kyaqil aj ojetq tuq kyeqet wit'let junx kyuky'i'l, kyetz ejaw wa'let
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 b'ix ya ma kye'el laq'chet ch'in, nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «Te ja xjalni k'onti'l tidi' ma'tx tk'uluj aj presis-wit tzan tkamik, ni tzan tqexten tuj pres.»
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Yaji te Agrípa oxik tq'uma' tuky'i te Festo ikxjani: «B'a'n-tal tzan txik tzoqplet te ja xjalni, cha k'onti'l-wit otq'umaj tzan txik in twitz te César.»
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.