Tiago 1
Se-nānā Diosē nanā sāʼ me rá catūū nimán níʼ a (TRCNT) vs NTLH
1 ꞌU̱nj roꞌ, me síí cuꞌna̱j Santiagó síí ꞌyaj suun rihaan Diose̱ do̱ꞌ, rihaan Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ do̱ꞌ, ne̱ ꞌyáá ꞌu̱nj yanj nihánj caꞌne̱j ꞌu̱nj rihaan taranꞌ soj si̱j noco̱ꞌ man Diose̱ si̱j caꞌanj ca̱yáán queꞌe̱e̱ chumanꞌ na̱j rihaan chumii̱ a. Dan me se ase vaa chuvi̱j nij xꞌneꞌ yuvii̱ israelitá yuvii̱ noco̱ꞌ man Diose̱ ga̱a naá roꞌ, da̱nj vaa gue̱e̱ soj rihaan Diose̱ na̱nj ei.
1 Eu, Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio saudações a todo o povo de Deus espalhado pelo mundo inteiro.
2 Dan me se asa̱ꞌ caꞌnaꞌ me maꞌa̱n sayuun rihaan soj, ne̱ gu̱un niha̱ꞌ rá soj, tinu̱j, nocoj.
2 Meus irmãos, sintam-se felizes quando passarem por todo tipo de aflições.
3 ꞌO̱ se neꞌen soj se vaa asa̱ꞌ caꞌnaꞌ sayuun rihaan soj cheꞌé se me soj síí amán rá niꞌya̱j man Diose̱, ne̱ tana̱nj cunu̱u nucua̱j doj nimán soj ei.
3 Pois vocês sabem que, quando a sua fé vence essas provações, ela produz perseverança.
4 Ma̱a̱n se ga̱a̱ nana̱j uxrá nimán soj rihaan sayuun, ga̱a ne̱ caꞌve̱e cavi̱i̱ sa̱ꞌ nu̱ꞌ se‑su̱u̱n soj, ne̱ síí cachij nu̱ꞌ nimán ya̱ gu̱un soj, ne̱ se̱ cachiin a̱ doj se sa̱ꞌ man nimán soj a̱ man ado̱nj.
4 Que essa perseverança seja perfeita a fim de que vocês sejam maduros e corretos, não falhando em nada!
5 Sese yoꞌo̱ tuviꞌ soj me rá nari̱ꞌ nana̱ cu̱u sa̱ꞌ, ne̱ cachi̱nj niꞌya̱j soꞌ rihaan Diose̱, ne̱ rque̱ Diose̱ nana̱ cu̱u sa̱ꞌ yoꞌ man soꞌ chugua̱nj. ꞌO̱ se nuveé si̱j nachriꞌ man síí achíín niꞌya̱j me Diose̱ maꞌ. Tana̱nj niha̱ꞌ rá soꞌ ga̱a achíín níꞌ rasu̱u̱n man soꞌ, ne̱ rqué soꞌ nu̱ꞌ se sa̱ꞌ man cunuda̱nj yuvii̱ ei.
5 Mas, se alguém tem falta de sabedoria, peça a Deus, e ele a dará porque é generoso e dá com bondade a todos.
6 Tza̱j ne̱ yoꞌo̱ cuchuma̱n ya̱ rá síí achíín niꞌya̱j rihaan Diose̱ ni̱ꞌyaj soꞌ man Diose̱, ga̱a ne̱ caꞌve̱e, ne̱ se̱ guun vi̱j rá soꞌ mei. Tza̱j ne̱ sese guun vi̱j nimán ꞌo̱ soꞌ, ne̱ ase chéé nuû na yaꞌa̱nj ga̱a oꞌ nana̱ rihaan na yaꞌa̱nj roꞌ, da̱nj vaa nimán síí uun vi̱j nimán, chéé nuû uxrá nimán soꞌ uún,
6 Porém peçam com fé e não duvidem de modo nenhum, pois quem duvida é como as ondas do mar, que o vento leva de um lado para o outro.
7 ne̱ taj cheꞌé gu̱un rá soꞌ sese rque̱ Diose̱ rasu̱u̱n man soꞌ a̱ maꞌ.
7 Quem é assim não pense que vai receber alguma coisa do Senhor,
8 ꞌO̱ se síí vi̱j vaa nimán me se daj chiha̱a̱ míj se̱ caꞌvee yoꞌo̱ quiꞌya̱j suun soꞌ a̱ doj suun sa̱ꞌ a̱ maꞌ.
8 pois não tem firmeza e nunca sabe o que deve fazer.
9 Ne̱ soj si̱j nique̱, tza̱j ne̱ ga̱a̱ niha̱ꞌ rá soj cheꞌé se si̱j cavii sa̱ꞌ rihaan Diose̱ me soj ei.
9 O irmão que é pobre deve ficar contente quando Deus faz com que melhore de vida;
10 Ne̱ vaa nij soj si̱j ruꞌvee uún, ne̱ ga̱a̱ niha̱ꞌ rá soj cheꞌé se nuu nica̱ꞌ nimán soj rihaan Diose̱ á. ꞌO̱ se ase vaa navij yucua̱nꞌ yâj ma̱n tacaan roꞌ, da̱nj ga̱a̱ quinavi̱j nij ruꞌvee nucua̱j rá niꞌya̱j saꞌanj, vaa güii, na̱nj ado̱nj.
10 e quem é rico deve sentir o mesmo quando Deus faz com que piore de vida. Pois quem é rico desaparecerá como a flor da erva do campo.
11 Dan me se ga̱a uun xta̱ꞌ güii, ne̱ uun yaꞌa̱an naán, ga̱a ne̱ nacoo̱ coj, ne̱ uun cheꞌe̱ yâj yoꞌ ayuu yoꞌ raa̱ coj a. Núj ayuu yoꞌ, ne̱ taj se gúnꞌ man yoꞌ ga̱a̱ maꞌ. Ne̱ veé da̱nj vaa gue̱e̱ nij ruꞌvee uún, ne̱ yoꞌo̱ nuû rá nij soꞌ rej quiꞌya̱j canaán nij soꞌ saꞌanj, ne̱ dan me se va̱j cavi̱ꞌ nij soꞌ ei.
11 Quando o sol brilha forte, e o seu calor queima a planta, aí a flor cai, e a sua beleza é destruída. Do mesmo modo, quem é rico será destruído no meio dos seus negócios.
12 Síí nucua̱j nimán rihaan sayuun roꞌ, soꞌ me síí cavi̱i̱ sa̱ꞌ, ne̱ cata̱j Diose̱ se vaa:
12 Feliz é aquele que nas aflições continua fiel! Porque, depois de sair aprovado dessas aflições, receberá como prêmio a vida que Deus promete aos que o amam.
13 Sese me rá níꞌ quiꞌya̱j níꞌ cacunꞌ, ne̱ se̱ guun cata̱j níꞌ se vaa Diose̱ me síí quiꞌyaj guun rá níꞌ quiꞌya̱j níꞌ cacunꞌ maꞌ. A̱ ꞌó xcoꞌ naꞌvej rá Diose̱ quiꞌya̱j Diose̱ cacunꞌ mei. Ne̱ nuveé Dio̱se̱ me síí axríj chrej chiꞌi̱i̱ rque a̱ ꞌó yuvii̱ a̱ maꞌ.
13 Quando alguém for tentado, não diga: “Esta tentação vem de Deus.” Pois Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo não tenta ninguém.
14 ꞌO̱ se maꞌa̱n ina̱nj níꞌ me rá quiꞌya̱j se chiꞌi̱i̱ cheꞌé se veꞌé vaa se chiꞌi̱i̱ yoꞌ rihaan níꞌ na̱nj ado̱nj.
14 Mas as pessoas são tentadas quando são atraídas e enganadas pelos seus próprios maus desejos.
15 Tza̱j ne̱ sese quiꞌya̱j níꞌ nda̱a vaa me rá maꞌa̱n níꞌ quiꞌya̱j níꞌ, ne̱ quiꞌya̱j níꞌ cacunꞌ, ne̱ asa̱ꞌ quisíj quiꞌyaj ndoꞌo níꞌ cacunꞌ, ga̱a ne̱ yu̱u̱n cheꞌe̱ quiri̱ꞌ nu̱ꞌ nimán níꞌ vaa ga̱a̱ na̱nj ei.
15 Então esses desejos fazem com que o pecado nasça, e o pecado, quando já está maduro, produz a morte.
16 Se̱ cuchumán rá soj nana̱ ne̱, man tinu̱j, man nocoj.
16 Não se enganem, meus queridos irmãos.
17 Xca̱j soj cuentá se vaa daj a̱ se sa̱ꞌ vaa rihaan níꞌ roꞌ, Diose̱ me se rqué nij yoꞌ, ne̱ dan me se ma̱a̱n rej ya̱nj maꞌa̱n ya̱ síí ꞌyaj avii yaꞌan chuguu̱n roꞌ, ma̱a̱n dan ꞌnaꞌ nu̱ꞌ se sa̱ꞌ do̱ꞌ, se lu̱j do̱ꞌ, se niꞌya̱nj do̱ꞌ ei. Dan me se se̱ caꞌvee natuna̱ se‑na̱na̱ soꞌ nana̱ sa̱ꞌ nana̱ nica̱ ya̱ ya̱ mei. Dan me se ꞌo̱ vaa rá soꞌ, ne̱ naꞌvee cunu̱u ino̱ Diose̱ a̱ maꞌ. Yoꞌo̱ sa̱ꞌ ꞌyaj soꞌ ga̱ níꞌ na̱nj ado̱nj.
17 Tudo de bom que recebemos e tudo o que é perfeito vêm do céu, vêm de Deus, o Criador das luzes do céu. Ele não muda, nem varia de posição, o que causaria a escuridão.
18 Guun rá soꞌ gu̱un taꞌni̱j soꞌ man níꞌ, ga̱a ne̱ cuno níꞌ se‑na̱na̱ soꞌ nana̱ ya̱, quiꞌyaj soꞌ, ne̱ cheꞌé dan asino níꞌ, guun taꞌni̱j soꞌ man níꞌ ga̱a asino ya̱a̱n, ga̱a ne̱ vaa güii naquiꞌya̱j sa̱ꞌ soꞌ man cunuda̱nj nij rasu̱u̱n quiꞌyaj soꞌ rihaan chumii̱ nihánj a.
18 Pela sua própria vontade ele fez com que nós nascêssemos , por meio da palavra da verdade, a fim de ocuparmos o primeiro lugar entre todas as suas criaturas.
19 Se̱ quiniꞌyón soj nana̱ nihánj, man tinu̱j, man nocoj. Ga̱a̱ niha̱ꞌ rá taranꞌ níꞌ nano̱ xre̱j níꞌ se‑na̱na̱ Diose̱ ei. Tza̱j ne̱ se̱ gaa niha̱ꞌ rá níꞌ caꞌmi̱i̱ níꞌ do̱ꞌ, caꞌma̱an rá níꞌ do̱ꞌ mei.
19 Lembrem disto, meus queridos irmãos: cada um esteja pronto para ouvir, mas demore para falar e ficar com raiva.
20 ꞌO̱ se sese aꞌmaan ndoꞌo rá níꞌ, ne̱ se̱ caꞌvee quiꞌya̱j sa̱ꞌ níꞌ nda̱a vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j níꞌ maꞌ.
20 Porque a raiva humana não produz o que Deus aprova.
21 Yu̱u̱n cheꞌe̱ caꞌne̱ꞌ rá soj ga̱ suun ꞌyaj se nij, ne̱ ga̱a̱ nica̱ꞌ nimán soj, ne̱ cuno̱ soj nana̱ caꞌnéé Diose̱ nimán soj, ne̱ caꞌve̱e quinani̱i̱ nimán soj rihaan sayuun ei.
21 Portanto, deixem todo costume imoral e toda má conduta. Aceitem com humildade a mensagem que Deus planta no coração de vocês, a qual pode salvá-los.
22 Se̱ guun catu̱u̱ rmaꞌa̱n se‑na̱na̱ Diose̱ xréé níꞌ maꞌ. Tza̱j ne̱ quiꞌya̱j níꞌ nda̱a vaa taj Diose̱ ei. Sese se̱ quiꞌyaj níꞌ da̱nj, ne̱ tiha̱ꞌ yuꞌunj níꞌ man maꞌa̱n níꞌ ga̱a̱ na̱nj á.
22 Não se enganem; não sejam apenas ouvintes dessa mensagem, mas a ponham em prática.
23 ꞌO̱ se síí atúj rmaꞌa̱n se‑na̱na̱ Diose̱ xréé roꞌ, ase vaa síí niꞌya̱j rihaan espejo roꞌ, da̱nj vaa soꞌ,
23 Porque aquele que ouve a mensagem e não a põe em prática é como uma pessoa que olha no espelho e vê como é.
24 ne̱ síí niꞌya̱j rihaan espejo me se xcaj soꞌ cuentá se vaa canó nacaj rihaan soꞌ, tza̱j ne̱ ꞌanj soꞌ, ga̱a ne̱ yu̱u̱n cheꞌe̱ niꞌyón soꞌ nacaj no̱ rihaan soꞌ a.
24 Dá uma boa olhada, depois vai embora e logo esquece a sua aparência.
25 Ne̱ ase vaa espejo roꞌ, da̱nj vaa tucuáán sa̱ꞌ cuchruj Diose̱ rihaan níꞌ, ne̱ xcaj níꞌ cuentá da̱j me rá Diose̱ quiꞌya̱j níꞌ, ꞌyaj tucuáán sa̱ꞌ yoꞌ, ne̱ ne sayu̱u̱n vaa uno níꞌ rihaan Diose̱, ꞌyaj tucuáán yoꞌ maꞌ. Se̱ guun níꞌ síí tucuꞌyón rmaꞌa̱n nana̱ yoꞌ ne̱ niꞌyón nana̱ yoꞌ maꞌ. Tza̱j ne̱ cavi̱i̱ níꞌ quiꞌya̱j níꞌ nda̱a vaa taj nana̱ yoꞌ ei. Ne̱ sese se̱ caꞌneꞌ rá níꞌ ga̱ nana̱ yoꞌ, ne̱ Diose̱ me síí quiꞌya̱j cavi̱i̱ sa̱ꞌ níꞌ ado̱nj.
25 O evangelho é a lei perfeita que dá liberdade às pessoas. Se alguém examina bem essa lei e não a esquece, mas a põe em prática, Deus vai abençoar tudo o que essa pessoa fizer.
26 Si̱j veꞌé noco̱ꞌ man Diose̱ me soj, rá soj naꞌ. Sese nanó soj cuentó cheꞌé tuviꞌ soj, ne̱ nuveé si̱j noco̱ꞌ ya̱ man Diose̱ me soj maꞌ. Si̱j tihaꞌ yuꞌunj man maꞌa̱n me soj na̱nj chugua̱nj.
26 Alguém está pensando que é religioso? Se não souber controlar a língua, a sua religião não vale nada, e ele está enganando a si mesmo.
27 Cata̱j xnaꞌanj ꞌu̱nj rihaan soj me síí me síí noco̱ꞌ ya̱ man Rej níꞌ Diose̱ a. Síí racuíj man xnii nique̱ do̱ꞌ, síí racuíj man chana̱ nique̱ do̱ꞌ, síí ne nocoꞌ man síí chiꞌi̱i̱ ma̱n rihaan chumii̱ nihánj do̱ꞌ, soꞌ me síí noco̱ꞌ ya̱ man Diose̱ ado̱nj.
27 Para Deus, o Pai, a religião pura e verdadeira é esta: ajudar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e não se manchar com as coisas más deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.