1 Coríntios 1
Se-nānā Diosē nanā sāʼ me rá catūū nimán níʼ a (TRCNT) vs AAI
1 ꞌU̱nj roꞌ, me síí cuꞌna̱j Pabló, ne̱ me rá Diose̱ cata̱j xnaꞌanj ꞌu̱nj rihaan yuvii̱ cheꞌé Jesucristó, ne̱ cheꞌé dan cuneꞌ Jesucristó mán ꞌu̱nj guún ꞌu̱nj apóstol nataꞌ se‑na̱na̱ soꞌ rihaan yuvii̱ a. Ne̱ vaa tinúú níꞌ síí cuꞌna̱j Sóstenes, ne̱ ne̱ soꞌ ga̱j nihánj,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 ne̱ ꞌyaj núj yanj nihánj caꞌne̱j núj rihaan nij soj si̱j amán rá niꞌya̱j man Diose̱ ya̱nj chumanꞌ Corinto si̱j naquiꞌyaj gue̱e̱ nimán cheꞌé Jesucristó a. Dan me se canacúún Diose̱ man soj gu̱un soj síí naquiꞌyaj gue̱e̱ nimán, ne̱ veé caꞌne̱j yanj nihánj cache̱e̱ rihaan cunuda̱nj yoꞌó nij síí ya̱nj me rej maꞌa̱n síí táá tuꞌva̱ se‑chuvi̱i Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ a. Dan me se síí ꞌni̱j raꞌa man nij soꞌ ne̱ síí ꞌni̱j raꞌa man maꞌa̱n ya̱ níꞌ me ya̱ soꞌ a.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Me rá núj quiꞌya̱j Rej níꞌ Diose̱ quiꞌya̱j Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ quiꞌya̱j ndoꞌo se lu̱j cheꞌé soj, ne̱ me rá núj ga̱a̱ xe̱j nimán soj, quiꞌya̱j ro̱j soꞌ ado̱nj.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Niga̱nj nagóꞌ ꞌu̱nj graciá rihaan Diose̱ cheꞌé nij soj cheꞌé se lu̱j quiꞌyaj Diose̱ cheꞌé soj cheꞌé se noco̱ꞌ soj man Jesucristó ado̱nj.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 ꞌO̱ se cheꞌé Jesucristó roꞌ, cavii sa̱ꞌ uxrá soj, quiꞌyaj Diose̱ á. Dan me se uxrá xcaj soj cuentá, ne̱ uxrá nariꞌ soj nana̱ sa̱ꞌ, quiꞌyaj Diose̱,
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 ne̱ da̱nj quiꞌyaj soj cheꞌé se sa̱ꞌ uxrá nariꞌ soj se‑na̱na̱ Jesucristó nana̱ tucuꞌyón ꞌu̱nj man soj a.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ne̱ a̱ ꞌó se sa̱ꞌ rqué Nimán Diose̱ rihaan níꞌ ne achiin man soj a̱ maꞌ. ꞌO̱ se a̱j vaa nu̱ꞌ yoꞌ rihaan soj, ne̱ naꞌvi̱j ndoꞌo soj caꞌna̱ꞌ uún Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ rihaan chumii̱ nihánj na̱nj ado̱nj.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Ne̱ soꞌ me síí ra̱cuíj ndoꞌo man soj, ne̱ gu̱un nucua̱j soj canoco̱ꞌ raan soj man soꞌ nda̱a güii caꞌne̱ꞌ soꞌ cacunꞌ cheꞌé yuvii̱, ne̱ se̱ tumé soj cacunꞌ, quiꞌya̱j soꞌ a̱ maꞌ.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Vaa cheꞌé ga̱a̱ nucua̱j rá níꞌ man Diose̱, ne̱ Diose̱ me síí canacúún man soj gu̱un tuvi̱ꞌ soj ga̱ taꞌníí soꞌ Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ ado̱nj.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Dan me se cuno̱ soj caꞌmi̱j, tinu̱j, nocoj. Ne̱ cheꞌé se‑chuvi̱i ya̱ Jesucristó si̱j ꞌni̱j raꞌa man níꞌ roꞌ, me achíín ni̱ꞌyáj ya̱j rihaan nij soj se vaa yoꞌo̱ cuya̱a̱n ga̱a̱ rá taranꞌ soj do̱ꞌ, yoꞌo̱ cuya̱a̱n caꞌmi̱i̱ soj do̱ꞌ, yoꞌo̱ rcuaꞌa̱a̱n ga̱a̱ soj do̱ꞌ, raj chugua̱nj.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Dan me se cataj xnaꞌanj nij tuviꞌ síí cuꞌna̱j Cloé rihanj se vaa unuꞌ soj ga̱ tinúú soj ne̱ uun vi̱j ndoꞌo soj, na̱nj tinu̱j, nocoj.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Dan me se taꞌa̱j nij soj taj: “ꞌU̱nj me síí noco̱ꞌ se‑na̱na̱ síí cuꞌna̱j Pabló a”. Yoꞌó taꞌa̱j nij soj taj: “ꞌU̱nj me síí noco̱ꞌ se‑na̱na̱ síí cuꞌna̱j Apolos a”. Yoꞌó taꞌa̱j nij soj taj: “ꞌU̱nj me síí noco̱ꞌ se‑na̱na̱ síí cuꞌna̱j Pedró a”. Yoꞌó taꞌa̱j nij soj taj: “ꞌU̱nj me síí noco̱ꞌ se‑na̱na̱ Jesucristó a”. Dan me se da̱nj vaa ꞌo̱ ꞌo̱ taꞌa̱j soj a.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Ne̱ me cheꞌé ꞌyaj soj da̱nj ga̱. ꞌO̱ se nuviꞌ queꞌe̱e̱ Jesucristó vaa maꞌ. Taj cheꞌé ga̱a̱ queꞌe̱e̱ xꞌneꞌ soj maꞌ. Caviꞌ ma̱ꞌán ꞌu̱nj rihaan rcutze̱ cheꞌé soj naꞌ. Cataꞌ ne soj cheꞌé ma̱ꞌán ꞌu̱nj naꞌ. Taj maꞌ. Cheꞌé dan, me cheꞌé taj taꞌa̱j soj se vaa si̱j noco̱ꞌ manj me taꞌa̱j soj ga̱.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 — ausente —
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 — ausente —
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Cutaꞌ ne uún ꞌu̱nj man nij tucua̱ síí cuꞌna̱j Estéfanas, tza̱j ne̱ ne nuû sa̱ꞌ raj sese cutaꞌ ne ꞌu̱nj man yoꞌó taꞌa̱j yuvii̱ a̱ maꞌ.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 ꞌO̱ se nuviꞌ suun cuta̱ꞌ ne yuvii̱ ataj maꞌ. ꞌO̱ se caꞌnéé xa̱ꞌ Jesucristó manj nata̱j se‑na̱na̱ Diose̱ nana̱ sa̱ꞌ rihaan yuvii̱, tza̱j ne̱ naꞌvej rá soꞌ cavi̱i̱ raá ꞌu̱nj nana̱ cu̱u nachranꞌ caꞌmi̱i̱ ꞌu̱nj maꞌ. Ma̱a̱n se nana̱ nica̱ ina̱nj caꞌmi̱i̱ ꞌu̱nj, ga̱a ne̱ caꞌve̱e xca̱j yuvii̱ cuentá se vaa nuveé na̱na̱ avii raa̱ yuvii̱ me nana̱ yoꞌ, ma̱a̱n ne̱ se‑na̱na̱ Jesucristó ya̱ me yoꞌ ado̱nj. Dan me se ya̱ xca̱j nij yuvii̱ cuentá se vaa ya̱ caviꞌ Jesucristó rihaan rcutze̱ cheꞌé nij soꞌ, ne̱ caꞌve̱e cuchuma̱n rá nij yuvii̱ cuno̱ nij yuvii̱ nana̱ nica̱ caꞌmi̱i̱ ꞌu̱nj ado̱nj.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Dan me se vaa yuvii̱ caca̱a̱ nu̱ꞌ cavii nu̱ꞌ caꞌanj, ne̱ nataꞌ nii nana̱ se vaa caviꞌ Jesucristó rihaan rcutze̱ uno nij yuvii̱ yoꞌ, tza̱j ne̱ taj se ꞌyáꞌ cuchuma̱n rá nij yuvii̱ maꞌ. Nana̱ snúú rmaꞌa̱n me nana̱ yoꞌ rihaan nij soꞌ na̱nj ado̱nj. Tza̱j ne̱ ino̱ vaa rá níꞌ si̱j cavi̱i̱ sa̱ꞌ, ne̱ neꞌen níꞌ se vaa cheꞌé nana̱ yoꞌ roꞌ, gu̱un nucua̱j Diose̱ ti̱nanii Diose̱ man níꞌ rihaan sayuun ado̱nj.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Ne̱ danj Diose̱ taj: “Nij síí avii ndoꞌo raa̱ roꞌ, gu̱un nij soꞌ síí niꞌyo̱n, qui̱ꞌyáj, ne̱ se̱ guun nucua̱j nij soꞌ xca̱j nij soꞌ cuentá cheꞌé nana̱ sa̱ꞌ, qui̱ꞌyáj maꞌ”, taj nana̱ no̱ rihaan danj Diose̱ á.
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Ne̱ da̱j ranꞌ nu̱ꞌ nij síí avii ndoꞌo raa̱ ma̱n rihaan chumii̱ nihánj cuano̱, rá soj ga̱. Ya̱j nihánj me se nana̱ snúú rmaꞌa̱n avii raa̱ nij soꞌ, quiꞌyaj Diose̱ na̱nj ado̱nj.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 ꞌO̱ se nij síí ma̱n rihaan chumii̱ nihánj roꞌ, ne cavi̱i̱ raa̱ nij soꞌ da̱j vaa Diose̱ maꞌ. Tza̱j ne̱ síí cu̱u raa̱ me Diose̱, ne̱ maꞌa̱n Diose̱ caráán chrej rihaan nij soꞌ, ga̱a ne̱ se̱ gaa na̱nj xca̱j nij soꞌ cuentá cheꞌé soꞌ ado̱nj. ꞌO̱ se me rá Diose̱ cuno̱ nij yuvii̱ nana̱ aꞌmii natáj núj, ne̱ sese cuno̱ nij yuvii̱, ne̱ ti̱nanii Diose̱ man nij yuvii̱ rihaan sayuun, ne̱ dan me se nda̱ꞌ se nana̱ snúú rmaꞌa̱n me nana̱ aꞌmii núj, rá taꞌa̱j nij yuvii̱ roꞌ, tza̱j ne̱ o̱rúnꞌ nana̱ yoꞌ me nana̱ ti̱nanii man yuvii̱ rihaan sayuun na̱nj ado̱nj.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Ne̱ xa̱ꞌ nij yuvii̱ israelitá, tza̱j ne̱ me uxrá rá nij soꞌ quiꞌya̱j Diose̱ suun sa̱ꞌ noco̱o queneꞌe̱n nij soꞌ, ne̱ xa̱ꞌ nij yuvii̱ yaníj, tza̱j ne̱ me rá nij soꞌ cuno̱ nij soꞌ nana̱ cu̱u á.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Tza̱j ne̱ aꞌmii natáj núj nana̱ se vaa caviꞌ Jesucristó rihaan rcutze̱ cheꞌé yuvii̱, ne̱ naꞌa̱j nij yuvii̱ israelitá cuno̱ nij soꞌ nana̱ yoꞌ, ne̱ nij yuvii̱ yaníj taj se vaa nana̱ snúú rmaꞌa̱n me nana̱ yoꞌ uún ado̱nj.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Tza̱j ne̱ a̱j canacúún Diose̱ man taꞌa̱j nij yuvii̱ israelitá do̱ꞌ, man taꞌa̱j nij yuvii̱ yaníj do̱ꞌ, se vaa canoco̱ꞌ nij soꞌ man soꞌ, ne̱ ga̱a uno nij soꞌ nana̱ aꞌmii natáj núj, ne̱ uun ya̱ rá nij soꞌ se vaa síí caꞌnéé Diose̱ ti̱nanii man yuvii̱ rihaan sayuun me Jesucristó, ne̱ xcaj nij soꞌ cuentá se vaa ya̱ nucua̱j ndoꞌo Diose̱ ne̱ ya̱ avii ndoꞌo raa̱ Diose̱, cheꞌé se caꞌnéé Diose̱ man Jesucristó rihaan chumii̱ nihánj ado̱nj.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Dan me se nda̱ꞌ se nana̱ snúú rmaꞌa̱n me nana̱ rqué Diose̱, rá taꞌa̱j nij yuvii̱, tza̱j ne̱ nuveé na̱na̱ snúú rmaꞌa̱n me nana̱ yoꞌ maꞌ. ꞌO̱ se avii doj raa̱ Diose̱ rihaan nij yuvii̱ na̱nj ei. Ne̱ nda̱ꞌ se ninaj ndoꞌo Diose̱, rá taꞌa̱j nij yuvii̱, tza̱j ne̱ ne ninaj Diose̱ maꞌ. ꞌO̱ se Diose̱ roꞌ, me síí nucua̱j ndoꞌo doj rihaan nij yuvii̱ nucua̱j ndoꞌo ado̱nj.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Dan me se xca̱j nij soj cuentá da̱j quiꞌyaj Diose̱ ga̱a canacúún Diose̱ man maꞌa̱n soj, tinu̱j, nocoj. Do̱j vaa nij síí avii ndoꞌo raa̱ ꞌni̱j scaꞌnúj soj á. Do̱j vaa nij síí nucua̱j ꞌni̱j scaꞌnúj soj á. Do̱j vaa nij síí xnaꞌa̱nj ꞌni̱j scaꞌnúj soj á. Nuveé yuvi̱i̱ sa̱ꞌ doj rihaan yoꞌó yuvii̱ me maꞌa̱n soj maꞌ.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Ma̱a̱n se ina̱nj síí niꞌyo̱n narii Diose̱, ne̱ dan me se nacaj Diose̱ man nij síí niꞌyo̱n, cheꞌé rej me rá Diose̱ gu̱un naꞌa̱j nij síí avii ndoꞌo raa̱ na̱nj á. Ne̱ síí u̱u̱n narii Diose̱, ne̱ dan me se nacaj Diose̱ man nij soꞌ, cheꞌé rej me rá Diose̱ gu̱un naꞌa̱j nij síí vaa suun na̱nj ado̱nj.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Ne̱ taj yuꞌvee nó nij síí narii Diose̱ man maꞌ, taj nij yuvii̱ ma̱n rihaan chumii̱ nihánj, tza̱j ne̱ nacaj Diose̱ man nij soꞌ, ne̱ quiꞌya̱j canaán nij soꞌ rihaan nij síí guun chij doj ma̱n rihaan chumii̱ nihánj ado̱nj.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Dan me se asa̱ꞌ quisíj, ga̱a ne̱ a̱ ꞌó yuvii̱ se̱ quisíj rá caꞌmi̱i̱ sa̱ꞌ cheꞌé maꞌa̱n rihaan Diose̱ se vaa si̱j sa̱ꞌ uxrá me maꞌa̱n a.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Dan me se Diose̱ me síí ꞌyaj ꞌni̱j raꞌa Jesucristó man soj, ne̱ cheꞌé o̱rúnꞌ Jesucristó avii raa̱ níꞌ, quiꞌyaj Diose̱ á. Cheꞌé o̱rúnꞌ Jesucristó cunuu sa̱ꞌ nimán níꞌ rihaan Diose̱ á. Cheꞌé Jesucristó me níꞌ síí sa̱ꞌ rihaan Diose̱, quiꞌyaj Diose̱ á. Cheꞌé Jesucristó quinanii níꞌ rihaan sayuun, quiꞌyaj Diose̱ á.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Cheꞌé dan no̱ xcúún níꞌ quiꞌya̱j níꞌ nda̱a vaa taj danj Diose̱ á. Dan me se taj danj Diose̱: “Se̱ caꞌmii sa̱ꞌ níꞌ cheꞌé maꞌa̱n níꞌ maꞌ. Ina̱nj cheꞌé maꞌa̱n Diose̱ gu̱un rá níꞌ caꞌmi̱i̱ sa̱ꞌ níꞌ á”. Da̱nj taj danj Diose̱ ado̱nj.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.