Provérbios 18

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Man i save stap wanpis, em i save tingting long em yet tasol. Maski sapos ol arapela man i gat gutpela tingting, dispela man i no laikim tingting bilong ol.
1 Quem se isola procura sua própria vontade e se irrita contra tudo o que é razoável.
2 Man i no gat gutpela tingting i no save amamas long kisim gutpela tingting na save. Nogat. Em i laik hambak tasol na autim tingting bilong em yet.
2 O insensato não tem propensão para a inteligência, mas para a expansão dos próprios sentimentos.
3 Man bilong mekim pasin nogut, em i save ting ol arapela man i samting nating. Na em i save bagarapim nem bilong ol na mekim ol i sem.
3 O desprezo ombreia com a iniqüidade; o opróbrio com a vergonha.
4 Sapos man i gat gutpela tingting i mekim toktok, orait tok bilong en i samting tru na planti gutpela tingting i pulap long dispela tok, olsem wara i pulap long hul wara na i kapsait na i ran i go.
4 As palavras da boca de um homem são águas profundas; a fonte da sabedoria é uma torrente transbordante.
5 Sapos man i bin mekim rong na i sanap long kot, orait yu no ken helpim em. Nogut yu pasim rot bilong man i no bin mekim rong na em i no inap winim kot.
5 Não fica bem favorecer um perverso para prejudicar o direito do justo.
6 Man i no gat gutpela tingting i save tok pait wantaim ol arapela man. Na taim ol i harim tok bilong en, ol i laik paitim em.
6 Os lábios do insensato promovem contendas: sua boca atrai açoites.
7 Sapos man i no gat gutpela tingting, em i mekim toktok, orait tok bilong en i bagarapim em yet. I olsem em yet i taitim umben na umben i holimpas em na em i bagarap.
7 A boca do tolo é a sua ruína; seus lábios são uma armadilha para a sua própria vida.
8 Yumi save laikim tumas long harim man i tok baksait long narapela man. Dispela kain tok i olsem switpela kaikai na wantu yumi save kaikai.
8 As palavras do delator são como gulodices: penetram até as entranhas.
9 Lesman i wankain olsem man i save bagarapim ol samting.
9 O frouxo no trabalho é um irmão do dissipador.
10 Bikpela i olsem wanpela strongpela haus. Ol stretpela man i ken ran i go long en na i stap gut.
10 O nome do Senhor é uma torre: para lá corre o justo a fim de procurar segurança.
11 Tasol ol maniman i ting, mani bilong ol i banisim ol, na bai ol i stap gut, olsem taun i gat strongpela banis.
11 A fortuna do rico é sua cidade forte; em seu pensar, ela é como uma muralha elevada.
12 Sapos man i hambak na litimapim nem bilong em yet, orait bihain em bai i bagarap. Yu no inap kisim biknem sapos yu no daunim yu yet pastaim.
12 Antes da ruína, o coração do homem se eleva, mas a humildade precede a glória.
13 Putim gut yau pastaim, na bihain yu ken bekim tok. Sapos yu no mekim olsem, orait yu mekim longlong pasin na yu gat sem.
13 Quem responde antes de ouvir, passa por tolo e se cobre de confusão.
14 Sapos man i gat sik na tingting bilong en i stap strong, orait em inap winim dispela sik. Tasol sapos tingting bilong man i bagarap, olsem wanem bai em i kamap gutpela gen?
14 O espírito do homem suporta a doença, mas quem erguerá um espírito abatido?
15 Man i gat gutpela tingting, em i save wok strong long kisim save long olkain samting. Em i save putim yau gut long man i laik skulim em.
15 O coração inteligente adquire o saber; o ouvido dos sábios procura a ciência.
16 Sapos yu laik toktok wantaim wanpela bikman, orait yu mas bringim wanpela presen i kam long em, na em bai i larim yu i kam lukim em.
16 O presente de um homem lhe abre tudo, e lhe dá acesso junto aos grandes.
17 Taim wanpela man i sanap long kot na toktok, i luk olsem tok bilong en bai i win. Tasol taim arapela man i askim em long kliaim dispela tok, ol man i no save husat tru bai i win.
17 Quem advoga sua causa, por primeiro, parece ter razão; sobrevém a parte adversa, que examina a fundo.
18 Sapos kot i no inap stretim tok namel long tupela bikman, orait kot inap pilai satu na makim man i winim kot.
18 A sorte apazigua as contendas e decide entre os poderosos.
19 Sapos yu mekim brata bilong yu i bel nogut long yu, orait em bai i pasim tingting bilong en na i no laikim yu, olsem ol manmeri i pasim dua bilong banis bilong taun na ol arapela man i no inap i go insait. Sapos tupela man i tok pait na i no sekan, dispela bai i pasim rot bilong tupela na tupela i no inap kamap wanbel, olsem strongpela dua i pasim rot bilong man, na em i no inap i go insait long haus.
19 Um irmão ofendido é pior que uma cidade forte; as questões entre irmãos são como os ferrolhos de uma cidadela.
20 Sapos toktok bilong yu i gutpela, bel bilong yu bai i amamas.
20 É do fruto de sua boca que um homem se nutre; com o produto de seus lábios ele se farta.
21 Toktok bilong yu em inap mekim man i stap gut na em inap long bagarapim man. Olsem na sapos yu laikim pasin bilong mekim gutpela toktok, bai yu stap gut.
21 Morte e vida estão à mercê da língua: os que a amam comerão dos seus frutos.
22 Sapos yu maritim wanpela meri, dispela i gutpela tru. Dispela i soim olsem, God i amamas na i belgut long yu.
22 Aquele que acha uma mulher, acha a felicidade: é um dom recebido do Senhor.
23 Rabisman i save tok isi long maniman, na askim em long helpim em. Tasol maniman i save bekim tok strong long em.
23 O pobre fala suplicando; a resposta do rico é ríspida.
24 Man i gat planti pren, em bai i bagarap. Tasol sampela man i gat narakain pren na tupela i pas gut na i wanbel. Pasin bilong tupela i winim pasin namel long tupela brata.
24 O homem cercado de muitos amigos tem neles sua desgraça, mas existe um amigo mais unido que um irmão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.