Lucas 18
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Jisas i givim wanpela tok piksa long ol, bilong lainim ollong ol i mas beten long olgeta taim, na ol i no ken les.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Em i tok olsem, “Long wanpela taun, wanpela jas i stap. Dispela jas i no save pret long God, na em i no save tingting tumas long ol man tu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Na wanpela meri, man bilong en i dai pinis, em i stap long dispela taun. Oltaim em i save kam long dispela jas na i tokim em, ‘Birua bilong mi em i laik bagarapim mi. Yu mas helpim mi long kot.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Pastaim dispela jas i no laik helpim em. Tasol bihain em i ting olsem, ‘Mi no pret long God, na mi no tingting tumas long ol man.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Tasol dispela meri, man bilong en i dai pinis, oltaim em i save givim hevi long mi. Ating mobeta mi mas helpim em long kot. Nogut em i wok long kam oltaim oltaim, na bihain mi les olgeta long harim toktok bilong en.’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Na Bikpela i tok moa olsem, “Yupela i harim dispela tok bilong dispela jas nogut.
6 E o Senhor continuou:
7 Orait olsem wanem? Ol manmeri God i bin makim bilong em yet, na ol i wok long krai long em long olgeta de na long olgeta nait, ating God bai i no helpim ol, a? Ating em bai i wet wet na i no helpim ol kwik, a? Nogat tru.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Mi tokim yupela, em bai i helpim ol kwiktaim. Tasol taim Pikinini Bilong Man i kam, em bai i lukim ol manmeri i stap long graun ol i bilip, o nogat?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Sampela man i ting ol i stretpela man na ol arapela man i no gutpela olsem ol. Jisas i givim tok piksa olsem long ol dispela kain man,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Tupela man i laik mekim prea, na tupela i go long tempel. Narapela em i Farisi. Na narapela em i man bilong kisim takis.Tupela man i prea i stap long tempel.|alt="100" src="LN 16" size="span" ref="18.10"
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Dispela Farisi em i sanap na long bel bilong em yet em i prea olsem, ‘God, mi no olsem ol arapela man, olsem na mi tenkyu long yu. Ol i save stil na mekim pasin i no stret na trabel long ol maritmeri. Tasol mi nogat. Na mi no olsem dispela man bilong kisim takis.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Long olgeta wik mi save makim tupela de bilong tambu long kaikai. Na olgeta samting mi kisim, mi save tilim long 10-pela hap na givim wanpela hap long yu.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Tasol man bilong kisim takis em i sanap longwe, na em i no laik lukluk i go antap long heven. Nogat. Em i paitim bros bilong en na i tok, ‘God, mi man bilong mekim sin. Yu ken marimari long mi.’”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Na Jisas i tok, “Mi tokim yupela, long taim dispela man bilong kisim takis i go bek long haus bilong en, em tasol i kamap stretpela man long ai bilong God. Tasol dispela arapela man nogat. Long wanem, olgeta man i litimapim nem bilong ol yet, God bai i daunim ol. Na olgeta man i daunim ol yet, God bai i litimapim nem bilong ol.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ol manmeri i bringim ol pikinini i kam long Jisas, na ol i bringim tu ol liklik pikinini i dring susu yet. Ol i laik bai em i putim han long ol. Tasol ol disaipel i lukim, na ol i krosim ol dispela manmeri.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Orait Jisas i singautim ol pikinini i kam klostu long em, na em i tokim ol disaipel olsem, “Yupela larim ol pikinini i kam long mi. Yupela i no ken pasim ol. Kingdom bilong God em i bilong kain man olsem ol dispela pikinini.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Mi tok tru long yupela, sapos wanpela man i no kisim kingdom bilong God olsem ol liklik pikinini i save kisim, em i no inap i go insait long en. Nogat tru.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Wanpela hetman i askim Jisas olsem, “Gutpela tisa, bai mi mekim wanem na mi ken kisim laip i stap gut oltaim oltaim?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Na Jisas i tokim em olsem, “Bilong wanem yu kolim mi gutpela? God wanpela tasol em i gutpela.
19 Jesus respondeu:
20 Yu save pinis long ol tok bilong lo, ‘Yupela ol marit, yupela i no ken mekim pasin pamuk. Yupela i no ken kilim i dai ol arapela manmeri. Yupela i no ken stil. Yupela i no ken giaman na kotim nating ol arapela manmeri. Yupela i mas aninit long papamama bilong yupela na bihainim tok bilong ol.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Na hetman i tok, “Taim mi pikinini yet na i kam inap long nau, mi save bihainim olgeta dispela lo.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Jisas i harim dispela tok, na em i tokim hetman olsem, “Yu sot yet long wanpela samting. Yu mas salim olgeta samting bilong yu, na dispela mani yu kisim yu mas tilim i go long ol rabisman. Yu mekim olsem, na bai yu gat ol gutpela samting tru long heven. Na yu kam bihainim mi.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Tasol hetman i harim dispela tok, na bel bilong en i hevi tru, long wanem, em i gat planti samting tru.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Jisas i lukim dispela hetman i bel hevi na em i tok olsem, “Ol man i gat planti samting, ol bai i hatwok long i go insait long kingdom bilong God.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Kamel i laik i go insait long hul bilong nil bilong samap, em i no gat hatwok olsem maniman i laik i go insait long kingdom bilong God.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ol man i harim dispela tok na ol i tok olsem, “Sapos i olsem, orait husat inap kisim laip i stap gut oltaim?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Na Jisas i tok, “Samting man i no inap mekim, em God inap mekim.”
27 Jesus respondeu:
28 Na Pita i tok olsem, “Harim. Mipela i lusim pinis ples wantaim ol samting bilong mipela, na mipela i bihainim yu.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Na Jisas i tokim ol olsem, “Mi tok tru long yupela, olgeta man i bin ting long kingdom bilong God na i lusim haus na meri na brata na papamama na pikinini,
29 Jesus respondeu:
30 orait taim ol i stap yet long dispela graun God bai i givim ol planti samting tru, i winim ol samting ol i bin i gat bipo. Na long taim i laik kamap bihain, ol bai i kisim laip i stap gut oltaim oltaim.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Jisas i kisim ol 12-pela disaipel na em i tokim ol olsem, “Harim. Nau yumi go long Jerusalem. Na olgeta tok bipo ol profet i bin raitim long ol samting bai i kamap long Pikinini Bilong Man, nau ol bai i kamap tru.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Bai ol i givim em long han bilong ol man bilong arapela lain. Na bai ol i tok bilas long em na mekim nogut long em na spetim em.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Na bai ol i wipim em na kilim em i dai. Tasol long de namba 3 bai em i kirap bek.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Tasol ol disaipel i no save long as bilong dispela tok. As bilong dispela tok em i hait long ol, na ol i no klia gut long dispela tok em i mekim.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Jisas i kamap klostu long taun Jeriko, na wanpela man aipas em i sindaun arere long rot na i askim ol manmeri long mani samting.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Em i harim ol bikpela lain manmeri i wokabaut i kam, na em i askim ol man olsem, “Ol i mekim wanem?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Na ol i tokim em, “Jisas bilong Nasaret i wokabaut i kam.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Orait dispela aipas i singaut olsem, “Jisas, yu Pikinini Bilong Devit, yu mas sori long mi.”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Ol man i wokabaut i kam paslain ol i krosim em na tokim em olsem, “Yu pasim maus.” Tasol em i singaut bikmaus moa yet olsem, “Yu Pikinini Bilong Devit, yu mas sori long mi.”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Na Jisas i kam sanap na i tokim ol long bringim dispela man i kam long em. Aipas i kam klostu pinis, na Jisas i askim em olsem,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Yu laik bai mi mekim wanem long yu?” Na em i tok, “Bikpela, mi laik lukluk.”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Na Jisas i tokim em, “Ai bilong yu i ken i orait. Bilip bilong yu i bin mekim yu i orait.”
42 Então Jesus disse:
43 Na wantu tasol ai bilong en i orait na em i lukluk. Na em i bihainim Jisas i go, na em i litimapim nem bilong God. Na olgeta manmeri i lukim dispela, na ol tu i litimapim nem bilong God.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.