Lucas 18
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Jisas i givim wanpela tok piksa long ol, bilong lainim ollong ol i mas beten long olgeta taim, na ol i no ken les.
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Em i tok olsem, “Long wanpela taun, wanpela jas i stap. Dispela jas i no save pret long God, na em i no save tingting tumas long ol man tu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 Na wanpela meri, man bilong en i dai pinis, em i stap long dispela taun. Oltaim em i save kam long dispela jas na i tokim em, ‘Birua bilong mi em i laik bagarapim mi. Yu mas helpim mi long kot.’
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Pastaim dispela jas i no laik helpim em. Tasol bihain em i ting olsem, ‘Mi no pret long God, na mi no tingting tumas long ol man.
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 Tasol dispela meri, man bilong en i dai pinis, oltaim em i save givim hevi long mi. Ating mobeta mi mas helpim em long kot. Nogut em i wok long kam oltaim oltaim, na bihain mi les olgeta long harim toktok bilong en.’”
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Na Bikpela i tok moa olsem, “Yupela i harim dispela tok bilong dispela jas nogut.
6 Então o Senhor disse:
7 Orait olsem wanem? Ol manmeri God i bin makim bilong em yet, na ol i wok long krai long em long olgeta de na long olgeta nait, ating God bai i no helpim ol, a? Ating em bai i wet wet na i no helpim ol kwik, a? Nogat tru.
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Mi tokim yupela, em bai i helpim ol kwiktaim. Tasol taim Pikinini Bilong Man i kam, em bai i lukim ol manmeri i stap long graun ol i bilip, o nogat?”
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Sampela man i ting ol i stretpela man na ol arapela man i no gutpela olsem ol. Jisas i givim tok piksa olsem long ol dispela kain man,
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 “Tupela man i laik mekim prea, na tupela i go long tempel. Narapela em i Farisi. Na narapela em i man bilong kisim takis.Tupela man i prea i stap long tempel.|alt="100" src="LN 16" size="span" ref="18.10"
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 Dispela Farisi em i sanap na long bel bilong em yet em i prea olsem, ‘God, mi no olsem ol arapela man, olsem na mi tenkyu long yu. Ol i save stil na mekim pasin i no stret na trabel long ol maritmeri. Tasol mi nogat. Na mi no olsem dispela man bilong kisim takis.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Long olgeta wik mi save makim tupela de bilong tambu long kaikai. Na olgeta samting mi kisim, mi save tilim long 10-pela hap na givim wanpela hap long yu.’
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 Tasol man bilong kisim takis em i sanap longwe, na em i no laik lukluk i go antap long heven. Nogat. Em i paitim bros bilong en na i tok, ‘God, mi man bilong mekim sin. Yu ken marimari long mi.’”
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Na Jisas i tok, “Mi tokim yupela, long taim dispela man bilong kisim takis i go bek long haus bilong en, em tasol i kamap stretpela man long ai bilong God. Tasol dispela arapela man nogat. Long wanem, olgeta man i litimapim nem bilong ol yet, God bai i daunim ol. Na olgeta man i daunim ol yet, God bai i litimapim nem bilong ol.”
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Ol manmeri i bringim ol pikinini i kam long Jisas, na ol i bringim tu ol liklik pikinini i dring susu yet. Ol i laik bai em i putim han long ol. Tasol ol disaipel i lukim, na ol i krosim ol dispela manmeri.
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Orait Jisas i singautim ol pikinini i kam klostu long em, na em i tokim ol disaipel olsem, “Yupela larim ol pikinini i kam long mi. Yupela i no ken pasim ol. Kingdom bilong God em i bilong kain man olsem ol dispela pikinini.
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Mi tok tru long yupela, sapos wanpela man i no kisim kingdom bilong God olsem ol liklik pikinini i save kisim, em i no inap i go insait long en. Nogat tru.”
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 Wanpela hetman i askim Jisas olsem, “Gutpela tisa, bai mi mekim wanem na mi ken kisim laip i stap gut oltaim oltaim?”
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Na Jisas i tokim em olsem, “Bilong wanem yu kolim mi gutpela? God wanpela tasol em i gutpela.
19 Jesus respondeu:
20 Yu save pinis long ol tok bilong lo, ‘Yupela ol marit, yupela i no ken mekim pasin pamuk. Yupela i no ken kilim i dai ol arapela manmeri. Yupela i no ken stil. Yupela i no ken giaman na kotim nating ol arapela manmeri. Yupela i mas aninit long papamama bilong yupela na bihainim tok bilong ol.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 Na hetman i tok, “Taim mi pikinini yet na i kam inap long nau, mi save bihainim olgeta dispela lo.”
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Jisas i harim dispela tok, na em i tokim hetman olsem, “Yu sot yet long wanpela samting. Yu mas salim olgeta samting bilong yu, na dispela mani yu kisim yu mas tilim i go long ol rabisman. Yu mekim olsem, na bai yu gat ol gutpela samting tru long heven. Na yu kam bihainim mi.”
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 Tasol hetman i harim dispela tok, na bel bilong en i hevi tru, long wanem, em i gat planti samting tru.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Jisas i lukim dispela hetman i bel hevi na em i tok olsem, “Ol man i gat planti samting, ol bai i hatwok long i go insait long kingdom bilong God.
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 Kamel i laik i go insait long hul bilong nil bilong samap, em i no gat hatwok olsem maniman i laik i go insait long kingdom bilong God.”
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Ol man i harim dispela tok na ol i tok olsem, “Sapos i olsem, orait husat inap kisim laip i stap gut oltaim?”
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Na Jisas i tok, “Samting man i no inap mekim, em God inap mekim.”
27 Mas Jesus respondeu:
28 Na Pita i tok olsem, “Harim. Mipela i lusim pinis ples wantaim ol samting bilong mipela, na mipela i bihainim yu.”
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 Na Jisas i tokim ol olsem, “Mi tok tru long yupela, olgeta man i bin ting long kingdom bilong God na i lusim haus na meri na brata na papamama na pikinini,
29 Jesus lhes respondeu:
30 orait taim ol i stap yet long dispela graun God bai i givim ol planti samting tru, i winim ol samting ol i bin i gat bipo. Na long taim i laik kamap bihain, ol bai i kisim laip i stap gut oltaim oltaim.”
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Jisas i kisim ol 12-pela disaipel na em i tokim ol olsem, “Harim. Nau yumi go long Jerusalem. Na olgeta tok bipo ol profet i bin raitim long ol samting bai i kamap long Pikinini Bilong Man, nau ol bai i kamap tru.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Bai ol i givim em long han bilong ol man bilong arapela lain. Na bai ol i tok bilas long em na mekim nogut long em na spetim em.
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 Na bai ol i wipim em na kilim em i dai. Tasol long de namba 3 bai em i kirap bek.”
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Tasol ol disaipel i no save long as bilong dispela tok. As bilong dispela tok em i hait long ol, na ol i no klia gut long dispela tok em i mekim.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Jisas i kamap klostu long taun Jeriko, na wanpela man aipas em i sindaun arere long rot na i askim ol manmeri long mani samting.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Em i harim ol bikpela lain manmeri i wokabaut i kam, na em i askim ol man olsem, “Ol i mekim wanem?”
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Na ol i tokim em, “Jisas bilong Nasaret i wokabaut i kam.”
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 Orait dispela aipas i singaut olsem, “Jisas, yu Pikinini Bilong Devit, yu mas sori long mi.”
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 Ol man i wokabaut i kam paslain ol i krosim em na tokim em olsem, “Yu pasim maus.” Tasol em i singaut bikmaus moa yet olsem, “Yu Pikinini Bilong Devit, yu mas sori long mi.”
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Na Jisas i kam sanap na i tokim ol long bringim dispela man i kam long em. Aipas i kam klostu pinis, na Jisas i askim em olsem,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 “Yu laik bai mi mekim wanem long yu?” Na em i tok, “Bikpela, mi laik lukluk.”
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Na Jisas i tokim em, “Ai bilong yu i ken i orait. Bilip bilong yu i bin mekim yu i orait.”
42 Jesus lhe disse:
43 Na wantu tasol ai bilong en i orait na em i lukluk. Na em i bihainim Jisas i go, na em i litimapim nem bilong God. Na olgeta manmeri i lukim dispela, na ol tu i litimapim nem bilong God.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.