Juízes 11
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Jepta bilong distrik Gileat, em i wanpela strongpela man bilong pait. Em i pikinini bilong wanpela pamukmeri, na Gileat em i papa bilong em.
1 Jefté era um guerreiro corajoso. Era filho de Gileade, mas sua mãe era uma prostituta.
2 Na meri tru bilong Gileat em tu i karim ol pikinini man. Taim ol dispela pikinini i kamap bikpela, ol i rausim Jepta na ol i tokim em olsem, “Yu no ken kisim wanpela samting long papa bilong mipela. Yu pikinini bilong narapela meri.”
2 A esposa de Gileade teve muitos filhos, e quando esses meios-irmãos cresceram, expulsaram Jefté, dizendo: “Você não receberá parte alguma da herança de nosso pai, pois é filho de outra mulher”.
3 Olsem na Jepta i lusim ol brata bilong en na em i ranawe. Na em i go i stap long graun bilong Top. Em i grisim ol man nogut na ol i bihainim em. Na ol i wok long i go nabaut na paitim ol man na pulim ol samting bilong ol.
3 Então Jefté fugiu de seus irmãos e foi viver na terra de Tobe. Em pouco tempo, passou a chefiar um bando de desocupados que se uniram a ele.
4 Bihain ol Amon i go pait long ol Israel.
4 Por essa época, os amonitas começaram a guerrear contra Israel.
5 Taim pait i kirap, ol bikman bilong Gileat i go long Top bilong kisim Jepta.
5 Quando os amonitas atacaram, os líderes de Gileade mandaram buscar Jefté na terra de Tobe.
6 Na ol i tokim em olsem, “Yu kam na yu stap hetman bilong mipela, na bai yumi pait long ol Amon.”
6 “Venha e seja nosso comandante!”, disseram. “Ajude-nos a lutar contra os amonitas!”
7 Tasol Jepta i tokim ol bikman olsem, “Yupela i no laikim mi na yupela i rausim mi pinis long haus bilong papa bilong mi. Na bilong wanem yupela i kam long mi nau? Yupela i painim hevi na yupela i kam long mi, a?”
7 Mas Jefté lhes disse: “Não são vocês os mesmos que me odiavam e que me expulsaram da casa de meu pai? Por que me chamam agora que estão em apuros?”.
8 Na ol bikman bilong Gileat i tok, “Em i stret. Mipela i kam bilong kisim yu, bai yu go wantaim mipela na pait long ol Amon. Mipela i laik bai yu stap hetman bilong olgeta manmeri bilong Gileat.”
8 “Porque precisamos de você”, responderam os líderes. “Se você nos comandar na batalha contra os amonitas, nós o proclamaremos governante de todo o povo de Gileade.”
9 Orait Jepta i tokim ol bikman bilong Gileat olsem, “Sapos yupela i kisim mi i go bek, na mi pait long ol Amon, na sapos Bikpela i helpim mi na mi win, orait bai mi stap hetman bilong yupela.”
9 Jefté lhes disse: “Quer dizer que se eu for com vocês e o S enhor me der a vitória sobre os amonitas, governarei todo o povo?”.
10 Na ol bikman i tok olsem, “Long ai bilong Bikpela, mipela i tok tru tumas, bai mipela i mekim olsem yu tok.”
10 Os líderes de Gileade responderam: “O S enhor é nossa testemunha de que faremos exatamente como você disse”.
11 Olsem na Jepta i go wantaim ol bikman bilong Gileat, na ol manmeri i makim em olsem hetman bilong ol. Na Jepta i sanap long ai bilong Bikpela long Mispa na i autim tok bilong en long ol manmeri.
11 Então Jefté foi com os líderes de Gileade, e o povo o fez governante e comandante do exército. Em Mispá, na presença do S enhor , Jefté repetiu o que tinha dito aos líderes.
12 Bihain Jepta i salim ol man i go long king bilong Amon na ol i askim em olsem, “Yu kros long wanem samting na yu kam pait long mipela?”
12 Jefté enviou mensageiros ao rei de Amom para perguntar: “Por que você saiu para guerrear contra minha terra?”.
13 King bilong Amon i bekim dispela tok bilong ol man Jepta i bin salim. Em i tok olsem, “Bipo ol Israel i lusim Isip na ol i kam kisim graun bilong mi long wara Arnon, i go inap long wara Jabok na wara Jordan. Mi kros long dispela tasol. Nau mi laik bai yupela i givim bek dispela graun long mi. Nogut yumi pait.”
13 O rei de Amom respondeu aos mensageiros de Jefté: “Quando saíram do Egito, os israelitas roubaram minhas terras desde o rio Arnom até o rio Jaboque, e até o Jordão. Agora, devolva-nos pacificamente esse território”.
14 Na Jepta i salim ol man i go bek gen long king bilong ol Amon.
14 Jefté enviou a seguinte mensagem em resposta ao rei amonita:
15 Na ol i bekim tok bilong king olsem, “Jepta i tok, ol Israel i no bin kisim graun bilong Moap na graun bilong Amon.
15 “Assim diz Jefté: Israel não roubou terra alguma de Moabe nem de Amom.
16 Taim ol Israel i lusim Isip na i kam, ol i wokabaut long ples drai tasol na ol i kamap long solwara Retsi. Na bihain ol i kamap long taun Kades.
16 Quando o povo de Israel veio do Egito e chegou a Cades, depois de atravessar o mar Vermelho,
17 Na long dispela taim ol Israel i bin salim ol man i go askim king bilong Idom olsem, ‘I orait long mipela i wokabaut namel long graun bilong yu, o nogat?’ Tasol king i no laik. Na ol i salim ol man i go askim king bilong Moap. Tasol em tu i no laik. Olsem na ol Israel i stap long Kades tasol.
17 enviou mensageiros ao rei de Edom e pediu: ‘Deixe-nos passar por sua terra’. Contudo, seu pedido foi negado. Então fizeram o mesmo pedido ao rei de Moabe, mas ele também não os deixou passar. Por isso, o povo de Israel ficou em Cades.
18 “Bihain ol i wokabaut i go long ples drai i no gat man. Na ol i abrusim graun bilong Idom na graun bilong Moap. Ol i wokabaut long hap bilong sankamap long Moap, long hapsait bilong wara Arnon. Ol i wokim kem long dispela hap, tasol ol i no brukim wara Arnon, long wanem, dispela em i mak bilong graun bilong Moap.
18 “Depois, passaram pelo deserto, contornando Edom e Moabe. Acompanharam a divisa de Moabe a leste e acamparam do outro lado do rio Arnom. Em momento algum atravessaram o Arnom para entrar em Moabe, pois o Arnom era a divisa de Moabe.
19 “Sihon, king bilong ol Amor, i stap long Hesbon na ol Israel i salim ol man i go lukim em. Ol i askim em olsem, ‘I orait long mipela i wokabaut namel long graun bilong yu, o nogat? Mipela i laik i go long graun bilong mipela yet.’
19 “Então Israel enviou mensageiros a Seom, rei dos amorreus, que governava em Hesbom, e pediu: ‘Deixe-nos passar por sua terra, para chegarmos ao nosso destino’.
20 Tasol Sihon i no laik. Na em i kisim olgeta ami bilong en i kam na wokim kem long taun Jahas na ol i pait long ol Israel.
20 O rei Seom, porém, não confiava em Israel o suficiente para deixar o povo passar por seu território. Em vez disso, mobilizou seu exército em Jaza e atacou Israel.
21 Tasol God, Bikpela bilong ol Israel, i helpim ol Israel na ol i winim Sihon wantaim olgeta soldia bilong en. Olsem na ol Israel i kisim olgeta graun bilong ol Amor i stap long dispela hap.
21 Mas o S enhor , o Deus de Israel, entregou o rei Seom nas mãos de seu povo, que derrotou os amorreus. Israel tomou posse de toda a terra dos amorreus que viviam naquela região,
22 “Ol i kisim olgeta graun bilong ol Amor, stat long wara Arnon long hap saut, na i go inap long wara Jabok long hap not, na stat long ples drai long hap sankamap, na i go inap long wara Jordan long hap san i go daun.
22 desde o Arnom até o Jaboque, e desde o deserto até o Jordão.
23 God, Bikpela bilong ol Israel, em yet i rausim ol Amor na i givim graun bilong ol long ol manmeri bilong en, em ol Israel. Na nau yu laik kisim bek dispela graun, a?
23 “Como você vê, foi o S enhor , o Deus de Israel, que tirou a terra dos amorreus e a entregou a Israel. Por que, então, haveríamos de devolvê-la?
24 Yu ken kisim olgeta samting god bilong yu Kemos i givim long yu. Tasol olgeta samting God bilong mipela i bin givim mipela, em i bilong mipela stret.
24 Fique com o que seu deus Camos lhe der, e nós ficaremos com o que o S enhor , nosso Deus, nos der.
25 “Olsem wanem? Yu ting strong bilong yu i winim strong bilong Balak, pikinini bilong Sipor, king bilong Moap, a? Em i no bin askim mipela long givim bek sampela graun. Na em i no bin kirapim pait long mipela.
25 Acaso você é melhor que Balaque, filho de Zipor, rei de Moabe? Ele tentou disputar esses territórios com Israel? Entrou em guerra contra os israelitas?
26 Ol Israel i bin kisim taun Hesbon na Aroer na ol liklik ples bilong ol na olgeta taun i stap long arere bilong wara Arnon, na ol i sindaun i stap long dispela graun inap long 300 yia. Bilong wanem yupela i no kisim bek ol dispela ples long dispela taim?
26 “Israel vive aqui há trezentos anos. Habita em Hesbom e nos povoados ao redor, até Aroer e seus povoados, e todas as cidades às margens do rio Arnom. Por que, até agora, vocês não fizeram esforço algum para reaver esse território?
27 Jepta i tok olsem, em i no bin mekim wanpela pasin nogut long yu. Yu tasol yu mekim pasin nogut na yu pait long em. God i save skelim pasin bilong olgeta man, na nau em bai i skelim pasin bilong mipela na yupela wantaim.”
27 Portanto, não pequei contra você. Pelo contrário, você fez mal ao me atacar. Que o S enhor , o Juiz, decida hoje qual de nós está certo: Israel ou Amom”.
28 Tasol king bilong Amon i no harim dispela tok Jepta i salim i kam long em.
28 Mas o rei de Amom não deu atenção à mensagem de Jefté.
29 Orait spirit bilong Bikpela i kam i stap long Jepta na Jepta i kisim ol soldia bilong en na ol i wokabaut long graun bilong Gileat na Manase, na i go long Mispa bilong Gileat, na bihain ol i lusim Mispa na i go olgeta long graun bilong ol Amon.
29 Então o Espírito do S enhor veio sobre Jefté. Ele atravessou o território de Gileade e Manassés, incluindo Mispá em Gileade, e dali avançou contra os amonitas.
30 Na Jepta i mekim wanpela promis long Bikpela olsem, “Sapos yu helpim mi na mi winim ol Amon,
30 Jefté fez um voto ao S enhor : “Se entregares os amonitas em minhas mãos,
31 orait taim mi kam bek long pait, namba wan samting i lusim haus bilong mi na i wokabaut i kam long rot, bai mi givim long yu olsem wanpela ofa bilong paia i kukim olgeta.”
31 darei ao S enhor o que sair primeiro de minha casa quando eu regressar vitorioso. Eu o oferecerei como holocausto”.
32 Orait Jepta wantaim ol soldia bilong en i brukim wara na i go kamap long hap bilong ol Amon, bilong pait long ol. Na Bikpela i helpim Jepta na ol i win.
32 Jefté saiu com seu exército para combater os amonitas, e o S enhor os entregou em suas mãos.
33 Ol i kilim ol Amon, stat long taun Aroer na i go long hap bilong taun Minit, em inap 20 taun olgeta, na i go olgeta inap long wara Abel Keramim. Jepta wantaim ol lain bilong en i kilim planti Amon tru. Olsem na ol Israel i daunim tru ol Amon.
33 Ele aniquilou os amonitas e destruiu vinte cidades, desde Aroer até os arredores de Minite, chegando até Abel-Queramim. Assim, os israelitas derrotaram os amonitas.
34 Taim Jepta i kam bek long ples bilong en long taun Mispa, pikinini meri bilong en i lusim haus na i ran i kam bilong bungim em. Em i wok long singsing amamas na paitim liklik kundu na i kam. Jepta i gat dispela wanpela pikinini meri tasol. Em i no gat narapela pikinini.
34 Quando Jefté voltou para casa em Mispá, sua filha saiu ao seu encontro, tocando tamborim e dançando. Era sua única filha; ele não tinha nenhum outro filho nem filha.
35 Taim Jepta i lukim pikinini meri bilong en, em i kirap nogut na i brukim klos bilong em yet na i tok, “Sori tumas, pikinini bilong mi. Nau yu brukim lewa bilong mi. Bilong wanem yu yet yu kamap na givim bikpela hevi long mi? Mi mekim strongpela promis long Bikpela na i no inap mi brukim.”
35 Quando Jefté a viu, rasgou as próprias roupas e gritou. “Ah, minha filha! Você acabou comigo! Trouxe desgraça sobre mim! Fiz um voto ao S enhor e não posso voltar atrás!”.
36 Na pikinini meri i tok, “Papa, sapos yu promis pinis long Bikpela, yu mekim long mi olsem yu bin promis, long wanem, Bikpela i bin helpim yu na yu winim ol Amon, ol birua bilong yu.”
36 Ela disse: “Pai, se fez um voto ao S enhor , faça comigo o que prometeu, pois o S enhor lhe deu grande vitória sobre seus inimigos, os amonitas.
37 Tasol em i tokim papa olsem, “Mi laik bai yu larim mi i mekim wanpela samting pastaim. Mi laik yu larim mi i stap inap long tupela mun. Na bai mi go wantaim ol pren bilong mi na wokabaut nabaut long ol maunten na krai sori long mi mas i dai long taim mi no marit yet.”
37 Mas, primeiro, permita que eu ande pelos montes e chore com minhas amigas por dois meses, pois morrerei virgem”.
38 Na papa bilong en i tok, “I orait. Yu go.” Na Jepta i salim em i go wokabaut inap long tupela mun. Orait em wantaim ol pren bilong en i go long ol maunten na ol i limlimbur nabaut na krai sori long em i no marit yet na em i mas i dai.
38 “Pode ir”, disse Jefté, e deixou que ela se ausentasse por dois meses. Ela e suas amigas foram para os montes e lamentaram, pois ela jamais teria filhos.
39 Tupela mun i pinis na em i kam bek long papa, na papa i mekim long em olsem em i bin promis long Bikpela. Dispela meri i no bin slip wantaim wanpela man.
39 Quando ela voltou para casa, seu pai cumpriu o voto que havia feito, e ela morreu sem ter tido relações com homem algum. Por isso, tornou-se costume em Israel
40 Ol yangpela meri bilong Israel i save lusim ples na i go na krai long pikinini meri bilong Jepta, dispela man bilong Gileat. Ol yangpela meri Israel i save mekim dispela pasin inap long 4-pela de long olgeta yia.
40 as moças israelitas saírem por quatro dias todos os anos para lamentar o destino da filha de Jefté, de Gileade.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.