Juízes 11
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVI
1 Jepta bilong distrik Gileat, em i wanpela strongpela man bilong pait. Em i pikinini bilong wanpela pamukmeri, na Gileat em i papa bilong em.
1 Jefté, o gileadita, era um guerreiro valente. Sua mãe era uma prostituta; seu pai foi Gileade.
2 Na meri tru bilong Gileat em tu i karim ol pikinini man. Taim ol dispela pikinini i kamap bikpela, ol i rausim Jepta na ol i tokim em olsem, “Yu no ken kisim wanpela samting long papa bilong mipela. Yu pikinini bilong narapela meri.”
2 A mulher de Gileade também lhe deu filhos, que quando já estavam grandes, expulsaram Jefté, dizendo: "Você não vai receber nenhuma herança de nossa família, pois é filho de outra mulher".
3 Olsem na Jepta i lusim ol brata bilong en na em i ranawe. Na em i go i stap long graun bilong Top. Em i grisim ol man nogut na ol i bihainim em. Na ol i wok long i go nabaut na paitim ol man na pulim ol samting bilong ol.
3 Então Jefté fugiu dos seus irmãos e se estabeleceu em Tobe. Ali um bando de vadios uniu-se a ele e o seguia.
4 Bihain ol Amon i go pait long ol Israel.
4 Algum tempo depois, quando os amonitas entraram em guerra contra Israel,
5 Taim pait i kirap, ol bikman bilong Gileat i go long Top bilong kisim Jepta.
5 os líderes de Gileade foram buscar Jefté em Tobe.
6 Na ol i tokim em olsem, “Yu kam na yu stap hetman bilong mipela, na bai yumi pait long ol Amon.”
6 "Venha", disseram. "Seja nosso comandante, para que possamos combater os amonitas. "
7 Tasol Jepta i tokim ol bikman olsem, “Yupela i no laikim mi na yupela i rausim mi pinis long haus bilong papa bilong mi. Na bilong wanem yupela i kam long mi nau? Yupela i painim hevi na yupela i kam long mi, a?”
7 Disse-lhes Jefté: "Vocês não me odiavam e não me expulsaram da casa de meu pai? Por que me procuram agora, quando estão em dificuldades? "
8 Na ol bikman bilong Gileat i tok, “Em i stret. Mipela i kam bilong kisim yu, bai yu go wantaim mipela na pait long ol Amon. Mipela i laik bai yu stap hetman bilong olgeta manmeri bilong Gileat.”
8 "Apesar disso, agora estamos apelando para você", responderam os líderes de Gileade. "Venha combater conosco os amonitas, e você será o chefe de todos os que vivem em Gileade. "
9 Orait Jepta i tokim ol bikman bilong Gileat olsem, “Sapos yupela i kisim mi i go bek, na mi pait long ol Amon, na sapos Bikpela i helpim mi na mi win, orait bai mi stap hetman bilong yupela.”
9 Jefté respondeu: "Se vocês me levarem de volta para combater os amonitas e o Senhor os entregar a mim, serei o chefe de vocês? "
10 Na ol bikman i tok olsem, “Long ai bilong Bikpela, mipela i tok tru tumas, bai mipela i mekim olsem yu tok.”
10 Os líderes de Gileade responderam: "O Senhor é nossa testemunha; faremos conforme você diz".
11 Olsem na Jepta i go wantaim ol bikman bilong Gileat, na ol manmeri i makim em olsem hetman bilong ol. Na Jepta i sanap long ai bilong Bikpela long Mispa na i autim tok bilong en long ol manmeri.
11 Assim Jefté foi com os líderes de Gileade, e o povo o fez chefe e comandante sobre todos. E ele repetiu perante o Senhor, em Mispá, todas as palavras que tinha dito.
12 Bihain Jepta i salim ol man i go long king bilong Amon na ol i askim em olsem, “Yu kros long wanem samting na yu kam pait long mipela?”
12 Jefté enviou mensageiros ao rei amonita com a seguinte pergunta: "Que é que tens contra nós, para ter atacado a nossa terra? "
13 King bilong Amon i bekim dispela tok bilong ol man Jepta i bin salim. Em i tok olsem, “Bipo ol Israel i lusim Isip na ol i kam kisim graun bilong mi long wara Arnon, i go inap long wara Jabok na wara Jordan. Mi kros long dispela tasol. Nau mi laik bai yupela i givim bek dispela graun long mi. Nogut yumi pait.”
13 O rei dos amonitas respondeu aos mensageiros de Jefté: "Quando Israel veio do Egito tomou as minhas terras, desde o Arnom até o Jaboque e até o Jordão. Agora, devolvam-me essas terras pacificamente".
14 Na Jepta i salim ol man i go bek gen long king bilong ol Amon.
14 Jefté mandou de novo mensageiros ao rei amonita,
15 Na ol i bekim tok bilong king olsem, “Jepta i tok, ol Israel i no bin kisim graun bilong Moap na graun bilong Amon.
15 dizendo: "Assim diz Jefté: Israel não tomou a terra de Moabe, e tampouco a terra dos amonitas.
16 Taim ol Israel i lusim Isip na i kam, ol i wokabaut long ples drai tasol na ol i kamap long solwara Retsi. Na bihain ol i kamap long taun Kades.
16 Quando veio do Egito, Israel foi pelo deserto até o mar Vermelho e daí para Cades.
17 Na long dispela taim ol Israel i bin salim ol man i go askim king bilong Idom olsem, ‘I orait long mipela i wokabaut namel long graun bilong yu, o nogat?’ Tasol king i no laik. Na ol i salim ol man i go askim king bilong Moap. Tasol em tu i no laik. Olsem na ol Israel i stap long Kades tasol.
17 Então Israel enviou mensageiros ao rei de Edom, dizendo: ‘Deixa-nos atravessar a tua terra’, mas o rei de Edom não quis ouvi-lo. Enviou o mesmo pedido ao rei de Moabe, e ele também não consentiu. Assim Israel permaneceu em Cades.
18 “Bihain ol i wokabaut i go long ples drai i no gat man. Na ol i abrusim graun bilong Idom na graun bilong Moap. Ol i wokabaut long hap bilong sankamap long Moap, long hapsait bilong wara Arnon. Ol i wokim kem long dispela hap, tasol ol i no brukim wara Arnon, long wanem, dispela em i mak bilong graun bilong Moap.
18 "Em seguida os israelitas viajaram pelo deserto e contornaram Edom e Moabe; passaram a leste de Moabe e acamparam do outro lado do Arnom. Não entraram no território de Moabe, pois o Arnom era a sua fronteira.
19 “Sihon, king bilong ol Amor, i stap long Hesbon na ol Israel i salim ol man i go lukim em. Ol i askim em olsem, ‘I orait long mipela i wokabaut namel long graun bilong yu, o nogat? Mipela i laik i go long graun bilong mipela yet.’
19 "Depois Israel enviou mensageiros a Seom, rei dos amorreus, em Hesbom, e lhe pediu: ‘Deixa-nos atravessar a tua terra para irmos ao lugar que nos pertence! ’
20 Tasol Sihon i no laik. Na em i kisim olgeta ami bilong en i kam na wokim kem long taun Jahas na ol i pait long ol Israel.
20 Seom, porém, não acreditou que Israel fosse apenas atravessar o seu território; assim convocou todos os seus homens, acampou em Jaza e lutou contra Israel.
21 Tasol God, Bikpela bilong ol Israel, i helpim ol Israel na ol i winim Sihon wantaim olgeta soldia bilong en. Olsem na ol Israel i kisim olgeta graun bilong ol Amor i stap long dispela hap.
21 "Então o Senhor, o Deus de Israel, entregou Seom e todos os seus homens nas mãos de Israel, e este os derrotou. Israel tomou posse de todas as terras dos amorreus que viviam naquela região,
22 “Ol i kisim olgeta graun bilong ol Amor, stat long wara Arnon long hap saut, na i go inap long wara Jabok long hap not, na stat long ples drai long hap sankamap, na i go inap long wara Jordan long hap san i go daun.
22 conquistando-a por inteiro, desde o Arnom até o Jaboque, e desde o deserto até o Jordão.
23 God, Bikpela bilong ol Israel, em yet i rausim ol Amor na i givim graun bilong ol long ol manmeri bilong en, em ol Israel. Na nau yu laik kisim bek dispela graun, a?
23 "Agora que o Senhor, o Deus de Israel, expulsou os amorreus da presença do seu povo Israel, queres tu tomá-la?
24 Yu ken kisim olgeta samting god bilong yu Kemos i givim long yu. Tasol olgeta samting God bilong mipela i bin givim mipela, em i bilong mipela stret.
24 Acaso não tomas posse daquilo que o teu deus Camos te dá? Da mesma forma tomaremos posse do que o Senhor nosso Deus nos deu.
25 “Olsem wanem? Yu ting strong bilong yu i winim strong bilong Balak, pikinini bilong Sipor, king bilong Moap, a? Em i no bin askim mipela long givim bek sampela graun. Na em i no bin kirapim pait long mipela.
25 És tu melhor do que Balaque, filho de Zipor, rei de Moabe? Entrou ele alguma vez em conflito com Israel ou lutou com ele?
26 Ol Israel i bin kisim taun Hesbon na Aroer na ol liklik ples bilong ol na olgeta taun i stap long arere bilong wara Arnon, na ol i sindaun i stap long dispela graun inap long 300 yia. Bilong wanem yupela i no kisim bek ol dispela ples long dispela taim?
26 Durante trezentos anos Israel ocupou Hesbom, Aroer, os povoados ao redor e todas as cidades às margens do Arnom. Por que não os reconquistaste todo esse tempo?
27 Jepta i tok olsem, em i no bin mekim wanpela pasin nogut long yu. Yu tasol yu mekim pasin nogut na yu pait long em. God i save skelim pasin bilong olgeta man, na nau em bai i skelim pasin bilong mipela na yupela wantaim.”
27 Nada fiz contra ti, mas tu estás cometendo um erro, lutando contra mim. Que o Senhor, o Juiz, julgue hoje a disputa entre os israelitas e os amonitas".
28 Tasol king bilong Amon i no harim dispela tok Jepta i salim i kam long em.
28 Entretanto, o rei de Amom não deu atenção à mensagem de Jefté.
29 Orait spirit bilong Bikpela i kam i stap long Jepta na Jepta i kisim ol soldia bilong en na ol i wokabaut long graun bilong Gileat na Manase, na i go long Mispa bilong Gileat, na bihain ol i lusim Mispa na i go olgeta long graun bilong ol Amon.
29 Então o Espírito do Senhor se apossou de Jefté. Este atravessou Gileade e Manassés, passou por Mispá de Gileade, e daí avançou contra os amonitas.
30 Na Jepta i mekim wanpela promis long Bikpela olsem, “Sapos yu helpim mi na mi winim ol Amon,
30 E Jefté fez este voto ao Senhor: "Se entregares os amonitas nas minhas mãos,
31 orait taim mi kam bek long pait, namba wan samting i lusim haus bilong mi na i wokabaut i kam long rot, bai mi givim long yu olsem wanpela ofa bilong paia i kukim olgeta.”
31 aquele que vier saindo da porta da minha casa ao meu encontro, quando eu retornar da vitória sobre os amonitas, será do Senhor, e eu o oferecerei em holocausto".
32 Orait Jepta wantaim ol soldia bilong en i brukim wara na i go kamap long hap bilong ol Amon, bilong pait long ol. Na Bikpela i helpim Jepta na ol i win.
32 Então Jefté foi combater os amonitas, e o Senhor os entregou nas suas mãos.
33 Ol i kilim ol Amon, stat long taun Aroer na i go long hap bilong taun Minit, em inap 20 taun olgeta, na i go olgeta inap long wara Abel Keramim. Jepta wantaim ol lain bilong en i kilim planti Amon tru. Olsem na ol Israel i daunim tru ol Amon.
33 Ele conquistou vinte cidades, desde Aroer até as vizinhanças de Minite, chegando a Abel-Queramim. Assim os amonitas foram subjugados pelos Israelitas.
34 Taim Jepta i kam bek long ples bilong en long taun Mispa, pikinini meri bilong en i lusim haus na i ran i kam bilong bungim em. Em i wok long singsing amamas na paitim liklik kundu na i kam. Jepta i gat dispela wanpela pikinini meri tasol. Em i no gat narapela pikinini.
34 Quando Jefté chegou à sua casa em Mispá, sua filha saiu ao seu encontro, dançando ao som de tamborins. E ela era filha única. Ele não tinha outro filho ou filha.
35 Taim Jepta i lukim pikinini meri bilong en, em i kirap nogut na i brukim klos bilong em yet na i tok, “Sori tumas, pikinini bilong mi. Nau yu brukim lewa bilong mi. Bilong wanem yu yet yu kamap na givim bikpela hevi long mi? Mi mekim strongpela promis long Bikpela na i no inap mi brukim.”
35 Quando a viu, rasgou suas vestes e gritou: "Ah, minha filha! Estou angustiado e desesperado por tua causa, pois fiz ao Senhor um voto que não posso quebrar".
36 Na pikinini meri i tok, “Papa, sapos yu promis pinis long Bikpela, yu mekim long mi olsem yu bin promis, long wanem, Bikpela i bin helpim yu na yu winim ol Amon, ol birua bilong yu.”
36 "Meu pai", respondeu ela, "sua palavra foi dada ao Senhor. Faça comigo o que prometeu, agora que o Senhor o vingou dos seus inimigos, os amonitas. "
37 Tasol em i tokim papa olsem, “Mi laik bai yu larim mi i mekim wanpela samting pastaim. Mi laik yu larim mi i stap inap long tupela mun. Na bai mi go wantaim ol pren bilong mi na wokabaut nabaut long ol maunten na krai sori long mi mas i dai long taim mi no marit yet.”
37 E prosseguiu: "Mas conceda-me dois meses para vagar pelas colinas e chorar com as minhas amigas, porque jamais me casarei".
38 Na papa bilong en i tok, “I orait. Yu go.” Na Jepta i salim em i go wokabaut inap long tupela mun. Orait em wantaim ol pren bilong en i go long ol maunten na ol i limlimbur nabaut na krai sori long em i no marit yet na em i mas i dai.
38 "Vá! ", disse ele. E deixou que ela fosse por dois meses. Ela e suas amigas foram para as colinas e choraram porque ela jamais se casaria.
39 Tupela mun i pinis na em i kam bek long papa, na papa i mekim long em olsem em i bin promis long Bikpela. Dispela meri i no bin slip wantaim wanpela man.
39 Passados os dois meses, ela voltou a seu pai, e ele fez com ela o que tinha prometido no voto. Assim, ela nunca deixou de ser virgem. Daí vem o costume em Israel
40 Ol yangpela meri bilong Israel i save lusim ples na i go na krai long pikinini meri bilong Jepta, dispela man bilong Gileat. Ol yangpela meri Israel i save mekim dispela pasin inap long 4-pela de long olgeta yia.
40 de saírem as moças durante quatro dias, todos os anos, para celebrar a memória da filha de Jefté, o gileadita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.