Gênesis 4
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 Adam i slip wantaim meri bilong em, na meri i gat bel. Meri i karim wanpela pikinini man na em i tok, “Bikpela i helpim mi na mi kisim pikinini man.” Olsem na em i kolim nem bilong dispela pikinini Kein.
1 Adão teve relações com Eva, sua mulher, que engravidou. Quando deu à luz Caim, ela disse: “Com a ajuda do S enhor , tive um filho!”.
2 BihainAbel i kamap man bilong lukautim sipsip na Kein i kamap man bilong wokim gaden.|alt="31" src="LO 1" size="span" ref="4.2" em i karim Abel, brata bilong Kein. Tupela i kamap bikpela na Abel i kamap man bilong lukautim sipsip, na Kein i kamap man bilong wokim gaden.
2 Tempos depois, deu à luz o irmão de Caim e o chamou de Abel. Quando os meninos cresceram, Abel se tornou pastor de ovelhas, e Caim cultivava o solo.
3 Bihain Kein i kamautim kaikai long gaden na em i bringim sampela na i mekim ofa long Bikpela.
3 No tempo da colheita, Caim apresentou parte de sua produção como oferta ao S enhor .
4 Na Abel i kisim wanpela naispela patpela pikinini sipsip. Dispela sipsip em i namba wan pikinini sipsip mama i bin karim. Na Abel i kilim na i mekim ofa long Bikpela. Bikpela i amamas long Abel na ofa bilong em,
4 Abel, por sua vez, ofertou as melhores porções dos cordeiros dentre as primeiras crias de seu rebanho. O S enhor aceitou Abel e sua oferta,
5 tasol em i no amamas long Kein na ofa bilong em. Na Kein i kros nogut tru, na pes bilong en i senis olgeta.
5 mas não aceitou Caim e sua oferta. Caim se enfureceu e ficou transtornado.
6 Orait Bikpela i tokim Kein olsem, “Watpo yu kros? Na watpo pes bilong yu i senis olgeta?
6 “Por que você está tão furioso?”, o S enhor perguntou a Caim. “Por que está tão transtornado?
7 Sapos yu mekim gutpela pasin, orait bai yu amamas, long wanem, mi orait long ofa bilong yu. Tasol sapos yu mekim pasin nogut, orait sin bai i redi long bagarapim yu. Sin i gat bikpela laik tru bilong winim yu. Tasol yu mas strong na winim em.”
7 Se você fizer o que é certo, será aceito. Mas, se não o fizer, tome cuidado! O pecado está à porta, à sua espera, e deseja controlá-lo, mas é você quem deve dominá-lo.”
8 Bihain Kein i tokim Abel, brata bilong em long go wokabaut wantaim em. Na taim tupela i stap long ples kunai, Kein i paitim brata bilong em na kilim em i dai.
8 Caim sugeriu a seu irmão: “Vamos ao campo”. E, enquanto estavam lá, Caim atacou seu irmão Abel e o matou.
9 Bihain Bikpela i askim Kein olsem, “We stap Abel, brata bilong yu?” Na Kein i tok, “Mi no save. Olsem wanem? Yu ting mi stap tasol bilong lukautim brata bilong mi?”
9 Então o S enhor perguntou a Caim: “Onde está seu irmão? Onde está Abel?”. “Não sei”, respondeu Caim. “Por acaso sou responsável por meu irmão?”
10 Orait Bikpela i tokim Kein olsem, “Olsem wanem na yu mekim dispela pasin nogut? Blut bilong brata bilong yu i kapsait pinis long graun, na mi harim dispela blut i krai long mi long bekim dispela rong.
10 Então Deus disse: “O que você fez? Ouça! O sangue de seu irmão clama a mim da terra!
11 Nau mi gat strongpela tok long yu olsem. Yu bin kilim i dai brata bilong yu na mekim graun i dringim blut bilong en. Olsem na nau mi tambuim graun long kamapim kaikai bilong yu na bai yu no inap wokim gaden moa.
11 O próprio solo, que bebeu o sangue de seu irmão, sangue que você derramou, amaldiçoa você.
12 Sapos yu wokim gaden bai graun i pasim gris bilong en na kaikai bai i no inap kamap. Na bai yu no gat ples bilong yu stret, na bai yu kamap tripman na raun raun long olgeta hap bilong graun.”
12 O solo não lhe dará boas colheitas, por mais que você se esforce! E, de agora em diante, você não terá um lar e andará sem rumo pela terra”.
13 Kein i harim dispela tok na em i tokim Bikpela olsem, “Dispela hevi yu givim mi em i bikpela tumas.
13 Caim disse ao S enhor : “Meu castigo é pesado demais. Não posso aguentá-lo!
14 Yu tok long mi mas pinis long wokim gaden, na mi mas i stap longwe long pes bilong yu. Na yu tok long mi mas kamap tripman na raun nating long graun. Tasol mi pret, nogut ol man i bungim mi na ol i kilim mi i dai.”
14 Tu me expulsaste da terra e de tua presença e me transformaste num andarilho sem lar. Qualquer um que me encontrar me matará!”.
15 Tasol Bikpela i tokim Kein olsem, “Yu no ken pret. Sapos wanpela man i kilim yu, tru tumas bai mi givim bikpela hevi moa long em bilong mekim save long em.” Orait Bikpela i putim wanpela mak long Kein, na sapos ol man i bungim em na i lukim dispela mak, bai ol i no ken kilim em.
15 O S enhor respondeu: “Eu castigarei sete vezes mais quem matar você”. Então o S enhor pôs em Caim um sinal para alertar qualquer um que tentasse matá-lo.
16 Orait Kein i lusim Bikpela na i go i stap long wanpela hap graun ol i kolim “Raun Nabaut.” Dispela graun i stap long hap sankamap bilong gaden Iden.
16 Caim saiu da presença do S enhor e se estabeleceu na terra de Node, a leste do Éden.
17 Kein i slip wantaim meri bilong em, na meri i gat bel na i karim wanpela pikinini man, nem bilong en Enok. Bihain Kein i wokim wanpela taun, na i givim nem bilong pikinini bilong em Enok long dispela taun.
17 Caim teve relações com sua mulher, que engravidou e deu à luz Enoque. Então Caim fundou uma cidade, à qual deu o nome de Enoque, como seu filho.
18 Bihain Enok i gat pikinini man, nem bilong en Irat. Na Irat i gat pikinini man, nem bilong en Mehujael. Na Mehujael i gat pikinini man, nem bilong en Metusael. Na Metusael i gat pikinini man, nem bilong en Lamek.
18 Enoque teve um filho chamado Irade. Irade gerou Meujael; Meujael gerou Metusael; Metusael gerou Lameque.
19 Lamek i maritim tupela meri. Nem bilong wanpela, em Ada, na nem bilong arapela, em Sila.
19 Lameque se casou com duas mulheres. A primeira se chamava Ada, e a segunda, Zilá.
20 Ada i karim Jabal. Jabal em i tumbuna bilong ol man i save lukautim bulmakau na i stap long ol haus sel.
20 Ada deu à luz Jabal; ele foi o precursor dos que criam rebanhos e moram em tendas.
21 Jabal i gat wanpela brata, nem bilong en Jubal. Jubal em i tumbuna bilong ol man i save mekim musik long gita na mambu.
21 Seu irmão se chamava Jubal, o precursor dos que tocam harpa e flauta.
22 Bihain Sila i karim Tubalkein. Tubalkein em i man bilong wokim olkain samting long bras na ain. Tubalkein i gat wanpela susa, nem bilong en Nama.
22 Zilá, a outra mulher de Lameque, deu à luz um filho chamado Tubalcaim, que se tornou mestre em criar ferramentas de bronze e ferro. Tubalcaim teve uma irmã chamada Naamá.
23 Wanpela taim Lamek i tokim tupela meri bilong en olsem,
23 Certo dia, Lameque disse a suas mulheres: “Ada e Zilá, ouçam minha voz; escutem o que vou dizer, mulheres de Lameque. Matei um homem que me atacou, um rapaz que me feriu.
24 Sapos wanpela man i kilim Kein
24 Se aquele que matar Caim será castigado sete vezes, quem me matar será castigado setenta e sete vezes!”.
25 Bihain Adam i slip gen wantaim meri bilong en na meri i gat bel na i karim pikinini man. Na meri i tok, “God i givim narapela pikinini long mi bilong kisim ples bilong Abel, long wanem, Kein i bin kilim em i dai.” Olsem na em i kolim nem bilong dispela pikinini Set.
25 Adão teve relações com sua mulher novamente, e ela deu à luz outro filho. Chamou-o de Sete, pois disse: “Deus me concedeu outro filho no lugar de Abel, a quem Caim matou”.
26 Bihain Set i gat pikinini man, nem bilong en Enos. Long dispela taim ol man i stat long kolim nem bilong Bikpela na lotu long em.
26 Quando Sete chegou à idade adulta, teve um filho e o chamou de Enos. Nessa época, as pessoas começaram a invocar o nome do S enhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.