Gênesis 24

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Abraham em i lapun pinis. Na Bikpela i bin mekim olgeta samting Abraham i mekim i kamap gutpela.
1 Abraão estava bem velho, e o S enhor o havia abençoado em tudo.
2 Orait Abraham i singautim dispela wokboi i bin wok longpela taim long em. Dispela man i save bosim olgeta samting bilong Abraham. Abraham i tokim em olsem, “Putim han bilong yu aninit long lek bilong mi na mekim strongpela tok promis long mi.
2 Certo dia, Abraão disse a seu servo mais antigo, o homem encarregado de sua casa: “Faça um juramento colocando a mão debaixo da minha coxa.
3 Yu mas promis long nem bilong God, Bikpela bilong heven na graun, olsem, bai yu no makim wanpela meri bilong pikinini bilong mi namel long ol meri bilong Kenan, dispela graun mi stap long en.
3 Jure pelo S enhor , o Deus dos céus e da terra, que não deixará meu filho se casar com uma das mulheres cananitas que aqui vivem,
4 Yu mas go bek long as ples bilong mi na painim wanpela meri namel long ol lain bilong mi yet, na bringim em i kam, bai em i ken maritim pikinini bilong mi, Aisak.”
4 mas irá à minha terra natal, aos meus parentes, procurar uma mulher para meu filho Isaque”.
5 Tasol wokboi i tok olsem, “Sapos dispela meri i no laik lusim ples bilong en na i kam wantaim mi long dispela ples, orait bai olsem wanem? Ating mi mas bringim pikinini bilong yu i go bek long as ples bilong yu?”
5 O servo perguntou: “E se eu não encontrar uma moça disposta a viajar para um lugar tão distante de sua terra? Devo levar Isaque para morar entre seus parentes na terra de onde o senhor veio?”.
6 Na Abraham i bekim tok olsem, “Yu no ken bringim pikinini bilong mi i go bek long as ples bilong mi.
6 “Não!”, respondeu Abraão. “Cuidado! Não leve meu filho para lá de jeito nenhum.
7 God, Bikpela bilong heven, em i kisim mi long haus bilong papa bilong mi na long graun bilong ol lain bilong mi. Na em i mekim strongpela promis, bai em i givim dispela graun hia long ol lain tumbuna bilong mi. Bikpela bai i salim ensel bilong en i go pas long yu long as ples bilong mi, olsem na bai yu inap kisim meri bilong pikinini bilong mi.
7 O S enhor , o Deus dos céus, que me tirou da casa de meu pai e de minha terra natal, prometeu solenemente dar esta terra a meus descendentes. Ele enviará um anjo à sua frente e providenciará para que você encontre ali uma mulher para meu filho.
8 Tasol sapos meri i no laik i kam bek wantaim yu, orait dispela promis yu mekim long mi em i no ken pasim yu moa. Tasol yu no ken kisim pikinini bilong mi i go bek long as ples bilong mi.”
8 Se ela não estiver disposta a acompanhá-lo de volta, você estará livre do seu juramento. Mas não leve meu filho para lá, de maneira nenhuma.”
9 Orait wokboi i putim han bilong en aninit long lek bilong bikman bilong en, Abraham, na em i mekim strongpela promis long en long mekim olgeta samting Abraham i bin tokim em.
9 Então o servo colocou a mão debaixo da coxa de Abraão, seu senhor, e jurou seguir suas instruções.
10 Na wokboi i kisim 10-pela kamel bilong Abraham na planti gutpela presen. Na em i redim olgeta samting na i go long taun bilong Nahor long graun bilong Mesopotemia.
10 Em seguida, pegou dez camelos de Abraão, carregou-os com presentes valiosos de todo tipo da parte de seu senhor e viajou para a terra distante de Arã-Naaraim. Chegando lá, dirigiu-se à cidade onde Naor, irmão de Abraão, havia se estabelecido.
11 Em i kamap pinis na em i mekim ol kamel i slip klostu long hul wara ausait long taun. Em i apinun tru, na em taim ol meri i save kam bilong pulimapim wara.
11 Ao entardecer, quando as mulheres saíam para tirar água, ele fez os camelos se ajoelharem perto de um poço nos arredores da cidade.
12 Na em i prea olsem, “God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham, yu ken marimari long bikman bilong mi, na mekim wok bilong mi i kamap gutpela nau.
12 Então o servo orou: “Ó S enhor , Deus do meu senhor Abraão, por favor, dá-me sucesso hoje e sê bondoso com o meu senhor Abraão.
13 Mi stap hia klostu long hul wara, na ol yangpela meri bilong ples bai i kam bilong pulimapim wara.
13 Como vês, estou aqui junto desta fonte, e as moças da cidade estão vindo tirar água.
14 Bai mi tokim wanpela yangpela meri olsem, ‘Plis, yu daunim sospen wara bilong yu na bai mi dring liklik wara.’ Na sapos em i tok, ‘Yu dring, na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu,’ orait mi laik bai em dispela meri tasol yu makim bilong wokman bilong yu Aisak. Sapos ol samting i kamap olsem, orait bai mi save yu marimari long bikman bilong mi, na yu laik helpim em.”
14 Esta é minha súplica. Pedirei a uma delas: ‘Por favor, dê-me um pouco de água do seu cântaro para eu beber’. Se ela disser: ‘Sim, beba. Também darei água a seus camelos’, que seja ela a moça que escolheste para ser mulher do teu servo Isaque. Desse modo, saberei que foste bondoso com o meu senhor”.
15 Wokboi i prea yet i stap, na Rebeka i kamap. Em i karim sospen wara long sol bilong en. Rebeka em i pikinini meri bilong Betuel. Na Betuel em i pikinini man bilong Milka wantaim Nahor. Nahor em i brata bilong Abraham.
15 Antes de terminar a oração, o servo viu aproximar-se uma moça chamada Rebeca, que trazia um cântaro no ombro. Ela era filha de Betuel, filho do irmão de Abraão, Naor, e de sua mulher, Milca.
16 Dispela yangpela meri Rebeka em i naispela meri tru, na em i no bin slip yet wantaim man. Orait em i go daun long hul wara na i pulapim sospen bilong en na i kam antap gen.
16 Rebeca era muito bonita, tinha idade para casar e era virgem. Ela desceu à fonte, encheu o cântaro e voltou.
17 Orait wokboi i ran i go long em na i tok olsem, “Plis, yu givim mi liklik wara long sospen bilong yu.”
17 O servo de Abraão correu até ela e lhe pediu: “Por favor, dê-me um pouco de água do seu cântaro para eu beber”.
18 Na Rebeka i tok olsem, “Bikman, yu dring.” Na kwiktaim em i daunim sospen wara na i holim long han na i larim em i dring.
18 “Sim, meu senhor, beba”, respondeu ela e, prontamente, baixou o cântaro do ombro e lhe deu de beber.
19 Em i dring inap pinis na Rebeka i tok gen olsem, “Bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu, inap ol i dring na i pulap.”
19 Depois que lhe deu de beber, disse: “Tirarei água para seus camelos também, até que estejam satisfeitos”.
20 Na kwiktaim em i kapsaitim sospen wara long baret ston ol animal i save dring long en. Na em i ran i go bek bilong pulimapim wara gen. Na em i mekim olsem tasol i go inap olgeta kamel i dring inap pinis.
20 Esvaziou depressa o cântaro no bebedouro e correu de volta ao poço a fim de tirar água para todos os camelos.
21 Na wokboi i no toktok. Em i lukluk tasol i stap. Em i laik save, Bikpela i mekim wok bilong en i kamap gutpela, o nogat.
21 O homem a observou em silêncio, pensando se o S enhor lhe tinha dado sucesso em sua missão.
22 Ol kamel i dring pinis, orait wokboi i kisim wanpela ring gol bilong bilasim nus na i putim long nus bilong Rebeka. Na em i putim tupela paspas gol long han bilong Rebeka. Hevi bilong ring em inap 5 gram, na hevi bilong wan wan paspas, em inap 100 gram.
22 Por fim, quando os camelos terminaram de beber, o servo deu à moça uma argola de ouro para o nariz e duas pulseiras grandes de ouro para os braços.
23 Na wokboi i tok olsem, “Plis, yu tokim mi. Yu pikinini meri bilong husat? Na yu ting i gat spes long haus bilong papa bilong yu, bai mi wantaim ol lain bilong mi i ken slip nau long nait?”
23 “De quem você é filha?”, perguntou ele. “Diga-me, por favor, se seu pai tem lugar para nos hospedar esta noite.”
24 Na Rebeka i bekim tok olsem, “Mi pikinini bilong Betuel, em i pikinini bilong Nahor na Milka.
24 “Sou filha de Betuel, e meus avós são Naor e Milca”, respondeu ela.
25 Yes, i gat gutpela gras samting bilong ol kamel i ken kaikai. Na i gat rum long haus, na yupela i ken slip long en.”
25 “Temos bastante palha e forragem para os camelos e espaço para hóspedes.”
26 Orait wokboi bilong Abraham i brukim skru na putim pes i go daun long graun na i lotu long Bikpela.
26 O homem se prostrou e adorou o S enhor .
27 Na em i tok olsem, “Mi laik litimapim nem bilong God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham. Em i marimari long bikman bilong mi na mekim gut tru long em. Bikpela i bringim mi i kam stret long haus bilong ol lain bilong bikman bilong mi.”
27 “Louvado seja o S enhor , Deus do meu senhor Abraão!”, disse ele. “O S enhor demonstrou bondade e fidelidade ao meu senhor, pois me conduziu até seus parentes.”
28 Orait yangpela meri i ran i go long haus bilong mama bilong en, na i tokim em long olgeta samting i bin kamap.
28 A moça correu para casa e contou à família tudo que havia acontecido.
29 — ausente —
29 Rebeca tinha um irmão chamado Labão, que foi prontamente à fonte para conhecer o homem.
30 — ausente —
30 Ele havia visto a argola para o nariz e as pulseiras nos braços da irmã, e tinha ouvido Rebeca contar o que o homem dissera. Assim, apressou-se até a fonte, onde o homem ainda estava parado perto dos camelos.
31 Na Laban i tok olsem, “Bikman, Bikpela i mekim gut pinis long yu. Yu kam na yumi go long haus. Yu no ken i stap hia. Mi redim pinis ples bilong yu. Na i gat ples bilong ol kamel tu.”
31 Labão lhe disse: “Venha e fique conosco, abençoado do S enhor ! Por que ficar aí fora? Já mandei arrumar acomodações para você e seus homens e lugar para os camelos”.
32 Orait wokboi i go insait long haus. Na Laban i tokim ol wokboi bilong en long rausim kago long ol kamel na givim gras na kaikai long ol. Na em i tokim ol tu long bringim wara long wokboi bilong Abraham wantaim ol lain bilong en, bai ol i ken wasim lek.
32 Então o homem foi com ele para casa. Labão mandou descarregar os camelos, dar palha para os animais se deitarem e forragem para comerem, e água para o homem e seus ajudantes lavarem os pés.
33 Na bihain ol i kisim kaikai i kam, tasol wokboi bilong Abraham i tok olsem, “Mi no ken kaikai kwik. Mi mas autim tok bilong mi pastaim.” Na Laban i tok, “I orait. Yu ken autim.”
33 Quando a refeição foi servida, porém, o servo de Abraão disse: “Não comerei enquanto não explicar o motivo da minha vinda”. “Está bem”, disse Labão. “Fale.”
34 Orait wokboi i tok olsem, “Mi wokboi bilong Abraham.
34 “Sou servo de Abraão”, explicou ele.
35 Bikpela i mekim gut tru long bikman bilong mi na mekim em i gat planti mani samting. Bikpela i givim planti samting long em, olsem ol sipsip na meme na bulmakau, na silva na gol, na ol wokboi na wokmeri nating, na ol kamel na donki.
35 “O S enhor abençoou grandemente o meu senhor, e ele se tornou um homem rico. O S enhor lhe deu rebanhos de ovelhas e bois, uma fortuna em prata e ouro, e muitos servos e servas, camelos e jumentos.
36 Na meri bilong en Sara, em i lapun pinis na i karim pikinini man. Na bikman bilong mi i givim pinis olgeta samting bilong en long dispela pikinini.
36 “Quando Sara, mulher do meu senhor, era muito idosa, deu à luz o filho dele. Meu senhor deu tudo que possui a esse filho
37 — ausente —
37 e me fez jurar, dizendo: ‘Não permita que meu filho se case com uma das mulheres cananitas que aqui vivem.
38 — ausente —
38 Vá à casa de meu pai, aos meus parentes, procurar uma mulher para meu filho’.
39 Na mi tokim bikman bilong mi, ‘Sapos dispela meri i no laik i kam bek wantaim mi, orait bai olsem wanem?’
39 “Mas eu perguntei ao meu senhor: ‘E se eu não encontrar uma moça disposta a voltar comigo?’.
40 Na em i tok olsem, ‘Mi man bilong bihainim tok bilong Bikpela, na em bai i salim ensel bilong en i go wantaim yu na mekim wok bilong yu i kamap gutpela. Na bai yu inap kisim meri bilong pikinini bilong mi namel long ol lain bilong papa bilong mi.
40 Ele respondeu: ‘O S enhor , em cuja presença tenho vivido, enviará um anjo com você e lhe dará sucesso em sua missão. Encontre uma mulher para meu filho entre os meus parentes, da família de meu pai.
41 Sapos yu go long ol, orait dispela promis yu mekim long mi, em i no ken pasim yu moa. Na sapos yu go long ol lain bilong mi, na ol i no orait long askim bilong yu, orait olsem tasol dispela promis i no ken pasim yu.’
41 Então você terá cumprido sua obrigação. Se, porém, você for aos meus parentes e eles não deixarem a moça acompanhá-lo, estará livre do juramento’.
42 “Orait nau long apinun, taim mi kamap long hul wara mi prea olsem, ‘God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham, nau yu ken mekim dispela wok bilong mi i kamap gut.
42 “Hoje, quando cheguei à fonte, fiz a seguinte oração: ‘Ó S enhor , Deus do meu senhor Abraão, por favor, dá-me sucesso em minha missão.
43 Nau mi stap klostu long hul wara. Sapos wanpela yangpela meri i kam bilong pulimapim wara, orait bai mi tokim em olsem, “Plis, yu givim mi liklik wara long sospen bilong yu na mi dring.”
43 Como vês, estou aqui junto desta fonte. Esta é minha súplica. Quando uma jovem vier tirar água, eu lhe direi: ‘Por favor, dê-me um pouco de água do seu cântaro’.
44 Na sapos em i tok olsem, “Yu dring, na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu,” orait mi laik bai em dispela meri tasol yu makim bilong pikinini bilong bikman bilong mi.’
44 Se ela disser: ‘Sim, beba. Também darei água a seus camelos’, que seja ela a moça que escolheste para ser mulher do filho do meu senhor’.
45 Mi prea yet i stap, na Rebeka i kamap. Em i karim sospen wara long sol bilong en na em i go daun long hul wara bilong pulimapim wara. Na mi tokim em, ‘Plis, yu givim liklik wara long mi.’
45 “Antes de terminar de orar em meu coração, vi Rebeca vindo com o cântaro no ombro. Ela desceu à fonte e tirou água. Eu lhe disse: ‘Por favor, dê-me um pouco de água do seu cântaro para eu beber’.
46 Na kwiktaim em i daunim sospen wara na i tok olsem, ‘Bikman, yu dring. Na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu.’ Orait mi dring pinis, na em i givim wara long ol kamel.
46 Prontamente, ela baixou o cântaro do ombro e disse: ‘Sim, beba. Também darei água aos seus camelos’. Eu bebi, e ela deu água aos camelos.
47 Na mi askim em, ‘Yu pikinini bilong husat?’ Na em i tok, ‘Mi pikinini bilong Betuel, em i pikinini bilong Nahor na Milka.’ Na mi putim ring long nus bilong en na paspas long tupela han bilong en.
47 “Em seguida, perguntei-lhe: ‘De quem você é filha?’. Ela respondeu: ‘Sou filha de Betuel, e meus avós são Naor e Milca’. Então coloquei a argola em seu nariz e as pulseiras em seus braços.
48 Na mi brukim skru na putim pes i go daun long graun na mi lotu long Bikpela. Na mi litimapim nem bilong God, Bikpela bilong bikman bilong mi, Abraham. Em i bin bringim mi i kam stret long haus bilong brata bilong bikman bilong mi. Na bai mi inap kisim pikinini meri bilong en bilong maritim pikinini bilong bikman bilong mi.
48 “Depois, prostrei-me e adorei o S enhor . Louvei o S enhor , Deus do meu senhor Abraão, pois ele havia me conduzido até a sobrinha-neta do meu senhor, para que ela seja mulher do filho do meu senhor.
49 Orait sapos yupela i laik mekim gutpela na stretpela pasin long bikman bilong mi, orait yupela tokim mi stret. Na sapos yupela i no laik, orait yupela tokim mi tu, na mi ken tingting long wanem samting bai mi mekim.”
49 Agora, digam-me se mostrarão bondade e fidelidade ao meu senhor. Por favor, respondam-me ‘sim’ ou ‘não’, para que eu saiba o que fazer em seguida.”
50 Orait Laban na Betuel tupela i bekim tok olsem, “Bikpela yet i kamapim dispela samting, na mipela i no inap mekim wanpela tok.
50 Labão e Betuel responderam: “É evidente que o S enhor o trouxe até aqui. Sendo assim, não há nada que possamos dizer.
51 Rebeka i stap. Yu kisim em na yu go. Em i ken maritim pikinini bilong bikman bilong yu, olsem Bikpela i tok pinis.”
51 Aqui está Rebeca; tome-a e leve-a com você. Que ela seja mulher do filho do seu senhor, como disse o S enhor ”.
52 Wokboi bilong Abraham i harim pinis tok bilong ol, na em i putim pes i go daun long graun na em i lotu long Bikpela.
52 Quando o servo de Abraão ouviu a resposta, prostrou-se no chão e adorou o S enhor .
53 Na bihain em i kisim kain kain bilas silva na gol na ol naispela klos na em i givim long Rebeka. Na em i givim kain kain presen i dia tumas long brata bilong Rebeka na long mama bilong en tu.
53 Em seguida, entregou a Rebeca joias de prata e ouro e vestidos. Também deu presentes valiosos ao irmão e à mãe de Rebeca.
54 Toktok i pinis, na wokboi bilong Abraham wantaim lain bilong en ol i kaikai na dring, na ol i slip. Na long moningtaim ol i kirap na wokboi bilong Abraham i tok olsem, “Mi laik i go bek long bikman bilong mi.”
54 Então o servo e os homens que o acompanhavam comeram e passaram a noite ali. Logo cedo na manhã seguinte, o servo de Abraão disse: “Enviem-me de volta ao meu senhor”.
55 Tasol mama wantaim brata bilong Rebeka tupela i tok olsem, “Larim yangpela meri i stap wantaim mipela 10-pela de samting, na bihain em i ken i go.”
55 Mas o irmão e a mãe de Rebeca disseram: “Queremos que Rebeca fique conosco pelo menos dez dias; depois, ela poderá partir”.
56 Na wokboi bilong Abraham i bekim tok olsem, “Yupela i no ken pasim mi. Bikpela i mekim wok bilong mi i kamap gutpela pinis. Plis, mi laik i go bek long bikman bilong mi.”
56 O servo, porém, disse: “Não me detenham. O S enhor me deu sucesso em minha missão; agora, enviem-me de volta ao meu senhor”.
57 Na ol i tok olsem, “Yumi singautim yangpela meri na yumi askim em long laik bilong en.”
57 “Pois bem”, disseram eles. “Chamaremos Rebeca e pediremos a opinião dela.”
58 Orait ol i singautim Rebeka i kam, na ol i askim em, “Yu laik i go wantaim dispela man?” Na em i tok olsem, “Yes, bai mi go.”
58 Chamaram Rebeca e lhe perguntaram: “Você está disposta a ir com este homem?”. E ela respondeu: “Sim, estou”.
59 Orait ol i salim Rebeka wantaim meri i save lukautim em, na tupela i go wantaim wokboi bilong Abraham na ol lain bilong en.
59 Com isso, eles se despediram de Rebeca e a enviaram com o servo de Abraão e seus homens. A serva que havia amamentado Rebeca a acompanhou.
60 Na ol i givim blesing long Rebeka olsem, “Susa, bai yu kamap mama bilong planti tausen man. Na ol lain tumbuna bilong yu bai i daunim ol birua bilong ol, na kisim ol taun bilong ol.”
60 Na hora da partida, abençoaram Rebeca, dizendo: “Nossa irmã, que você se torne mãe de muitos milhares! Que seus descendentes conquistem as cidades de seus inimigos!”.
61 Na Rebeka wantaim ol wokmeri bilong en ol i sindaun long ol kamel na ol i bihainim wokboi bilong Abraham. Na long dispela pasin wokboi i kisim Rebeka na i go.
61 Então Rebeca e suas servas montaram nos camelos e seguiram o homem. Assim, o servo de Abraão partiu levando Rebeca.
62 Long dispela taim Aisak i lusim pinis dispela hap graun i gat hul wara ol i kolim “Hul wara bilong God i gat laip na i lukim mi.” Na em i go i stap long hap bilong Negev.
62 Nesse meio-tempo, Isaque, que morava no Neguebe, havia regressado de Beer-Laai-Roi.
63 Long wanpela apinun em i wokabaut long ples i gat sotpela gras, na em i lukim ol kamel i kam.
63 Ao entardecer, enquanto caminhava pelo campo e meditava, levantou os olhos e viu que camelos se aproximavam.
64 Na Rebeka i lukim Aisak na em i lusim kamel na i kam daun.
64 Quando Rebeca levantou os olhos e viu Isaque, desceu do camelo no mesmo instante
65 Na em i askim wokboi bilong Abraham olsem, “Husat dispela man i wokabaut i kam long yumi?” Na wokboi i tok olsem, “Em bikman bilong mi.” Olsem na Rebeka i kisim laplap bilong het na i karamapim pes bilong en.
65 e perguntou ao servo: “Quem é aquele homem que vem pelo campo ao nosso encontro?”. Quando ele respondeu: “É meu senhor”, Rebeca cobriu o rosto com o véu.
66 Na wokboi i tokim Aisak long olgeta samting em i bin mekim.
66 Depois, o servo contou a Isaque tudo que havia feito.
67 Na Aisak i bringim Rebeka i go long haus sel bilong mama bilong en, Sara, na em i maritim em. Aisak i laikim tru Rebeka, na bel bilong en i kamap gutpela gen. Bipo em i bin i stap bel hevi, long wanem, mama bilong en i bin dai.
67 Isaque a levou para a tenda de Sara, sua mãe, e Rebeca se tornou sua mulher. Ele a amava profundamente e nela encontrou consolação depois que sua mãe morreu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.