Gênesis 24
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Abraham em i lapun pinis. Na Bikpela i bin mekim olgeta samting Abraham i mekim i kamap gutpela.
1 Abraão já estava bem velho, e o Senhor Deus o havia abençoado em tudo.
2 Orait Abraham i singautim dispela wokboi i bin wok longpela taim long em. Dispela man i save bosim olgeta samting bilong Abraham. Abraham i tokim em olsem, “Putim han bilong yu aninit long lek bilong mi na mekim strongpela tok promis long mi.
2 Um dia ele chamou o seu empregado mais antigo, que tomava conta de tudo o que ele tinha, e disse: — Ponha a mão por baixo da minha coxa e faça um juramento.
3 Yu mas promis long nem bilong God, Bikpela bilong heven na graun, olsem, bai yu no makim wanpela meri bilong pikinini bilong mi namel long ol meri bilong Kenan, dispela graun mi stap long en.
3 Jure pelo Senhor , o Deus do céu e da terra, que você não deixará que o meu filho Isaque case com nenhuma mulher deste país de Canaã, onde estou morando.
4 Yu mas go bek long as ples bilong mi na painim wanpela meri namel long ol lain bilong mi yet, na bringim em i kam, bai em i ken maritim pikinini bilong mi, Aisak.”
4 Vá até a minha terra e escolha no meio dos meus parentes uma esposa para Isaque.
5 Tasol wokboi i tok olsem, “Sapos dispela meri i no laik lusim ples bilong en na i kam wantaim mi long dispela ples, orait bai olsem wanem? Ating mi mas bringim pikinini bilong yu i go bek long as ples bilong yu?”
5 O empregado perguntou: — E o que é que eu faço se a moça não quiser vir comigo? Devo levar o seu filho de volta para a terra de onde o senhor veio?
6 Na Abraham i bekim tok olsem, “Yu no ken bringim pikinini bilong mi i go bek long as ples bilong mi.
6 Abraão respondeu: — Não! Não faça o meu filho voltar para lá, de jeito nenhum!
7 God, Bikpela bilong heven, em i kisim mi long haus bilong papa bilong mi na long graun bilong ol lain bilong mi. Na em i mekim strongpela promis, bai em i givim dispela graun hia long ol lain tumbuna bilong mi. Bikpela bai i salim ensel bilong en i go pas long yu long as ples bilong mi, olsem na bai yu inap kisim meri bilong pikinini bilong mi.
7 O Senhor , o Deus do céu, me tirou da casa do meu pai e da terra dos meus parentes e jurou que daria esta terra aos meus descendentes. Ele vai enviar o seu Anjo para guiá-lo, e assim você conseguirá arranjar uma mulher para o meu filho.
8 Tasol sapos meri i no laik i kam bek wantaim yu, orait dispela promis yu mekim long mi em i no ken pasim yu moa. Tasol yu no ken kisim pikinini bilong mi i go bek long as ples bilong mi.”
8 Se a moça não quiser vir, você ficará livre deste juramento. Porém não leve o meu filho de volta para lá, de jeito nenhum.
9 Orait wokboi i putim han bilong en aninit long lek bilong bikman bilong en, Abraham, na em i mekim strongpela promis long en long mekim olgeta samting Abraham i bin tokim em.
9 Então o empregado pôs a mão por baixo da coxa de Abraão e jurou que faria o que ele havia ordenado.
10 Na wokboi i kisim 10-pela kamel bilong Abraham na planti gutpela presen. Na em i redim olgeta samting na i go long taun bilong Nahor long graun bilong Mesopotemia.
10 Em seguida o empregado pegou dez camelos de Abraão e uma porção de presentes e foi até a cidade onde Naor havia morado, na Mesopotâmia.
11 Em i kamap pinis na em i mekim ol kamel i slip klostu long hul wara ausait long taun. Em i apinun tru, na em taim ol meri i save kam bilong pulimapim wara.
11 Quando o empregado chegou, fez os camelos se ajoelharem perto do poço, fora da cidade. Era de tardinha, a hora em que as mulheres vinham buscar água.
12 Na em i prea olsem, “God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham, yu ken marimari long bikman bilong mi, na mekim wok bilong mi i kamap gutpela nau.
12 Aí ele orou assim: — Ó
13 Mi stap hia klostu long hul wara, na ol yangpela meri bilong ples bai i kam bilong pulimapim wara.
13 Eu estou aqui perto do poço aonde as moças da cidade vêm para tirar água.
14 Bai mi tokim wanpela yangpela meri olsem, ‘Plis, yu daunim sospen wara bilong yu na bai mi dring liklik wara.’ Na sapos em i tok, ‘Yu dring, na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu,’ orait mi laik bai em dispela meri tasol yu makim bilong wokman bilong yu Aisak. Sapos ol samting i kamap olsem, orait bai mi save yu marimari long bikman bilong mi, na yu laik helpim em.”
14 Vou dizer a uma delas: “Por favor, abaixe o seu pote para que eu beba um pouco de água.” Se ela disser assim: “Beba, e eu vou dar água também para os seus camelos”, que seja essa a moça que escolheste para o teu servo Isaque. Se isso acontecer, ficarei sabendo que foste bondoso para o meu patrão.
15 Wokboi i prea yet i stap, na Rebeka i kamap. Em i karim sospen wara long sol bilong en. Rebeka em i pikinini meri bilong Betuel. Na Betuel em i pikinini man bilong Milka wantaim Nahor. Nahor em i brata bilong Abraham.
15 Ele nem havia acabado a oração, quando Rebeca veio, carregando o seu pote no ombro. Ela era filha de Betuel, que era filho de Milca e de Naor, o irmão de Abraão.
16 Dispela yangpela meri Rebeka em i naispela meri tru, na em i no bin slip yet wantaim man. Orait em i go daun long hul wara na i pulapim sospen bilong en na i kam antap gen.
16 Rebeca era uma linda moça, ainda virgem; nenhum homem havia tocado nela. Ela desceu até o poço, encheu o seu pote e subiu.
17 Orait wokboi i ran i go long em na i tok olsem, “Plis, yu givim mi liklik wara long sospen bilong yu.”
17 Então o empregado de Abraão foi correndo se encontrar com ela e disse: — Por favor, deixe que eu beba um pouco da água do seu pote.
18 Na Rebeka i tok olsem, “Bikman, yu dring.” Na kwiktaim em i daunim sospen wara na i holim long han na i larim em i dring.
18 — O senhor pode beber — respondeu ela. E rapidamente abaixou o pote e o segurou enquanto ele bebia.
19 Em i dring inap pinis na Rebeka i tok gen olsem, “Bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu, inap ol i dring na i pulap.”
19 Depois de lhe dar de beber, a moça disse: — Vou tirar água também para os seus camelos e lhes darei de beber o quanto quiserem.
20 Na kwiktaim em i kapsaitim sospen wara long baret ston ol animal i save dring long en. Na em i ran i go bek bilong pulimapim wara gen. Na em i mekim olsem tasol i go inap olgeta kamel i dring inap pinis.
20 Rapidamente ela despejou a água no bebedouro e correu várias vezes ao poço a fim de tirar água para todos os camelos.
21 Na wokboi i no toktok. Em i lukluk tasol i stap. Em i laik save, Bikpela i mekim wok bilong en i kamap gutpela, o nogat.
21 Enquanto isso o homem, sem dizer nada, ficou observando a moça para saber se o Senhor Deus havia ou não abençoado a sua viagem.
22 Ol kamel i dring pinis, orait wokboi i kisim wanpela ring gol bilong bilasim nus na i putim long nus bilong Rebeka. Na em i putim tupela paspas gol long han bilong Rebeka. Hevi bilong ring em inap 5 gram, na hevi bilong wan wan paspas, em inap 100 gram.
22 Quando os camelos acabaram de beber, o homem pegou uma argola de ouro, que pesava seis gramas, e colocou no nariz dela. E também lhe deu duas pulseiras de ouro, que pesavam mais de cem gramas.
23 Na wokboi i tok olsem, “Plis, yu tokim mi. Yu pikinini meri bilong husat? Na yu ting i gat spes long haus bilong papa bilong yu, bai mi wantaim ol lain bilong mi i ken slip nau long nait?”
23 Em seguida perguntou: — Por favor, diga quem é o seu pai. Será que na casa dele há lugar para os meus homens e eu passarmos a noite?
24 Na Rebeka i bekim tok olsem, “Mi pikinini bilong Betuel, em i pikinini bilong Nahor na Milka.
24 Ela respondeu: — Eu sou filha de Betuel, filho de Milca e de Naor.
25 Yes, i gat gutpela gras samting bilong ol kamel i ken kaikai. Na i gat rum long haus, na yupela i ken slip long en.”
25 Na nossa casa há lugar para dormir e também bastante palha e capim para os camelos.
26 Orait wokboi bilong Abraham i brukim skru na putim pes i go daun long graun na i lotu long Bikpela.
26 Então o homem se ajoelhou e adorou a Deus, o Senhor .
27 Na em i tok olsem, “Mi laik litimapim nem bilong God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham. Em i marimari long bikman bilong mi na mekim gut tru long em. Bikpela i bringim mi i kam stret long haus bilong ol lain bilong bikman bilong mi.”
27 Ele disse: — Bendito seja o
28 Orait yangpela meri i ran i go long haus bilong mama bilong en, na i tokim em long olgeta samting i bin kamap.
28 A moça foi correndo para a casa da sua mãe e contou o que havia acontecido. Rebeca tinha um irmão chamado Labão, o qual viu a argola no nariz da irmã e as pulseiras nos seus braços e a ouviu contar o que o homem tinha dito para ela. Labão saiu correndo e foi buscar o empregado de Abraão, que havia ficado de pé, ao lado dos camelos, ali perto do poço.
31 Na Laban i tok olsem, “Bikman, Bikpela i mekim gut pinis long yu. Yu kam na yumi go long haus. Yu no ken i stap hia. Mi redim pinis ples bilong yu. Na i gat ples bilong ol kamel tu.”
31 Labão disse: — Venha comigo, homem abençoado por Deus, o
32 Orait wokboi i go insait long haus. Na Laban i tokim ol wokboi bilong en long rausim kago long ol kamel na givim gras na kaikai long ol. Na em i tokim ol tu long bringim wara long wokboi bilong Abraham wantaim ol lain bilong en, bai ol i ken wasim lek.
32 Então o homem entrou na casa. Labão tirou a carga dos camelos e lhes deu palha e capim. Depois trouxe água para que o empregado de Abraão e os seus companheiros lavassem os pés.
33 Na bihain ol i kisim kaikai i kam, tasol wokboi bilong Abraham i tok olsem, “Mi no ken kaikai kwik. Mi mas autim tok bilong mi pastaim.” Na Laban i tok, “I orait. Yu ken autim.”
33 Quando trouxeram a comida, o homem disse: — Eu não vou comer enquanto não disser o que tenho para dizer. — Fale — disse Labão.
34 Orait wokboi i tok olsem, “Mi wokboi bilong Abraham.
34 Então ele disse o seguinte: — Eu sou empregado de Abraão.
35 Bikpela i mekim gut tru long bikman bilong mi na mekim em i gat planti mani samting. Bikpela i givim planti samting long em, olsem ol sipsip na meme na bulmakau, na silva na gol, na ol wokboi na wokmeri nating, na ol kamel na donki.
35 O Senhor Deus abençoou muito o meu patrão, e ele ficou rico. O Senhor lhe deu rebanhos de ovelhas e cabras, gado, prata, ouro, escravos e escravas, camelos e jumentos.
36 Na meri bilong en Sara, em i lapun pinis na i karim pikinini man. Na bikman bilong mi i givim pinis olgeta samting bilong en long dispela pikinini.
36 Sara, a sua mulher, mesmo depois de velha, deu um filho ao meu patrão, e o filho herdará tudo o que o pai tem.
37 — ausente —
37 O meu patrão me fez jurar que eu faria o que ele ordenasse e me disse: “Não deixe que o meu filho case com nenhuma mulher deste país de Canaã, onde estou morando.
38 — ausente —
38 Vá até o lugar onde mora a família do meu pai e no meio dos meus parentes escolha uma mulher para ele.”
39 Na mi tokim bikman bilong mi, ‘Sapos dispela meri i no laik i kam bek wantaim mi, orait bai olsem wanem?’
39 Então eu lhe perguntei: “E o que é que eu faço se a moça não quiser vir comigo?”
40 Na em i tok olsem, ‘Mi man bilong bihainim tok bilong Bikpela, na em bai i salim ensel bilong en i go wantaim yu na mekim wok bilong yu i kamap gutpela. Na bai yu inap kisim meri bilong pikinini bilong mi namel long ol lain bilong papa bilong mi.
40 Ele me respondeu: “Eu tenho obedecido fielmente a Deus, o Senhor . Ele enviará o seu Anjo para estar com você, e tudo dará certo. No meio da minha gente, na família do meu pai, você escolherá uma mulher para o meu filho.
41 Sapos yu go long ol, orait dispela promis yu mekim long mi, em i no ken pasim yu moa. Na sapos yu go long ol lain bilong mi, na ol i no orait long askim bilong yu, orait olsem tasol dispela promis i no ken pasim yu.’
41 Se você falar com os meus parentes, e eles não quiserem dar a moça, então você ficará livre do juramento que me fez.”
42 “Orait nau long apinun, taim mi kamap long hul wara mi prea olsem, ‘God, Bikpela bilong bikman bilong mi Abraham, nau yu ken mekim dispela wok bilong mi i kamap gut.
42 — E foi assim que hoje cheguei ao poço e disse a Deus o seguinte: “Ó Senhor , ó Deus de Abraão, o meu patrão, eu peço que aquilo que vou fazer dê certo.
43 Nau mi stap klostu long hul wara. Sapos wanpela yangpela meri i kam bilong pulimapim wara, orait bai mi tokim em olsem, “Plis, yu givim mi liklik wara long sospen bilong yu na mi dring.”
43 Eu estou aqui ao lado do poço. Quando uma moça vier tirar água, eu vou pedir que me dê de beber da água do seu pote.
44 Na sapos em i tok olsem, “Yu dring, na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu,” orait mi laik bai em dispela meri tasol yu makim bilong pikinini bilong bikman bilong mi.’
44 Se ela concordar e também se oferecer para tirar água para os meus camelos, que seja essa a que escolheste para ser mulher do filho do meu patrão.”
45 Mi prea yet i stap, na Rebeka i kamap. Em i karim sospen wara long sol bilong en na em i go daun long hul wara bilong pulimapim wara. Na mi tokim em, ‘Plis, yu givim liklik wara long mi.’
45 Eu nem havia acabado de fazer essa oração em silêncio, quando Rebeca veio com um pote no ombro, desceu até o poço e tirou água. Aí eu disse: “Dê-me um pouco de água, por favor.”
46 Na kwiktaim em i daunim sospen wara na i tok olsem, ‘Bikman, yu dring. Na bai mi givim wara long ol kamel bilong yu tu.’ Orait mi dring pinis, na em i givim wara long ol kamel.
46 Ela abaixou depressa o seu pote e disse: “Pode beber, e vou dar de beber também aos seus camelos.” Então eu bebi, e ela deu água também aos camelos.
47 Na mi askim em, ‘Yu pikinini bilong husat?’ Na em i tok, ‘Mi pikinini bilong Betuel, em i pikinini bilong Nahor na Milka.’ Na mi putim ring long nus bilong en na paspas long tupela han bilong en.
47 Em seguida perguntei: “Quem é o seu pai?” Ela respondeu: “Eu sou filha de Betuel, filho de Milca e de Naor.” Então coloquei uma argola no nariz dela e duas pulseiras nos seus braços.
48 Na mi brukim skru na putim pes i go daun long graun na mi lotu long Bikpela. Na mi litimapim nem bilong God, Bikpela bilong bikman bilong mi, Abraham. Em i bin bringim mi i kam stret long haus bilong brata bilong bikman bilong mi. Na bai mi inap kisim pikinini meri bilong en bilong maritim pikinini bilong bikman bilong mi.
48 Eu me ajoelhei e adorei a Deus. E louvei o Senhor , o Deus de Abraão, o meu patrão, que me guiou diretamente aos seus parentes a fim de que eu levasse a filha do irmão do meu patrão para o seu filho.
49 Orait sapos yupela i laik mekim gutpela na stretpela pasin long bikman bilong mi, orait yupela tokim mi stret. Na sapos yupela i no laik, orait yupela tokim mi tu, na mi ken tingting long wanem samting bai mi mekim.”
49 Agora, digam se vocês vão ser bondosos e sinceros com o meu patrão; se não, digam também, para que eu resolva o que fazer.
50 Orait Laban na Betuel tupela i bekim tok olsem, “Bikpela yet i kamapim dispela samting, na mipela i no inap mekim wanpela tok.
50 Labão e Betuel responderam: — Tudo isso vem de Deus, o
51 Rebeka i stap. Yu kisim em na yu go. Em i ken maritim pikinini bilong bikman bilong yu, olsem Bikpela i tok pinis.”
51 Aqui está Rebeca; leve-a com você. Que ela seja a mulher do filho do seu patrão, como o Senhor Deus já disse.
52 Wokboi bilong Abraham i harim pinis tok bilong ol, na em i putim pes i go daun long graun na em i lotu long Bikpela.
52 Quando o empregado de Abraão ouviu essas palavras, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e adorou a Deus, o Senhor .
53 Na bihain em i kisim kain kain bilas silva na gol na ol naispela klos na em i givim long Rebeka. Na em i givim kain kain presen i dia tumas long brata bilong Rebeka na long mama bilong en tu.
53 Em seguida pegou vários objetos de prata e de ouro e vestidos e os deu a Rebeca. E também deu presentes caros ao irmão e à mãe dela.
54 Toktok i pinis, na wokboi bilong Abraham wantaim lain bilong en ol i kaikai na dring, na ol i slip. Na long moningtaim ol i kirap na wokboi bilong Abraham i tok olsem, “Mi laik i go bek long bikman bilong mi.”
54 Então ele e os seus companheiros comeram e beberam, e passaram a noite ali. No outro dia de manhã, quando se levantaram, o empregado disse: — Deixem que eu volte para a casa do meu patrão.
55 Tasol mama wantaim brata bilong Rebeka tupela i tok olsem, “Larim yangpela meri i stap wantaim mipela 10-pela de samting, na bihain em i ken i go.”
55 Mas o irmão e a mãe de Rebeca disseram: — É melhor que ela fique com a gente alguns dias, talvez uns dez, e depois poderá ir.
56 Na wokboi bilong Abraham i bekim tok olsem, “Yupela i no ken pasim mi. Bikpela i mekim wok bilong mi i kamap gutpela pinis. Plis, mi laik i go bek long bikman bilong mi.”
56 Mas o empregado respondeu: — Não me façam ficar aqui. O
57 Na ol i tok olsem, “Yumi singautim yangpela meri na yumi askim em long laik bilong en.”
57 Então eles disseram: — Vamos chamar Rebeca para ver o que ela diz.
58 Orait ol i singautim Rebeka i kam, na ol i askim em, “Yu laik i go wantaim dispela man?” Na em i tok olsem, “Yes, bai mi go.”
58 Eles chamaram a moça e lhe perguntaram: — Você quer ir com este homem? — Quero — respondeu ela.
59 Orait ol i salim Rebeka wantaim meri i save lukautim em, na tupela i go wantaim wokboi bilong Abraham na ol lain bilong en.
59 Aí deixaram que Rebeca e a mulher que havia sido sua babá fossem com o empregado de Abraão e os seus companheiros.
60 Na ol i givim blesing long Rebeka olsem, “Susa, bai yu kamap mama bilong planti tausen man. Na ol lain tumbuna bilong yu bai i daunim ol birua bilong ol, na kisim ol taun bilong ol.”
60 E abençoaram Rebeca, dizendo: “Que você, nossa irmã, seja mãe de milhões! Que os seus descendentes conquistem as cidades dos seus inimigos!”
61 Na Rebeka wantaim ol wokmeri bilong en ol i sindaun long ol kamel na ol i bihainim wokboi bilong Abraham. Na long dispela pasin wokboi i kisim Rebeka na i go.
61 Então Rebeca e as suas empregadas se prepararam, montaram os camelos e seguiram o empregado de Abraão. E assim eles foram embora.
62 Long dispela taim Aisak i lusim pinis dispela hap graun i gat hul wara ol i kolim “Hul wara bilong God i gat laip na i lukim mi.” Na em i go i stap long hap bilong Negev.
62 Isaque tinha vindo ao deserto onde ficava o “Poço Daquele que Vive e Me Vê”, pois morava no sul de Canaã.
63 Long wanpela apinun em i wokabaut long ples i gat sotpela gras, na em i lukim ol kamel i kam.
63 Ele havia saído à tardinha para dar um passeio pelo campo, quando viu que vinham vindo camelos.
64 Na Rebeka i lukim Aisak na em i lusim kamel na i kam daun.
64 Rebeca também olhou e, quando viu Isaque, desceu do camelo
65 Na em i askim wokboi bilong Abraham olsem, “Husat dispela man i wokabaut i kam long yumi?” Na wokboi i tok olsem, “Em bikman bilong mi.” Olsem na Rebeka i kisim laplap bilong het na i karamapim pes bilong en.
65 e perguntou ao empregado: — Quem é aquele homem que vem andando pelo campo na nossa direção? — É o meu patrão — respondeu ele. Aí ela pegou o véu e cobriu o rosto.
66 Na wokboi i tokim Aisak long olgeta samting em i bin mekim.
66 O empregado contou a Isaque tudo o que havia feito.
67 Na Aisak i bringim Rebeka i go long haus sel bilong mama bilong en, Sara, na em i maritim em. Aisak i laikim tru Rebeka, na bel bilong en i kamap gutpela gen. Bipo em i bin i stap bel hevi, long wanem, mama bilong en i bin dai.
67 Então Isaque levou Rebeca para a barraca onde Sara, a sua mãe, havia morado, e ela se tornou a sua mulher. Isaque amou Rebeca e assim foi consolado depois da morte da sua mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.