Gênesis 19

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Lot i sindaun i stap long ples bung long bikpela dua bilong banis bilong taun Sodom, na dispela tupela ensel pastaim i bin i go wantaim Bikpela long lukim Abraham, tupela i kam. Lot i lukim tupela i kam na em i kirap i go long tupela. Em i brukim skru na putim pes i go daun long graun,
1 Os dois anjos chegaram a Sodoma ao anoitecer, e Ló estava sentado à porta da cidade. Quando os avistou, levantou-se e foi recebê-los. Prostrou-se, rosto em terra,
2 na em i tok, “Yutupela bikman, yutupela kam long haus bilong mi, wokman bilong yutupela. Yutupela i ken wasim lek pastaim na long nait yutupela i ken slip long haus bilong mi. Orait long moningtaim yutupela i ken kirap na i go.” Tasol tupela i bekim tok olsem, “Nogat. Mitupela bai i slip hia long ples bung.”
2 e disse: "Meus senhores, por favor, acompanhem-me à casa do seu servo. Lá poderão lavar os pés, passar a noite e, pela manhã, seguir caminho. Não, passaremos a noite na praça", responderam.
3 Tasol Lot i strong moa yet long tupela, na bihain tupela i go long haus wantaim em. Na Lot i tokim ol wokman bilong en na ol i kukim bret i no gat yis na redim gutpela kaikai bilong tupela. Na tupela i kaikai.
3 Mas ele insistiu tanto com eles que, finalmente, o acompanharam e entraram em sua casa. Ló mandou preparar-lhes uma refeição e assar pão sem fermento, e eles comeram.
4 Tupela i no slip yet, na ol man bilong Sodom i kam banisim haus. Olgeta man bilong taun ol i kam, ol yangpela wantaim ol lapun.
4 Ainda não tinham ido deitar-se, quando todos os homens de toda parte da cidade de Sodoma, dos mais jovens aos mais velhos, cercaram a casa.
5 Na ol i singaut long Lot olsem, “We stap dispela tupela man i kam slip long haus bilong yu? Salim tupela i kam ausait na bai mipela i ken goapim tupela.”
5 Chamaram Ló e lhe disseram: "Onde estão os homens que vieram à sua casa esta noite? Traga-os para nós aqui fora para que tenhamos relações com eles".
6 Lot i go ausait na i pasim gut dua
6 Ló saiu da casa, fechou a porta atrás de si
7 na em i tokim ol olsem, “Ol pren bilong mi, yupela harim. Yupela i no ken mekim dispela pasin nogut.
7 e lhes disse: "Não, meus amigos! Não façam essa perversidade!
8 Mi gat tupela pikinini meri i stap, na tupela i no bin slip yet wantaim man. Mi ken bringim tupela i kam ausait long yupela, na yupela i ken pinisim laik bilong yupela long tupela. Tasol dispela tupela man i kam slip long haus bilong mi, olsem na mi mas was gut long tupela. Olsem na yupela i no ken mekim wanpela samting long tupela.”
8 Olhem, tenho duas filhas que ainda são virgens. Vou trazê-las para que vocês façam com elas o que bem entenderem. Mas não façam nada a estes homens, porque se acham debaixo da proteção do meu teto".
9 Ol Sodom i harim dispela tok na ol i tok olsem, “Dispela man em i man bilong narapela kantri, na em i laik skelim pasin bilong mipela. Lot, yu klia. Sapos yu no klia, orait bai mipela i mekim nogut long tupela, na bai mipela i mekim save tru long yu tu.” Na ol i subim Lot i go bek na ol i laik brukim dua.
9 "Saia da frente! ", gritaram. E disseram: "Este homem chegou aqui como estrangeiro, e agora quer ser o juiz! Faremos a você pior do que a eles". Então empurraram Ló com violência e avançaram para arrombar a porta.
10 Tasol tupela man insait long haus i putim han i go ausait na pulim Lot i kam insait, na tupela i pasim dua.
10 Nisso, os dois visitantes agarraram Ló, puxaram-no para dentro e fecharam a porta.
11 Na tupela i mekim olgeta man i stap ausait i kamap aipas, na ol i no inap lukim dua bilong haus.
11 Depois feriram de cegueira os homens que estavam à porta da casa, dos mais jovens aos mais velhos, de maneira que não conseguiam encontrar a porta.
12 Orait dispela tupela man i askim Lot olsem, “Yu gat sampela lain moa bilong yu i stap long dispela taun? Yu mas kisim olgeta pikinini bilong yu na ol tambu pikinini bilong yu wantaim ol arapela lain bilong yu i stap hia, na yupela i mas lusim dispela taun.
12 Os dois homens perguntaram a Ló: "Você tem mais alguém na cidade — genros, filhos ou filhas, ou qualquer outro parente? Tire-os daqui,
13 Bai mitupela i bagarapim dispela taun, long wanem, i gat planti tok moa i kamap long ol kain kain pasin nogut tru i wok long kamap long dispela taun. Bikpela i harim pinis dispela tok, na em i salim mitupela i kam bilong bagarapim dispela taun.”
13 porque estamos para destruir este lugar. As acusações feitas ao Senhor contra este povo são tantas que ele nos enviou para destruir a cidade".
14 Orait Lot i go long tupela man ol i bin makim bilong maritim tupela pikinini meri bilong en. Na em i tokim tupela olsem, “Yutupela kirap na lusim dispela taun kwik. Bikpela i laik bagarapim dispela taun.” Tasol tupela i ting em i tok pilai tasol.
14 Então Ló foi falar com seus genros, os quais iam casar-se com suas filhas, e lhes disse: "Saiam imediatamente deste lugar, porque o Senhor está para destruir a cidade! " Mas eles pensaram que ele estava brincando.
15 Tulait pinis na tupela ensel i hariapim Lot na i tok olsem, “Hariap. Kisim meri wantaim tupela pikinini meri bilong yu, na lusim dispela taun. Nogut yupela i lus wantaim ol arapela manmeri.”
15 Ao raiar do dia, os anjos insistiam com Ló, dizendo: "Depressa! Leve daqui sua mulher e suas duas filhas, ou vocês também serão mortos quando a cidade for castigada".
16 Tasol Lot i tingting planti na em i no hariap. Olsem na tupela ensel i holim han bilong em wantaim meri na tupela pikinini meri bilong en, na tupela i bringim ol i go ausait long taun, long wanem, Bikpela i sori long Lot.
16 Tendo ele hesitado, os homens o agarraram pela mão, como também a mulher e as duas filhas, e os tiraram dali à força e os deixaram fora da cidade, porque o Senhor teve misericórdia deles.
17 Tupela i bringim ol i go ausait pinis, orait wanpela i tok olsem, “Yupela ranawe kwik, nogut yupela i dai. Yupela i no ken tanim na lukluk i go bek. Na yupela i no ken sindaun malolo long dispela ples daun. Sapos yupela i no laik i dai, yupela i mas ran i go antap long ol maunten.”
17 Assim que os tiraram da cidade, um deles disse a Ló: "Fuja por amor à vida! Não olhe para trás e não pare em lugar nenhum da planície! Fuja para as montanhas, ou você será morto! "
18 Tasol Lot i tok olsem, “Sori, Bikpela, mi no inap mekim olsem yu tok.
18 Ló, porém, lhes disse: "Não, meu senhor!
19 Harim. Yu bin sori tru long mi na yu mekim gutpela wok bilong helpim mi. Tasol ol maunten i stap longwe tumas, na mi no inap kamap hariap long ol. Olsem na taim mi stap longwe yet, taun bai i bagarap na bai mi lus wantaim.
19 Seu servo foi favorecido por sua benevolência, pois o senhor foi bondoso comigo, poupando-me a vida. Não posso fugir para as montanhas, se não esta calamidade cairá sobre mim, e morrerei.
20 Yu lukim liklik taun i stap long hap. Em i klostu, na mi inap kamap hariap long en. Em i liklik taun tasol. Yu larim mi i go long dispela taun na abrusim dispela bagarap.”
20 Aqui perto há uma cidade pequena. Está tão próxima que dá para correr até lá. Deixe-me ir para lá! Mesmo sendo tão pequena, lá estarei a salvo".
21 Na ensel i tok olsem, “Em i orait. Bai mi no bagarapim dispela taun.
21 "Está bem", respondeu ele. "Também lhe atenderei esse pedido; não destruirei a cidade da qual você fala.
22 Goan, yu hariap. Mi no ken mekim wanpela samting inap yupela i kamap long dispela taun.” Lot i tok, dispela taun em i liklik taun, olsem na ol i kolim dispela taun Soar.
22 Fuja depressa, porque nada poderei fazer enquanto você não chegar lá". Por isso a cidade foi chamada Zoar.
23 Taim san i wok long kam antap, Lot i kamap pinis long Soar.
23 Quando Ló chegou a Zoar, o sol já havia nascido sobre a terra.
24 Na wantu Bikpela i salim ol hatpela ston wantaim paia i pundaun antap long taun Sodom na Gomora.
24 Então o Senhor, o próprio Senhor, fez chover do céu fogo e enxofre sobre Sodoma e Gomorra.
25 Bikpela i bagarapim tupela taun wantaim dispela ples daun tupela taun i stap long en. Em i bagarapim olgeta manmeri i stap long tupela taun na olgeta diwai samting i kamap long dispela hap graun.
25 Assim ele destruiu aquelas cidades e toda a planície, com todos os habitantes das cidades e a vegetação.
26 Tasol taim meri bilong Lot i bihainim Lot i kam, meri i lukluk i go bek, na wantu em i tanim olsem sol na i sanap olsem wanpela pos i stap.
26 Mas a mulher de Ló olhou para trás e se transformou numa coluna de sal.
27 Long moningtaim tru Abraham i go long dispela ples bipo em i bin sanap long en na toktok wantaim Bikpela.
27 Na manhã seguinte, Abraão se levantou e voltou ao lugar onde tinha estado diante do Senhor.
28 Abraham i lukluk i go daun long Sodom na Gomora na long olgeta hap bilong ples daun. Na em i lukim smok i kamap olsem smok bilong bikpela paia.
28 E olhou para Sodoma e Gomorra, para toda a planície, e viu uma densa fumaça subindo da terra, como fumaça de uma fornalha.
29 God i bagarapim olgeta taun i stap long dispela ples daun. Tasol em i tingting long Abraham, na taim em i bagarapim ol dispela taun Lot i bin i stap long en, em i larim Lot i abrusim dispela bagarap.
29 Quando Deus arrasou as cidades da planície, lembrou-se de Abraão e tirou Ló do meio da catástrofe que destruiu as cidades onde Ló vivia.
30 Lot i pret long stap long taun Soar, olsem na em i kisim tupela pikinini meri bilong en na ol i go i stap antap long ples maunten. Na ol i stap long wanpela hul bilong ston.
30 Ló partiu de Zoar com suas duas filhas e passou a viver nas montanhas, porque tinha medo de permanecer em Zoar. Ele e suas duas filhas ficaram morando numa caverna.
31 Na namba wan pikinini i tokim namba 2 olsem, “Papa bilong mitupela em i lapun pinis. Na i no gat man i stap long olgeta hap bilong graun bilong maritim mitupela, olsem ol manmeri i save mekim bipo.
31 Um dia, a filha mais velha disse à mais jovem: "Nosso pai já está velho, e não há homens nas redondezas que nos possuam, segundo o costume de toda a terra.
32 Goan, mitupela mekim papa i dring wain, bai em i spak. Na bai mitupela i ken slip wantaim em na em i ken kamapim pikinini long mitupela. Olsem bai ol manmeri bilong graun i no ken pinis.”
32 Vamos dar vinho a nosso pai e então nos deitaremos com ele para preservar a linhagem de nosso pai".
33 Orait long nait tupela i givim wain long papa, na em i spak. Na namba wan pikinini i slip wantaim em. Wain i mekim papa i spak tru na em i no save long wanpela samting pikinini meri i mekim.
33 Naquela noite deram vinho ao pai, e a filha mais velha entrou e se deitou com ele. E ele não percebeu quando ela se deitou nem quando se levantou.
34 Long de bihain, namba wan pikinini meri i tokim namba 2 olsem, “Asde long nait mi slip wantaim papa. Nau long nait mitupela i ken mekim papa i spak gen. Na yu ken slip wantaim em olsem mi bin mekim, na em i ken kamapim pikinini long mitupela, na ol manmeri bilong graun i no ken pinis.”
34 No dia seguinte a filha mais velha disse à mais nova: "Ontem à noite deitei-me com meu pai. Vamos dar-lhe vinho também esta noite, e você se deitará com ele, para que preservemos a linhagem de nosso pai".
35 Orait long dispela nait tupela i mekim papa i spak gen, na namba 2 pikinini i slip wantaim em. Papa i spak tru gen olsem long nait bipo na em i no save long wanpela samting pikinini meri i mekim.
35 Então, outra vez deram vinho ao pai naquela noite, e a mais nova foi e se deitou com ele. E ele não percebeu quando ela se deitou nem quando se levantou.
36 Long dispela pasin tupela pikinini meri i kisim bel long Lot, papa bilong tupela yet.
36 Assim, as duas filhas de Ló engravidaram do próprio pai.
37 Na namba wan em i karim pikinini man na i kolim nem bilong en Moap. Moap em i tumbuna bilong dispela lain manmeri yumi save kolim ol Moap.
37 A mais velha teve um filho, e deu-lhe o nome de Moabe; este é o pai dos moabitas de hoje.
38 Na namba 2 pikinini meri em tu i karim pikinini man na i kolim nem bilong en Benami. Dispela man em i tumbuna bilong dispela lain manmeri yumi save kolim ol Amon.
38 A mais nova também teve um filho, e deu-lhe o nome de Ben-Ami; este é o pai dos amonitas de hoje.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.