Gênesis 19
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs BKJ
1 Lot i sindaun i stap long ples bung long bikpela dua bilong banis bilong taun Sodom, na dispela tupela ensel pastaim i bin i go wantaim Bikpela long lukim Abraham, tupela i kam. Lot i lukim tupela i kam na em i kirap i go long tupela. Em i brukim skru na putim pes i go daun long graun,
1 E vieram dois anjos a Sodoma ao entardecer; e Ló estava sentado no portão de Sodoma. E Ló, vendo-os, levantou-se para encontrá-los, e ele curvou-se com a sua face em direção a terra;
2 na em i tok, “Yutupela bikman, yutupela kam long haus bilong mi, wokman bilong yutupela. Yutupela i ken wasim lek pastaim na long nait yutupela i ken slip long haus bilong mi. Orait long moningtaim yutupela i ken kirap na i go.” Tasol tupela i bekim tok olsem, “Nogat. Mitupela bai i slip hia long ples bung.”
2 e ele disse: Eis, agora, meus senhores, entrai, rogo-vos, na casa de vosso servo, e ficai a noite toda, e lavai vossos pés, e levantareis cedo e ireis no vosso caminho. E eles disseram: Não! Nós permaneceremos na rua toda noite.
3 Tasol Lot i strong moa yet long tupela, na bihain tupela i go long haus wantaim em. Na Lot i tokim ol wokman bilong en na ol i kukim bret i no gat yis na redim gutpela kaikai bilong tupela. Na tupela i kaikai.
3 E insistiu com eles grandemente, e foram com ele, e entraram em sua casa; e ele lhes fez um banquete, e assou pão ázimo, e eles comeram.
4 Tupela i no slip yet, na ol man bilong Sodom i kam banisim haus. Olgeta man bilong taun ol i kam, ol yangpela wantaim ol lapun.
4 Mas antes que eles se deitassem, os homens da cidade, até os homens de Sodoma, rodearam a casa toda, tanto velhos como os jovens, todo o povo de cada quarteirão.
5 Na ol i singaut long Lot olsem, “We stap dispela tupela man i kam slip long haus bilong yu? Salim tupela i kam ausait na bai mipela i ken goapim tupela.”
5 E eles chamaram Ló, e lhe disseram: Onde estão os homens que vieram a ti esta noite? Traze-os fora até nós, para que possamos conhecê-los.
6 Lot i go ausait na i pasim gut dua
6 E Ló saiu à porta até eles, e fechou a porta atrás de si;
7 na em i tokim ol olsem, “Ol pren bilong mi, yupela harim. Yupela i no ken mekim dispela pasin nogut.
7 e disse: Rogo-vos, irmãos, que não venhais a agir tão perversamente.
8 Mi gat tupela pikinini meri i stap, na tupela i no bin slip yet wantaim man. Mi ken bringim tupela i kam ausait long yupela, na yupela i ken pinisim laik bilong yupela long tupela. Tasol dispela tupela man i kam slip long haus bilong mi, olsem na mi mas was gut long tupela. Olsem na yupela i no ken mekim wanpela samting long tupela.”
8 Eis que eu tenho duas filhas que não conheceram homem. Suplico-vos, deixai que eu as traga a vós, e fazei a elas o que for bom aos vossos olhos; porém a estes homens não façais nada; pois, eles vieram sob a sombra do meu telhado.
9 Ol Sodom i harim dispela tok na ol i tok olsem, “Dispela man em i man bilong narapela kantri, na em i laik skelim pasin bilong mipela. Lot, yu klia. Sapos yu no klia, orait bai mipela i mekim nogut long tupela, na bai mipela i mekim save tru long yu tu.” Na ol i subim Lot i go bek na ol i laik brukim dua.
9 E eles disseram: Para trás. E eles disseram novamente: Este indivíduo veio aqui para peregrinar, e ele quer ser juiz; agora agiremos pior contigo do que com eles. E pressionaram severamente sobre o homem, sobre Ló, e chegaram perto de quebrar a porta.
10 Tasol tupela man insait long haus i putim han i go ausait na pulim Lot i kam insait, na tupela i pasim dua.
10 Mas os homens estenderam suas mãos, e puxaram Ló para dentro da casa até eles, e fecharam a porta.
11 Na tupela i mekim olgeta man i stap ausait i kamap aipas, na ol i no inap lukim dua bilong haus.
11 E eles feriram os homens que estavam à porta da casa com cegueira, tanto pequenos quanto grandes, de modo que se cansaram tentando achar a porta.
12 Orait dispela tupela man i askim Lot olsem, “Yu gat sampela lain moa bilong yu i stap long dispela taun? Yu mas kisim olgeta pikinini bilong yu na ol tambu pikinini bilong yu wantaim ol arapela lain bilong yu i stap hia, na yupela i mas lusim dispela taun.
12 E os homens disseram a Ló: Tens mais alguém aqui? Genro, e teus filhos e tuas filhas e qualquer um que tiveres na cidade? Traze-os para fora deste lugar.
13 Bai mitupela i bagarapim dispela taun, long wanem, i gat planti tok moa i kamap long ol kain kain pasin nogut tru i wok long kamap long dispela taun. Bikpela i harim pinis dispela tok, na em i salim mitupela i kam bilong bagarapim dispela taun.”
13 Porque destruiremos este lugar, porque o clamor deles tem subido diante da face do SENHOR, e o SENHOR nos enviou para destruí-lo.
14 Orait Lot i go long tupela man ol i bin makim bilong maritim tupela pikinini meri bilong en. Na em i tokim tupela olsem, “Yutupela kirap na lusim dispela taun kwik. Bikpela i laik bagarapim dispela taun.” Tasol tupela i ting em i tok pilai tasol.
14 E Ló saiu, e falou a seus genros, que haviam casado com suas filhas, e disse: Levantai-vos, saí deste lugar, porque o SENHOR destruirá esta cidade. Mas ele parecia com alguém que zombava dos seus genros.
15 Tulait pinis na tupela ensel i hariapim Lot na i tok olsem, “Hariap. Kisim meri wantaim tupela pikinini meri bilong yu, na lusim dispela taun. Nogut yupela i lus wantaim ol arapela manmeri.”
15 E quando a manhã surgiu, então os anjos apressaram Ló, dizendo: Levanta-te, toma tua esposa, e tuas duas filhas, que estão aqui, para que não sejas consumido na iniquidade da cidade.
16 Tasol Lot i tingting planti na em i no hariap. Olsem na tupela ensel i holim han bilong em wantaim meri na tupela pikinini meri bilong en, na tupela i bringim ol i go ausait long taun, long wanem, Bikpela i sori long Lot.
16 E enquanto ele demorava, os homens seguraram a sua mão e a mão de sua esposa, e a mão de suas duas filhas; o SENHOR foi misericordioso com eles, e tiraram-no, e puseram-no fora da cidade.
17 Tupela i bringim ol i go ausait pinis, orait wanpela i tok olsem, “Yupela ranawe kwik, nogut yupela i dai. Yupela i no ken tanim na lukluk i go bek. Na yupela i no ken sindaun malolo long dispela ples daun. Sapos yupela i no laik i dai, yupela i mas ran i go antap long ol maunten.”
17 E aconteceu que, quando os haviam trazido para fora dali, ele disse: Foge por tua vida, não olhes para trás, nem fiques em toda esta planície; foge para o monte, para que não sejas consumido.
18 Tasol Lot i tok olsem, “Sori, Bikpela, mi no inap mekim olsem yu tok.
18 E Ló lhes disse: Oh! Assim não, meu Senhor;
19 Harim. Yu bin sori tru long mi na yu mekim gutpela wok bilong helpim mi. Tasol ol maunten i stap longwe tumas, na mi no inap kamap hariap long ol. Olsem na taim mi stap longwe yet, taun bai i bagarap na bai mi lus wantaim.
19 eis que agora teu servo encontrou graça aos teus olhos, e tu magnificaste a tua misericórdia, que mostraste ao salvar a minha vida, e eu não posso fugir para o monte, para que o mal não me alcance, e eu morra.
20 Yu lukim liklik taun i stap long hap. Em i klostu, na mi inap kamap hariap long en. Em i liklik taun tasol. Yu larim mi i go long dispela taun na abrusim dispela bagarap.”
20 Eis que esta cidade está próxima para fugir, e é pequena. Oh! Deixa que eu fuja para lá (não é pequena?) e minha alma viverá.
21 Na ensel i tok olsem, “Em i orait. Bai mi no bagarapim dispela taun.
21 E ele lhe disse: Vê, aceitei-te também com respeito a esta coisa, que eu não derrubarei esta cidade, pela qual tu falaste.
22 Goan, yu hariap. Mi no ken mekim wanpela samting inap yupela i kamap long dispela taun.” Lot i tok, dispela taun em i liklik taun, olsem na ol i kolim dispela taun Soar.
22 Apressa-te, fuja para lá, pois eu não posso fazer coisa alguma até que tu chegues lá. Por isso se chamou o nome da cidade Zoar.
23 Taim san i wok long kam antap, Lot i kamap pinis long Soar.
23 O sol havia se levantado sobre a terra quando Ló entrou em Zoar.
24 Na wantu Bikpela i salim ol hatpela ston wantaim paia i pundaun antap long taun Sodom na Gomora.
24 Então, o SENHOR fez chover sobre Sodoma e sobre Gomorra enxofre e fogo do SENHOR desde o céu.
25 Bikpela i bagarapim tupela taun wantaim dispela ples daun tupela taun i stap long en. Em i bagarapim olgeta manmeri i stap long tupela taun na olgeta diwai samting i kamap long dispela hap graun.
25 E ele derrubou aquelas cidades, e toda a planície, e todos os habitantes das cidades, e o que crescia sobre a terra.
26 Tasol taim meri bilong Lot i bihainim Lot i kam, meri i lukluk i go bek, na wantu em i tanim olsem sol na i sanap olsem wanpela pos i stap.
26 Mas a sua esposa olhou para trás por detrás dele, e ela se tornou um pilar de sal.
27 Long moningtaim tru Abraham i go long dispela ples bipo em i bin sanap long en na toktok wantaim Bikpela.
27 E Abraão levantou-se cedo de manhã e foi para o lugar onde havia estado de pé diante do SENHOR.
28 Abraham i lukluk i go daun long Sodom na Gomora na long olgeta hap bilong ples daun. Na em i lukim smok i kamap olsem smok bilong bikpela paia.
28 E ele olhou para Sodoma e Gomorra, e para toda a terra da planície, e eis que viu a fumaça da terra que subia como fumaça de uma fornalha.
29 God i bagarapim olgeta taun i stap long dispela ples daun. Tasol em i tingting long Abraham, na taim em i bagarapim ol dispela taun Lot i bin i stap long en, em i larim Lot i abrusim dispela bagarap.
29 E aconteceu que, quando Deus destruiu as cidades da planície, Deus lembrou-se de Abraão e retirou Ló do meio da destruição, quando ele derrubou as cidades em que Ló habitara.
30 Lot i pret long stap long taun Soar, olsem na em i kisim tupela pikinini meri bilong en na ol i go i stap antap long ples maunten. Na ol i stap long wanpela hul bilong ston.
30 E Ló subiu de Zoar, e habitou no monte, e suas duas filhas com ele, pois ele temia habitar em Zoar; e ele habitou em uma caverna, ele e suas duas filhas.
31 Na namba wan pikinini i tokim namba 2 olsem, “Papa bilong mitupela em i lapun pinis. Na i no gat man i stap long olgeta hap bilong graun bilong maritim mitupela, olsem ol manmeri i save mekim bipo.
31 E a primogênita disse à mais jovem: Nosso pai está velho, e não há homem na terra para entrar a nós, segundo a maneira de toda a terra;
32 Goan, mitupela mekim papa i dring wain, bai em i spak. Na bai mitupela i ken slip wantaim em na em i ken kamapim pikinini long mitupela. Olsem bai ol manmeri bilong graun i no ken pinis.”
32 vem, façamos nosso pai beber vinho, e deitaremos com ele, para que possamos preservar semente de nosso pai.
33 Orait long nait tupela i givim wain long papa, na em i spak. Na namba wan pikinini i slip wantaim em. Wain i mekim papa i spak tru na em i no save long wanpela samting pikinini meri i mekim.
33 E elas fizeram seu pai beber vinho naquela noite; e a primogênita entrou e deitou com seu pai, e ele não percebeu quando ela deitou, nem quando ela se levantou.
34 Long de bihain, namba wan pikinini meri i tokim namba 2 olsem, “Asde long nait mi slip wantaim papa. Nau long nait mitupela i ken mekim papa i spak gen. Na yu ken slip wantaim em olsem mi bin mekim, na em i ken kamapim pikinini long mitupela, na ol manmeri bilong graun i no ken pinis.”
34 E aconteceu que, no dia seguinte, a primogênita disse à mais jovem: Eis que eu deitei com meu pai na noite passada; demos-lhe de beber vinho esta noite também, e entra tu, e deita com ele, para que possamos preservar a semente de nosso pai.
35 Orait long dispela nait tupela i mekim papa i spak gen, na namba 2 pikinini i slip wantaim em. Papa i spak tru gen olsem long nait bipo na em i no save long wanpela samting pikinini meri i mekim.
35 E elas fizeram seu pai beber vinho naquela noite também; e a mais jovem se levantou, e deitou-se com ele, e ele não percebeu quando ela deitou, nem quando ela se levantou.
36 Long dispela pasin tupela pikinini meri i kisim bel long Lot, papa bilong tupela yet.
36 Assim, as duas filhas de Ló conceberam de seu pai.
37 Na namba wan em i karim pikinini man na i kolim nem bilong en Moap. Moap em i tumbuna bilong dispela lain manmeri yumi save kolim ol Moap.
37 E a primogênita deu à luz um filho, e chamou seu nome Moabe; este mesmo é o pai dos moabitas até este dia.
38 Na namba 2 pikinini meri em tu i karim pikinini man na i kolim nem bilong en Benami. Dispela man em i tumbuna bilong dispela lain manmeri yumi save kolim ol Amon.
38 E a mais jovem, ela também deu à luz um filho, e chamou seu nome Ben-Ami; este mesmo é o pai dos filhos de Amom até este dia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.