Ezequiel 27

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs BKJ

Sair da comparação
1 Bikpela i tokim mi olsem,
1 A palavra do SENHOR veio novamente a mim, dizendo:
2 “Man bilong graun, taun Tair bai i bagarap, olsem na yu mas krai na singsing sori long en.
2 Agora tu, ó filho do homem, levanta uma lamentação por Tiro.
3 Dispela taun i stap klostu long solwara na i save wok bisnis wantaim ol kantri i stap klostu long solwara. Mi God, Bikpela, mi laik yu autim dispela tok long en.
3 E dize a Tiro: Ó tu que estás situada à entrada do mar, que és um mercador para as pessoas de muitas ilhas; assim diz o Senhor DEUS: Ó Tiro, tu disseste: Eu sou de perfeita beleza.
4 Ol man bilong wokim taun, ol i mekim yu i kamap olsem gutpela sip tru, na solwara em i ples bilong yu.
4 Tuas fronteiras estão no meio dos mares, teus construtores aperfeiçoaram a tua beleza.
5 Ol i kisim diwai pain long maunten Hermon na wokim dispela sip. Na ol i kisim diwai sida bilong graun Lebanon na sapim longpela mas bilong taitim sel long en.
5 Das árvores dos ciprestes de Senir fizeram as tábuas do navio; tiraram cedros do Líbano para fazerem mastros para ti.
6 Na ol i kisim diwai ok bilong graun Basan na wokim ol pul. Na ol i wokim plua bilong sip long wanpela kain gutpela diwai bilong ailan Saiprus. Na ol i kisim ol tit bilong elefan na wokim bilas bilong bilasim plua.
6 Dos carvalhos de Basã eles fizeram os teus remos; a companhia de assuritas fez teus bancos de marfim, trazidos das ilhas de Quitim.
7 Na ol i kisim naispela laplap long Isip na wokim sel long en. Dispela laplap i gat kain kain bilas ol i bin samapim long en. Dispela sel i olsem plak bilong sip. Na ol i kisim gutpela blupela na retpela laplap long ailan Saiprus na taitim long sip bilong ol boskru i ken sindaun aninit long dispela laplap.
7 Fino linho com trabalho bordado do Egito foi o que tu estendeste adiante para ser a tua vela; azul e púrpura das ilhas de Elisá foi o que te cobriu.
8 — ausente —
8 Os habitantes de Sidom e de Arvade foram os teus marinheiros; os teus homens sábios, ó Tiro, que haviam em ti, eram os teus pilotos.
9 — ausente —
9 Os anciãos de Gebal e seus homens sábios calafetavam tuas junturas; todos os navios do mar com seus marinheiros traficavam tua mercadoria.
10 Na ol man bilong kantri Persia na Lidia na Libia i bin i stap soldia long ami bilong yu. Na ol i bin hangamapim ol hap plang bilong pait na ol hat kapa bilong ol long ol banis bilong yu. Ol dispela lain i bin pait na helpim yu long kisim biknem.
10 Aqueles da Pérsia, os de Lude, e os de Pute estavam no teu exército, teus homens de guerra; eles penduraram em ti os seus escudos e os seus elmos; estabeleceram a tua beleza.
11 Ol soldia bilong taun Arvat i bin sanap long banis i raunim taun, na ol i was long ol birua. Na ol soldia bilong taun Gamat i bin sanap long ol longpela taua bilong banis na was i stap. Na ol i bin hangamapim ol hap plang bilong ol long ol banis bilong yu. Em ol dispela lain tasol i bin helpim yu na yu kamap naispela taun tru.
11 Os homens de Arvade com o teu exército estavam sobre os teus muros em redor, e os gamaditas estavam nas tuas torres; eles penduraram os seus escudos nos teus muros em redor; eles fizeram a tua beleza perfeita.
12 “Yu bin mekim wok bisnis wantaim kantri Spen. Na ol i bin givim yu silva na ain na kapa na soda, bilong baim ol planti samting ol i laik kisim long yu.
12 Társis era teu mercador por causa da multidão de todos tipo de riquezas; com prata, ferro, estanho e chumbo, negociavam em tuas feiras.
13 Na yu bin mekim wok bisnis wantaim kantri Grik na kantri Tubal na kantri Mesek, na yu bin givim ol samting bilong yu long ol, bilong kisim ol wokboi nating na olkain samting ol dispela lain i bin wokim long bras.
13 Javã, Tubal e Meseque eram teus mercadores; negociavam os homens e vasos de bronze em teu mercado.
14 Na yu bin wok bisnis wantaim ol man bilong taun Togarma. Yu bin givim ol samting bilong yu long ol, bilong baim ol hos na donki bilong wok na ol hos bilong pait.
14 Os da casa de Togarma negociavam em tuas feiras com cavalos e cavaleiros, e mulas.
15 Na ol man bilong lain Dedan tu i bin wok bisnis wantaim yu. Na ol pipel bilong planti kantri klostu long solwara i bin wok bisnis wantaim yu, na ol i givim yu ol tit bilong elefan na blakpela diwai eboni bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
15 Os homens de Dedã eram os teus mercadores; muitas ilhas eram a mercadoria da tua mão; te trouxeram de presente chifres de marfim e ébano.
16 Na ol manmeri bilong Siria i bin givim yu ol gutpela retpela laplap na ol laplap ol i bin samapim kain kain bilas long en, na ol gutpela waitpela laplap na ol kain kain ston i dia tumas, bilong baim ol planti samting ol i laik kisim long yu.
16 A Síria era tua mercadora por causa da multidão de mercadorias feitas por ti; eles ocupavam as tuas feiras com esmeraldas, púrpura, trabalho bordado, linho fino, coral e ágata.
17 Na ol Juda wantaim ol Israel i givim yu planti wit na hani na wel bilong diwai oliv na wanpela kain marasin na ol arapela samting, bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
17 Judá e a terra de Israel eram os teus mercadores; eles negociavam no teu mercado trigo de Minite, e Panague, e mel, azeite e bálsamo.
18 Na ol man bilong taun Damaskus i bin wok bisnis wantaim yu na ol i givim yu wain ol i bin kisim long taun Helbon na gras ol i kisim long ol sipsip bilong ples Sahar.
18 Damasco era teu mercador pela multidão de produtos feitos por ti, pela multidão de todas as riquezas, pelo vinho de Helbom e lã branca.
19 Ol lain Wedan na Grik na ol lain bilong Usal i bin wok bisnis wantaim yu. Ol i bin bringim ain na sanda ol i wokim long wel bilong wanpela kain diwai na kain pitpit i gat gutpela smel, bilong baim ol planti samting ol i laik kisim long yu.
19 Dã e também Javã, indo e vindo ocupava em tuas feiras; ferro brilhante, cássia e cálamo estavam no teu mercado.
20 Na ol pipel bilong lain Dedan i bin givim yu ol blanket bilong putim aninit long satel bilong hos, bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
20 Dedã era teu mercador por causa de preciosas roupas e por carruagens.
21 Na ol man bilong kantri Arebia na ol hetman bilong kantri Kedar i bin givim yu ol pikinini sipsip na ol sipsip man na ol meme, bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
21 A Arábia, e todos os príncipes de Quedar, se ocupavam em ti por causa dos cordeiros e carneiros, e bodes; nisto eles eram os teus mercadores.
22 Na ol bisnisman bilong kantri Seba na taun Rama i bin bringim gol na olkain paura samting i gat gutpela smel na olkain ston i dia tumas, bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
22 Os mercadores de Sabá e Raamá eram os teus mercadores; eles ocupavam em tuas feiras com os chefes de todas as especiarias, e com todas as pedras preciosas e ouro.
23 Na ol man bilong ol taun Haran na Kane na Iden na ol bisnisman bilong kantri Seba na taun Asur na Kilmat i bin wok bisnis wantaim yu.
23 Harã e Cane, e Éden, os mercadores de Sabá, Assur e Quilmade eram teus mercadores.
24 Na ol i bin bringim ol naispela klos na ol blupela laplap na ol laplap ol i bin samapim bilas long en na ol gutpela kain baklain na ol blanket bilong putim long plua. Ol dispela blanket i gat planti kala. Na ol i givim ol dispela samting long yu bilong baim ol samting ol i laik kisim long yu.
24 Estes eram teus mercadores em todos os tipos de coisas, em roupas azuis, e trabalhos bordados, e em baús de rico vestuário, amarrados com cordas e feitos de cedros, entre tua mercadoria.
25 Na ol bikpela sip i bin karim ol kago bilong yu i go long ol arapela ples.
25 Os navios de Társis cantavam sobre ti no teu mercado, e tu foste reabastecida, e tornada muito gloriosa no meio dos mares.
26 Na ol man bilong pul i bin pul strong na yu go namel long biksolwara, na strongpela win i kamap na bagarapim yu.
26 Os teus remadores te trouxeram para grandes águas; o vento leste te quebrou no meio dos mares.
27 Na olgeta mani na kago na bilas bilong yu, na olgeta boskru na kamda bilong sip, na olgeta bisnisman na olgeta soldia bilong yu na olgeta arapela man i stap long yu, ol i bin lus long solwara long taim yu kisim bagarap.
27 As tuas riquezas, as tuas feiras, e tuas mercadorias, os teus marinheiros, os teus pilotos, teus calafetadores, os ocupantes da tua mercadoria, e todos os homens de guerra, que estão em ti, e em toda a tua companhia que está no meio de ti cairão no meio dos mares no dia da tua ruína.
28 Na ol boskru i bin singaut nogut tru, na bikpela nois bilong ol i mekim nambis i guria.
28 Os arredores sacudirão ao som do grito de teus pilotos.
29 “Olsem na ol arapela sip i go sua na ol boskru i lusim sip bilong ol na ol i go sanap long nambis bilong solwara.
29 E todos os que manejam o remo, os marinheiros, e todos os pilotos do mar descerão de seus navios, e eles ficarão sobre a terra.
30 Olgeta i bel sori na krai nogut long yu. Na ol i bihainim pasin bilong sori na putim graun long het bilong ol na slip long sit bilong paia na tanim tanim nabaut.
30 E farão com que sua voz seja ouvida contra ti, e gritarão amargamente; e lançarão pó sobre suas cabeças, e eles chafurdar-se-ão nas cinzas.
31 Na ol i rausim gras long het na kamap kela. Na ol i pasim klos bilong sori na ol i bel nogut tru na wok long krai i stap.
31 E far-se-ão totalmente calvos por ti, e cingir-se-ão de pano de saco, e chorarão por ti com amargura de coração, e amargo pranto.
32 Na ol i mekim singsing bilong man i dai. Na ol i singsing olsem,
32 E, em seu pranto levantarão uma lamentação por ti, e lamentarão sobre ti, dizendo: Que cidade é como Tiro, como a que foi destruída no meio do mar?
33 na yu bin salim ol kago bilong yu
33 Quando as tuas mercadorias saiam pelos mares, fartaste a muitas pessoas; enriqueceste os reis da terra com a multidão das tuas riquezas e da tua mercadoria.
34 Tasol nau yu bagarap long solwara,
34 No tempo quando tu fores quebrada pelos mares, nas profundezas das águas, tua mercadoria e toda a tua companhia no meio de ti cairá.
35 “Olgeta manmeri i stap long ol taun klostu long solwara i harim dispela tok long yu bin bagarap na ol i kirap nogut tru. Na ol king bilong ol tu i pret moa yet na pes bilong ol i kamap narakain tru.
35 Todos os habitantes das ilhas se espantarão contigo, e seus reis terão muito medo, tribular-se-ão em seu semblante.
36 Yu bagarap nogut tru na yu no ken i stap moa long graun. Olsem na olgeta bisnisman bilong olgeta hap bilong graun i lukim yu, na ol i pret tumas, na ol i ting, ‘Nogut wankain samting i kamap long mipela.’”
36 Os mercadores dentre as pessoas assobiarão para ti; tu serás um terror, e nunca mais existirás.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.