Deuteronômio 3

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Na Moses i stori moa olsem, “Bihain, yumi bin i go long hap not, long rot i go olsem long kantri Basan, na King Ok i kamap wantaim ol lain man bilong en, bilong pait wantaim mipela, klostu long taun Edrei.
1 Moisés continuou: — Depois fomos na direção do norte até a região de Basã. E Ogue, rei de Basã, saiu com o seu exército para lutar contra nós na cidade de Edrei.
2 Tasol God i tokim mi, ‘Yu no ken pret long em. Bai mi givim em yet na ol lain man bilong en na olgeta graun bilong en long yu. Na bai yu mekim wankain pasin long em olsem yu bin mekim long Sihon, king bilong ol Amor.’
2 Mas o Senhor Deus me disse: “Não tenha medo, pois eu farei com que você derrote Ogue e o seu exército, e você vai tomar posse da terra dele. Você será vitorioso, como foi contra Seom, o rei dos amorreus, que morava em Hesbom.”
3 “Olsem na Bikpela i putim King Ok na ol manmeri bilong en long han bilong yumi na yumi kilim ol olgeta.
3 — O Senhor , nosso Deus, fez com que derrotássemos Ogue e todo o seu exército, e nós matamos todos, sem deixar ninguém vivo.
4 Long dispela taim yumi kisim olgeta taun bilong en na yumi no lusim wanpela i stap. Nogat tru. Yumi kisim 60 taun olgeta long kantri Argop, em i kantri bilong King Ok. Ok i stap long biktaun Basan na i bosim dispela kantri.
4 Também conquistamos todas as cidades de Argobe, a terra da região de Basã que pertencia a Ogue. Eram ao todo sessenta cidades,
5 Olgeta dispela taun i gat traipela banis na strongpela dua ol i save pasim long ol ba ain. Na i gat planti liklik ples i no gat banis.
5 todas elas protegidas por muralhas altas e com portões reforçados. Conquistamos também muitas cidades que não tinham muralhas.
6 Yumi bagarapim olgeta taun, na kilim olgeta man na meri na pikinini. Yumi mekim wankain pasin olsem yumi bin mekim long ol taun bilong King Sihon bilong taun Hesbon.
6 Nós as destruímos completamente e matamos todos os homens, mulheres e crianças, como tínhamos feito na guerra contra Seom, rei de Hesbom.
7 Na yumi kisim ol bulmakau wantaim olgeta samting long ol taun.
7 Mas ficamos com o gado e com os objetos de valor que encontramos nas cidades.
8 “Olsem na long dispela taim, yumi kisim graun bilong dispela tupela king bilong ol Amor, Sihon na Ok. Dispela graun i stap long hap sankamap bilong wara Jordan, na i stat long wara Arnon long hap saut na i go inap long maunten Hermon long hap not.
8 — Foi assim que conquistamos naquele tempo as terras daqueles dois reis amorreus na região a leste do rio Jordão, desde o rio Arnom até o monte Hermom.
9 Tasol ol man bilong Saidon i kolim maunten Hermon olsem Sirion na ol Amor i kolim Senir.
9 (Os sidônios chamam o monte Hermom de Siriom, e os amorreus o chamam de Senir.)
10 Yumi kisim ol taun i stap long stretpela ples, na olgeta hap graun bilong Gileat na Basan i go inap long tupela taun Saleka na Edrei. Olgeta dispela taun i stap long graun bilong King Ok na yumi kisim olgeta.”
10 Conquistamos todas as cidades do planalto e toda a região de Gileade e de Basã, até as cidades de Salca e Edrei, na parte leste de Basã.
11 King Ok em i las king bilong ol Refaim. Bokis bilong planim em, ol i wokim long ston. Longpela bilong dispela bokis em inap 4 mita na bikpela bilong em, inap 2 mita. Dispela i stap yet long taun Raba long kantri Amon.
11 (Ogue, rei de Basã, foi o último rei da raça de gigantes chamados refains . A sua cama, feita de ferro, media quatro metros de comprimento por um metro e oitenta de largura, de acordo com a medida usada naquele tempo. A cama ainda está na cidade de Rabá, no país de Amom.)
12 Moses i tok olsem, “Taim yumi kisim ol dispela taun pinis, mi makim long lain bilong Ruben na Gat dispela hap graun i stat long taun Aroer, klostu long wara Arnon. Na mi givim long ol tu wanpela hap bilong ol ples maunten bilong Gileat, wantaim olgeta taun bilong en.
12 Moisés continuou: — Depois que tomamos posse da região a leste do rio Jordão, dei às
13 Na mi givim olgeta arapela hap graun bilong Gileat wantaim olgeta hap bilong Basan long wanpela hap bilong lain bilong Manase. Basan em hap graun King Ok i bin bosim bipo. Olgeta dispela kantri mi givim long lain Manase, em kantri ol i kolim Argop.”
13 E para uma metade da tribo de Manassés dei o resto de Gileade e toda a região de Basã, onde Ogue havia sido rei, isto é, a terra de Argobe. (Toda a região de Basã era conhecida como a terra dos
14 Bihain Jair, em wanpela man bilong lain bilong Manase, i kisim kantri Argop olgeta, em dispela graun ol i kolim Basan. Dispela graun i go inap long arere bilong kantri Gesur na Maka. Na em i givim nem bilong em yet long ol ples long dispela hap. Olsem na ol man i save tok olsem ol dispela ples ol i ples bilong Jair.
14 Jair, que era descendente de Manassés, conquistou toda a região de Argobe, isto é, Basã, até a fronteira com Gesur e Maacá. Ele pôs o seu nome nas cidades dali, e até hoje elas são conhecidas como as cidades de Jair.)
15 Na Moses i skruim tok olsem, “Mi bin makim graun Gileat bilong lain bilong Makir i kisim. Ol Makir i hap lain bilong Manase.
15 — Eu dei a região de Gileade ao grupo de famílias de Maquir.
16 Na long lain bilong Ruben na Gat, mi bin givim graun i stat long graun Gileat na i go inap long wara Arnon. Mak bilong ol long hap bilong saut i go inap namel long dispela wara. Na graun bilong ol long hap sankamap i go inap long wara Jabok. Na dispela wara Jabok em i mak bilong kantri Amon.
16 E para as tribos de Rúben e de Gade dei o território que vai desde a região de Gileade na direção do sul até o vale do rio Arnom; a divisa fica no meio do vale. Para o norte as suas terras vão até o rio Jaboque, que fica na fronteira com a terra dos amonitas.
17 Long hap bilong san i go daun, mak bilong ol i go inap long wara Jordan. Mak i stat long raunwara Galili long hap not na i go inap long raunwara Detsi long hap saut, klostu long maunten Pisga long hap sankamap bilong raunwara Detsi.
17 Para o oeste o seu território vai até o rio Jordão, desde o lago da Galileia, no Norte, até o mar Morto, no Sul, e até o pé do monte Pisga, no Leste.
18 “Na long dispela taim tasol mi tokim ol olsem, ‘God, Bikpela bilong yumi, i bin givim yupela dispela graun i stap long hap sankamap bilong wara Jordan, bilong yupela i sindaun long en. Nau ol man bilong yupela i mas kisim ol samting bilong pait, na yupela i mas salim ol i go brukim wara Jordan na go pas long ol brata bilong yupela Israel na helpim ol long kisim dispela graun.
18 — Foi nessa ocasião que dei às tribos de Rúben e de Gade e à metade leste da tribo de Manassés a seguinte ordem: “O Senhor , nosso Deus, lhes deu essas terras a leste do rio Jordão, e vocês tomaram posse delas. Agora, que os homens peguem as suas armas e atravessem o rio Jordão na frente dos seus patrícios para ajudá-los a tomar posse das terras deles.
19 Na ol meri na pikinini bilong yupela i mas wet i stap long ol taun mi bin givim yupela. Mi save yupela i gat planti bulmakau, tasol ol tu i mas wet i stap long ol taun.
19 Mas as mulheres, as crianças e o gado — e eu sei que vocês têm muito gado — ficarão aqui nas cidades que já dei a vocês.
20 Yupela i mas helpim ol brata bilong yupela inap ol i kisim dispela graun God, Bikpela bilong yumi, i laik givim long ol long hap san i go daun bilong wara Jordan. Yupela stap wantaim ol inap Bikpela i larim ol i sindaun gut long dispela graun, olsem em i bin mekim long yupela yet. Bihain, orait yupela i ken i go bek long graun mi bin givim long yupela.’
20 Ajudem os seus patrícios até que eles acabem de tomar posse das terras que o Senhor , nosso Deus, está dando a eles a oeste do rio Jordão e até que estejam morando ali em paz, como vocês estão nas suas terras. Aí vocês poderão voltar e morar na terra que eu lhes dei aqui, a leste do Jordão.”
21 “Bihain mi tokim Josua olsem, ‘Yu lukim pinis olgeta samting God, Bikpela bilong yumi, i bin mekim long King Ok na King Sihon. Bai em i mekim wankain pasin tasol long ol arapela king yupela i laik pait long ol na kisim graun bilong ol.
21 — Também falei com Josué e disse: “Você viu o que o Senhor Deus fez com aqueles dois reis, Seom e Ogue. Pois é isso mesmo o que ele fará com os reis de todas as terras que vocês vão invadir.
22 Yupela i no ken pret long ol, long wanem, God, Bikpela bilong yumi, bai i helpim yupela na pait long ol.’”
22 Não tenham medo deles, pois o Senhor , seu Deus, combaterá por vocês.”
23 Moses i tok olsem, “Long dispela taim mi bin beten strong tru olsem,
23 — Nessa ocasião eu também orei a Deus, o Senhor , dizendo:
24 ‘God, Bikpela, mi save yu bin soim mi wanpela liklik hap tasol bilong ol bikpela samting yu laik mekim. I no gat narapela God i stap long heven o long graun, inap long mekim ol dispela bikpela samting yu bin mekim pinis.
24 “Ó Senhor , meu Deus, eu sei que começaste a mostrar a tua grandeza e o teu poder a mim, teu servo . Pois não existe outro deus no céu ou na terra que possa fazer coisas tão grandes e maravilhosas como tu tens feito!
25 Nau mi laik yu larim mi i brukim wara Jordan na i go long hapsait, na lukim dispela graun i gat planti gris na dispela gutpela ples maunten na maunten Lebanon tu.’
25 Peço-te, pois, que me deixes atravessar o rio Jordão e ver a boa terra que fica no outro lado, a bela região montanhosa e os montes Líbanos.”
26 “Tasol nogat. Long asua bilong yupela tasol, Bikpela i kros long mi na i pasim yau i stap. Em i tok, ‘Pasim maus. Yu no ken askim mi long dispela samting gen.
26 — Mas por causa de vocês o Senhor estava irado comigo e não atendeu o meu pedido. Pelo contrário, ele disse: “Chega! Não fale mais nisso!
27 Yu go antap tru long het bilong maunten Pisga, na lukluk i go long hap bilong not na bilong saut na bilong hap sankamap na bilong hap san i go daun. Yu mas lukluk gut long olgeta dispela hap, long wanem, bai yu no inap brukim wara Jordan na i go insait long dispela graun. Nogat tru.
27 Suba o monte Pisga e lá de cima olhe para o norte e para o sul, para o leste e para o oeste. Olhe bem toda a terra, pois você não vai atravessar o rio Jordão.
28 Skulim Josua gut, na strongim tingting bilong em, long wanem, mi yet bai mi bringim ol manmeri i go long hapsait bilong wara, bai ol i ken sindaun long dispela graun yu lukim nau.’
28 Dê conselhos a Josué; anime-o e encoraje-o, pois ele vai comandar o povo de Israel na conquista desta terra que você está vendo.”
29 “Olsem na yumi bin i stap long ples daun, long hapsait bilong taun Betpeor.”
29 — Então paramos no vale que fica perto da cidade de Bete-Peor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Deuteronômio 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.