Daniel 11

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Long wanem, long namba wan yia bilong Darius bilong kantri Midia i stap king bilong Babilon, mi bin helpim Maikel.”
1 Tenho acompanhado Miguel para apoiá-lo e fortalecê-lo desde o primeiro ano do reinado de Dario, o medo.)
2 Orait na dispela man i tok moa long mi olsem, “Daniel, harim. Ol dispela samting mi laik tokim yu long en, ol bai i kamap tru. Tripela king moa bai i kamap na bosim kantri Persia. Na bihain wanpela king moa bai i kamap. Dispela namba 4 king bai i gat planti mani samting, i winim ol samting bilong ol arapela king bilong Persia. Na taim strong bilong en i kamap bikpela na em i gat planti samting, em bai i mekim olgeta Grik i bel nogut long em, na bai ol i laik pait long em.
2 “Agora, portanto, eu lhe revelarei a verdade. Outros três reis persas reinarão e serão sucedidos pelo quarto rei, muito mais rico que os outros. Ele usará sua riqueza para instigar todos a lutarem contra o reino da Grécia.
3 Bihain wanpela strongpela king bai i kamap na em bai i bosim planti kantri na planti manmeri. Na wanem samting em i laik mekim, em bai i mekim tasol.
3 “Então surgirá um rei poderoso, que governará com grande autoridade e realizará tudo que desejar fazer.
4 Tasol taim strong bilong en i kamap bikpela, kantri bilong en bai i bruk na kamap 4-pela kantri, na ol lain pikinini bilong em yet bai i no bosim ol dispela kantri. Nogat. Ol arapela man bai i bosim ol, tasol strong bilong ol bai i no wankain olsem strong bilong dispela strongpela king.
4 Mas, no auge de seu poder, seu reino será quebrado e dividido em quatro partes. Não será governado pelos descendentes do rei e o reino não terá a mesma autoridade de antes, pois seu império será arrancado fora e entregue a outros.
5 “Long dispela taim king bilong kantri long hap saut, em Isip, bai i gat strong. Tasol wanpela namba wan ofisa bilong en bai i kamap king bilong narapela kantri long hap not. Na em bai i gat bikpela strong moa na i winim strong bilong king bilong Isip. Na kantri dispela ofisa i bosim bai i kamap bikpela moa.
5 “O rei do sul se tornará poderoso, mas um de seus oficiais se tornará ainda mais poderoso e governará seu reino com grande força.
6 Sampela yia bihain king bilong Isip bai i salim pikinini meri bilong en i go maritim king bilong kantri long hap not, em Siria. Dispela i bilong mekim tupela kantri i stap gut wantaim. Tasol strong bilong dispela meri bai i no i stap longpela taim, na strong bilong man bilong en tu bai i pinis. Bai ol i kilim i dai dispela meri na ol lain i bin go wantaim em, na papa bilong en na man bilong en.
6 “Alguns anos depois, será formada uma aliança entre o rei do norte e o rei do sul. A filha do rei do sul se casará com o rei do norte para garantir a aliança, mas tanto ela como seu pai perderão a influência sobre ele. Ela será abandonada, junto com aqueles que a apoiam.
7 Bihain liklik wanpela wanblut bilong dispela meri bai i kamap king bilong Isip. Na dispela king bai i go pait long ami bilong king bilong Siria na bai i go insait long taun i gat strongpela banis na pait long ol Siria na winim ol.
7 Mas, quando um de seus parentes se tornar o rei do sul, ele reunirá um exército, entrará na fortaleza do rei do norte e o derrotará.
8 Em bai i kisim piksa bilong ol giaman god bilong ol wantaim olgeta gutpela samting bilong ol dispela giaman god ol i bin wokim long gol na silva. Na em bai i bringim dispela olgeta samting i go long Isip. Bai i no gat pait inap long sampela yia,
8 Quando ele voltar ao Egito, levará os ídolos deles, e também objetos valiosos de ouro e prata. Por alguns anos, deixará o rei do norte em paz.
9 na bihain king bilong Siria bai i go long Isip na pait long ol Isip. Na em bai i go bek long kantri bilong en.
9 “Mais tarde, o rei do norte invadirá o reino do sul, mas logo voltará para sua terra.
10 “Ol pikinini man bilong king bilong Siria bai i kisim planti soldia moa i kam bung na bai ol i redi long pait. Na kwiktaim wanpela bilong ol pikinini bilong king bai i kisim ol dispela soldia na bai ol i go hariap na daunim planti ples olsem wara i tait bikpela. Na bai ol i pait long taun i gat strongpela banis, em taun king bilong Isip i bosim.
10 Os filhos do rei do norte, porém, reunirão um exército poderoso que avançará como uma inundação e levará a batalha até a fortaleza do inimigo.
11 Orait king bilong Isip bai i gat bikpela kros tru na bai em i go pait long king bilong Siria na winim bikpela ami bilong en na kalabusim ol.
11 “Enfurecido, o rei do sul sairá para lutar contra o grande exército reunido pelo rei do norte e o derrotará.
12 Em bai i amamas tru long em i winim dispela pait. Em bai i kilim i dai planti tausen soldia, tasol bai em i no inap i stap strong longpela taim.
12 Depois que o exército inimigo for vencido, o rei do sul se tornará orgulhoso e executará muitos milhares de inimigos; sua vitória, porém, não durará muito tempo.
13 “King bilong Siria bai i bungim gen bikpela lain soldia tru, i winim namba bilong ol soldia i bin i go pait bipo. Na bihain long sampela yia, bai em i kisim dispela bikpela strongpela ami na bai ol i go pait long king bilong Isip. Na bai ol i kisim planti kaikai samting i go wantaim ol.
13 “Alguns anos depois, o rei do norte voltará com um exército bem equipado, muito maior que antes.
14 Long dispela taim ol planti man bai i birua long king bilong Isip. Na long lain bilong yu, Daniel, sampela man bilong pait bai i harim tok bilong wanpela samting olsem driman. Na bai ol i kirapim pait long ol Isip, bilong mekim tok bilong dispela driman i kamap tru. Tasol bai ol i lus long pait.
14 Nessa ocasião, haverá uma rebelião geral contra o rei do sul. Homens violentos de seu povo, Daniel, se juntarão a eles em cumprimento desta visão, mas serão derrotados.
15 Na king bilong Siria wantaim ol soldia bilong en, ol bai i kam na banisim wanpela strongpela taun na bai ol i pait na kisim taun. Na ol soldia bilong Isip bai i no inap pait moa. Ol gutpela strongpela soldia bilong ol tu bai i no gat strong bilong pait.
15 Então o rei do norte virá e cercará uma cidade fortificada e a conquistará. Nem as melhores tropas do sul conseguirão resistir a esse ataque.
16 Olsem na king bilong Siria bai i mekim ol samting long laik bilong em yet na i no gat wanpela man inap pasim em. Em bai i kisim dispela gutpela graun God i bin givim long ol manmeri bilong en, na em bai i wok long bagarapim ol samting.
16 “O rei do norte continuará a avançar sem oposição; ninguém será capaz de resistir-lhe. Ele se deterá na terra gloriosa, decidido a destruí-la.
17 “Bihain king bilong Siria bai i tingting long kisim olgeta ami bilong en na i go pait long kantri Isip. Em bai i tingting long mekim ol gutpela wok, na em bai i mekim. Na tu, em bai i salim pikinini meri bilong en i go maritim king bilong Isip. Em i ting, long dispela rot em inap daunim kantri Isip. Tasol dispela tingting bilong en bai i popaia, na em bai i no kisim wanpela samting.
17 Fará planos de vir com a força de todo o seu reino e formará uma aliança com o rei do sul. Dará sua filha em casamento a fim de derrubar o reino, mas seu plano falhará.
18 Na bihain em bai i go pait long ol kantri i stap arere long solwara na em bai i winim planti kantri. Tasol wanpela ofisa bilong narapela kantri bai i pinisim bikhetpasin bilong en, na mekim dispela bikhetpasin bilong em yet i bagarapim em olgeta.
18 “Depois disso, voltará sua atenção para o litoral e conquistará muitas cidades. No entanto, um comandante de outra terra acabará com sua insolência e o fará retirar-se, envergonhado.
19 Na king bilong Siria bai i go bek long kantri bilong en na i stap long ol taun i gat strongpela banis. Tasol em bai i pundaun na bagarap na ol man bai i no lukim em moa.
19 Ele se refugiará em sua própria fortaleza, mas tropeçará e nunca mais será visto.
20 Orait narapela king bai i kisim ples bilong en na em bai i salim wanpela man i go kisim takis long dispela gutpela ples tru i stap insait long ol kantri em i bosim. Dispela king bai i stap sotpela taim tasol, na bai em i dai. Em bai i no dai long pait, na tu bai i no gat man i gat kros long en na i kilim em i dai. Olsem na ol man bai i no save long wanem as tru na em i dai.”
20 “Seu sucessor enviará um cobrador de impostos para manter o esplendor real. Depois de um breve reinado, porém, ele morrerá, mas não como resultado de ira nem na batalha.
21 Na dispela man i olsem yumi man bilong graun i tok moa long mi, Daniel, olsem, “Bihain narapela man bai i kamap king bilong Siria, na em bai i man nogut tru. Dispela man em i no mas kamap king, tasol wantu bai em i kamap na mekim kain kain tok gris na tok giaman, na mekim em yet i stap king bilong Siria.
21 “O próximo a subir ao poder será um homem desprezível, que não faz parte da linhagem real. Ele se infiltrará quando menos se espera e assumirá o controle do reino por meio de intrigas.
22 Na maski ol bikpela lain ami i kam pait long en, em bai i daunim ol na pinisim ol tru. Na tu, em bai i daunim hetpris bilong ol manmeri bilong God.
22 Diante dele, grandes exércitos serão arrasados, incluindo um príncipe da aliança.
23 — ausente —
23 Com promessas enganosas, fará várias alianças. Apesar de ter apenas um punhado de seguidores, ele se tornará forte.
24 — ausente —
24 Sem aviso, entrará nas regiões mais ricas da terra e distribuirá entre seus seguidores o despojo e os bens dos ricos, coisa que seus antecessores nunca fizeram. Fará planos para conquistar fortalezas, mas isso durará pouco tempo.
25 “Dispela king bai i no pret long king bilong Isip. Olsem na bai em i bungim wanpela bikpela ami bilong kirapim pait long ol Isip. Na king bilong Isip bai i kisim bikpela strongpela ami bilong em yet na bai ol tu i redi long pait long king bilong Siria. Tasol king bilong Isip bai i no inap win, long wanem, sampela man bai i pasim tok bilong trikim em na paulim em tru.
25 “Então juntará coragem e reunirá um grande exército contra o rei do sul. Este sairá para a batalha, mas de nada adiantará, pois haverá conspirações contra ele.
26 Ol ofisa bilong em yet bai i bagarapim em. Na ol Siria bai i bagarapim ami bilong en olgeta, na kilim i dai planti tausen soldia.
26 Sua derrota será causada por gente de sua própria confiança. Seu exército será arrasado, e muitos serão mortos.
27 Na bihain dispela tupela king bai i sindaun wantaim na kaikai. Tasol tingting bilong tupela bai i nogut na tupela bai i mauswara na mekim planti tok giaman long tupela yet. Na samting tupela i laik mekim tupela bai i no inap long mekim. Long wanem, taim God i makim bilong mekim ol dispela samting i no kamap yet.
27 Decididos a fazer o mal, esses reis tentarão enganar um ao outro enquanto estiverem à mesa de negociações; mas isso não fará diferença alguma, pois o fim chegará no tempo determinado.
28 Na king bilong Siria bai i karim olgeta samting em i bin kisim long pait, na em bai i go bek long kantri bilong en. Em bai i tingting strong long bagarapim lotu bilong ol manmeri bilong God. Na olgeta samting em i laik mekim em bai i mekim tasol, na bihain em bai i go bek long kantri bilong em yet.
28 “O rei do norte voltará para casa com muitas riquezas. No caminho, ele se colocará contra o povo da santa aliança e fará grandes estragos antes de seguir viagem.
29 “Long taim God i makim, king bilong Siria bai i go long Isip na pait long ol Isip gen, tasol em bai i no inap winim ol olsem bipo.
29 “Então, no tempo determinado, ele voltará a invadir o sul, mas dessa vez o resultado será diferente.
30 Na ol man bilong hap san i go daun bai i kam long sip na pait long em, na em bai i pret. Na em bai i kros nogut tru na i go bek na bai em i traim long bagarapim lotu bilong ol manmeri bilong God. Em bai i bihainim toktok na tingting bilong ol man i bin givim baksait long God.
30 Ele se assustará com os navios de guerra do litoral oeste e voltará para casa. Então descarregará sua ira sobre o povo da santa aliança e recompensará os que abandonarem a aliança.
31 Ol soldia bilong en bai i mekim haus bilong God i kamap doti long ai bilong God. Na bai ol i tambuim ol Israel long ol i no ken mekim ol ofa long God long olgeta de, na bai ol i sanapim dispela samting nogut tru insait long haus bilong God.
31 “Seu exército tomará a fortaleza do templo, contaminará o santuário, acabará com os sacrifícios diários e colocará ali uma terrível profanação.
32 Na king bai i grisim ol man i bin givim baksait long God, na bai ol i bihainim em. Tasol ol manmeri i save aninit tru long God, ol bai i sanap strong na sakim tok bilong em.
32 Ele usará de adulação e conquistará os que violaram a aliança; mas aqueles que conhecem seu Deus serão fortes e resistirão.
33 Ol lida bilong Israel i gat gutpela save, ol bai i helpim na stiaim planti manmeri na givim gutpela tingting long ol. Tasol ol birua bai i kilim sampela bilong ol dispela lida long bainat na kukim sampela long paia bai ol i dai. Na bai ol i stilim ol samting bilong sampela lida na kalabusim sampela. Tasol bai ol i no mekim dispela pasin longpela taim.
33 “Líderes sábios instruirão a muitos, mas esses mestres morrerão pela espada e pelo fogo, ou serão capturados e saqueados.
34 Taim ol birua i wok long kilim ol dispela lida, sampela man bai i helpim ol lida. Tasol planti bilong ol bai i gat tingting bilong helpim ol yet na bai ol i wok long helpim ol lida.
34 Durante essas perseguições, receberão pouca ajuda, e muitos que se juntarem a eles não serão sinceros.
35 Ol birua bai i bagarapim sampela bilong ol dispela lida, tasol dispela hevi bilong ol bai i strongim ol arapela lida long mekim stretpela pasin tasol, na bai ol i kamap klin tru long ai bilong God. Dispela kain pasin bai i no inap pinis. Bai i stap olsem inap long las de God i bin makim.
35 Alguns dos sábios serão vítimas de perseguição e, desse modo, serão refinados, purificados e limpos até o tempo do fim, pois o tempo determinado ainda está por vir.
36 “Dispela king bai i mekim ol samting long laik bilong em yet. Em bai i hambak na litimapim nem bilong em yet na i tok, ‘Mi winim olgeta god.’ Na em bai i mekim olkain tok bilas bilong daunim nem bilong God Antap Tru. Em bai i mekim dispela pasin i go inap long taim belhat bilong God i pinis, long wanem, God bai i mekim olgeta samting em i ting long mekim.
36 “O rei fará o que bem entender, se exaltará, afirmará ser maior que todos os deuses e chegará a blasfemar contra o Deus dos deuses. Terá êxito, mas apenas até que se complete o tempo da ira; pois aquilo que foi determinado certamente acontecerá.
37 Dispela king bai i no laikim ol giaman god bilong ol tumbuna bilong en, na dispela giaman god ol meri i save laikim. Na em bai i givim baksait long olgeta god, long wanem, em i ting em yet i stap namba wan na i winim ol.
37 Ele não respeitará os deuses de seus antepassados, nem o deus preferido das mulheres, nem deus algum, pois dirá que é maior que todos eles.
38 Bai em i givim biknem long wanpela giaman god tasol, em god bilong lukautim ol taun i gat strongpela banis. Ol tumbuna bilong dispela king i no bin lotu long dispela god bipo. Tasol king bai i givim silva na gol na ol naispela ston samting na ol arapela gutpela presen olsem ofa long dispela god.
38 Em lugar deles, adorará o deus da fortaleza, um deus que seus antepassados não conheceram, e lhe dará honras com ouro, prata, pedras preciosas e presentes caros.
39 Na taim em i go pait bilong kisim ol taun i gat strongpela banis, em bai i askim dispela god bilong ol arapela lain long helpim em. Na em bai i givim biknem long ol man i laikim em i stap king bilong ol. Na em bai i mekim ol i kamap hetman na i givim ol hap graun long ol olsem presen, bilong bekim dispela helpim em i kisim long ol.
39 Dizendo contar com a ajuda desse deus estrangeiro, atacará as fortalezas mais poderosas. Honrará os que se sujeitarem a ele, os nomeará para cargos de autoridade e dividirá a terra entre eles como recompensa.
40 “Klostu long taim bilong las de, orait king bilong hap saut bai i kam pait long king bilong hap not. Na wantu king bilong hap not bai i kisim ol karis na ol hos na ol sip bilong pait na i go hariap bilong pait strong long king bilong hap saut. Em bai i daunim planti kantri olsem wara i tait bikpela.
40 “Então, no tempo do fim, o rei do sul lutará contra o rei do norte. O rei do norte atacará com carros de guerra e seus condutores e com muitos navios. Invadirá várias terras e as arrasará como uma inundação.
41 Dispela ami bai i kam kamap long dispela gutpela graun God i bin givim long ol manmeri bilong en, na bai ol i kilim i dai bikpela lain manmeri. Tasol dispela ami bai i no inap kisim kantri Idom na Moap na bikpela hap bilong kantri Amon.
41 Entrará na terra gloriosa e muitas nações cairão, mas Moabe, Edom e a maior parte de Amom escaparão.
42 Dispela king bai i daunim planti kantri na tu bai em i no larim Isip i stap gut. Nogat.
42 Ele conquistará muitos países, e nem mesmo o Egito escapará.
43 Em bai i kisim ol planti silva na gol na ol arapela gutpela samting bilong ol Isip i gat bikpela pe long en. Na ol man bilong kantri Libia na Sudan bai i helpim em.
43 Tomará para si o ouro, a prata e os tesouros do Egito, e os líbios e os etíopes serão seus servos.
44 Tasol bihain ol man bai i tokim em long ol samting i kamap long hap sankamap na long hap not na dispela tok bai i mekim em i pret. Na bai em i bel nogut tru na i go pait strong moa na pinisim tru planti lain manmeri.
44 “Mas, então, chegarão notícias do leste e do norte que o deixarão alarmado, e ele partirá enfurecido para destruir e aniquilar muitos.
45 Na em bai i sanapim ol bikpela haus sel bilong em long hap graun i stap namel long nambis bilong biksolwara Mediterenian na dispela maunten i nambawan tru, em maunten bilong God. Tasol em bai i bagarap na i no gat wanpela bai i helpim em.”
45 Armará suas tendas entre o monte santo e glorioso e o mar. Enquanto estiver lá, porém, chegará a seu fim, e ninguém o ajudará.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Daniel 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.