2 Samuel 15

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Tasol bihain, Apsalom i kisim wanpela karis na sampela hos, na 50 man bilong ran i go paslain long karis bilong en long taim em i laik go long wanpela hap.
1 Algum tempo depois, Absalão adquiriu uma carruagem, cavalos e uma escolta de cinqüenta homens.
2 Olgeta de em i save kirap long moningtaim tru na i go sanap klostu long rot i go insait long bikpela dua bilong taun. Na sapos wanpela man i gat kros long wantok na i kam long king bilong stretim, orait Apsalom i singautim em i kam na i askim em olsem, “Yu bilong wanem ples?” Na dispela man i tokim Apsalom long em i kamap long wanem lain bilong Israel.
2 Ele se levantava cedo e ficava junto ao caminho que levava à porta da cidade. Sempre que alguém trazia uma causa para ser decidida pelo rei, Absalão o chamava e perguntava de que cidade vinha. A pessoa respondia que era de uma das tribos de Israel,
3 Orait Apsalom i painimaut as bilong hevi bilong dispela man na Apsalom i tokim em olsem, “Harim. Tok bilong yu i stret tru. Tasol sori, king i no bin makim wanpela man long skelim gut tok bilong yu.”
3 e Absalão dizia: "A sua causa é válida e legítima, mas não há nenhum representante do rei para ouvi-lo".
4 Na Apsalom i tok moa long dispela man olsem, “Mi laik tumas bai mi yet mi stap jas bilong harim kot. Sapos mi stap olsem, orait mi inap skelim tok bilong ol man i gat hevi, na stretim gut tok bilong ol.”
4 E Absalão acrescentava: "Quem me dera ser designado juiz desta terra! Todos os que tivessem uma causa ou uma questão legal viriam a mim, e eu lhe faria justiça".
5 Na tu, sapos wanpela man i lukim Apsalom na i laik kam brukim skru long em, bilong givim biknem long em, orait Apsalom i no larim dispela man i mekim olsem. Nogat. Apsalom bai i holim em na kis long em.
5 E sempre que alguém se aproximava dele para prostrar-se em sinal de respeito, Absalão estendia a mão, abraçava-o e beijava-o.
6 Na Apsalom i save mekim olsem long olgeta Israel i kam long king bilong stretim hevi bilong ol. Na long dispela pasin, Apsalom i pulim tingting bilong ol man bilong Israel na ol i save laikim em.
6 Absalão agia assim com todos os israelitas que vinham pedir que o rei lhes fizesse justiça. Assim ele foi conquistando a lealdade dos homens de Israel.
7 4-pela yia i go pinis na Apsalom i go tokim King Devit olsem, “King, ating yu ken larim mi i go long Hebron long inapim wanpela promis mi bin mekim long Bikpela?
7 Ao final de quatro anos, Absalão disse ao rei: "Deixa-me ir a Hebrom para cumprir um voto que fiz ao Senhor.
8 Long wanem, taim mi stap yet long Gesur long Siria, mi bin mekim promis long Bikpela olsem, sapos Bikpela i bringim mi i go bek long Jerusalem, orait bai mi lotuim em.”
8 Quando o teu servo estava em Gesur, na Síria, fez este voto: Se o Senhor me permitir voltar a Jerusalém, prestarei culto a ele em Hebrom".
9 Orait king i tokim em, “Yu ken i go wantaim bel isi.” Olsem na Apsalom i lusim Jerusalem na i go long Hebron.
9 "Vá em paz! ", disse o rei. E ele foi para Hebrom.
10 Tasol em i salim sampela man bilong bringim tok i go long olgeta lain bilong Israel. Na ol i tokim ol Israel olsem, “Taim yupela i harim krai bilong biugel, orait yupela i mas singaut strong olsem, ‘Apsalom i stap long Hebron na i kamap king pinis.’”
10 Absalão enviou secretamente mensageiros a todas as tribos de Israel, dizendo: "Assim que vocês ouvirem o som das trombetas, digam: Absalão é rei em Hebrom".
11 Taim em i go long Hebron, Apsalom i bin askim 200 man bilong Jerusalem long i go wantaim em. Tasol ol dispela man i no bin save long as tingting tru bilong Apsalom. Ol i bihainim em nating na i go.
11 Absalão levou duzentos homens de Jerusalém. Eles tinham sido convidados e nada sabiam nem suspeitavam do que estava acontecendo.
12 Ol i go kamap long Hebron na Apsalom i mekim ol ofa. Na taim em i wok long mekim ol dispela ofa, em i salim ol man i go long taun Gilo bilong kisim Ahitofel i kam. Ahitofel em i wanpela bilong ol man i save givim gutpela tingting long King Devit. Na em i lusim Gilo, taun bilong em, na i kam long Apsalom. Nau namba bilong ol man i bihainim Apsalom i wok long kamap bikpela, na ol i kamap strongpela lain tru.
12 Depois de oferecer sacrifícios, Absalão mandou chamar da cidade de Gilo Aitofel, que era de Gilo, conselheiro de Davi. A conspiração ganhou força, e cresceu o número dos que seguiam Absalão.
13 Wanpela man i kam na tokim King Devit olsem, “Nau olgeta man long ol lain bilong Israel i redi long bihainim Apsalom.”
13 Então um mensageiro chegou e disse a Davi: "Os israelitas estão com Absalão! "
14 Devit i harim dispela tok, na em i bungim ol ofisa i stap wantaim em long Jerusalem, na i tokim ol olsem, “Yumi mas lusim Jerusalem kwiktaim na ranawe. Nogut Apsalom i kilim yumi olgeta. Yumi mas hariap i go nau. Sapos nogat, bai lain bilong Apsalom i kam kwik na bagarapim yumi na kilim olgeta manmeri long dispela taun.”
14 Então Davi disse aos conselheiros que estavam com ele em Jerusalém: "Vamos fugir; caso contrário não escaparemos de Absalão. Se não partirmos imediatamente ele nos alcançará, causará a nossa ruína e matará o povo à espada".
15 Orait ol ofisa bilong king i bekim tok olsem, “King, wanem samting yu laik mekim, mipela i redi tasol long bihainim yu.”
15 Os conselheiros do rei lhe responderam: "Teus servos estão dispostos a fazer tudo o que o rei, nosso senhor, decidir".
16 Olsem na king wantaim ol famili na ol ofisa bilong en, ol i lusim Jerusalem na i go. Tasol em i larim 10-pela namba 2 lain meri bilong en i stap, bilong lukautim haus king.
16 O rei partiu, seguido por todos os de sua família; deixou, porém, dez concubinas para tomarem conta do palácio.
17 Taim king wantaim ol lain bilong en i wokabaut na i laik lusim Jerusalem, ol i go sanap klostu long wanpela haus i stap long arere tru bilong taun.
17 Assim, o rei partiu com todo o povo. Pararam na última casa da cidade,
18 Na king i sanap yet na i lukim ol ofisa i mas na wokabaut i go pas wantaim ol lain soldia bilong was long king, em ol lain Keret na Pelet. Na olgeta 600 soldia bilong taun Get tu i mas na wokabaut i go. Bipo ol dispela 600 soldia i bin i stap wantaim Devit long taun Get, na ol i bin bihainim em na i kam.
18 e todos os seus soldados marcharam, passando por ele: todos os queretitas e peletitas, e os seiscentos giteus que o acompanhavam desde Gate.
19 Na king i tokim Itai, lida bilong ol dispela soldia bilong Get, olsem, “Bilong wanem yu laik go wantaim mipela? Yu mas i go bek na stap wantaim King Apsalom. Long wanem, yu man bilong narapela hap, na yu kam i stap hia, longwe long kantri bilong yu.
19 O rei disse então a Itai, de Gate: "Por que você está indo conosco? Volte e fique com o novo rei, pois você é estrangeiro, um exilado de sua terra.
20 Yu bin i stap hia sotpela taim tasol, olsem na mi no laik mekim yu i lusim dispela ples na raun wantaim mipela. Mipela bai i go nabaut olsem tripman. I gutpela tru sapos yu kisim ol lain bilong yu na yupela i go bek. Na mi laik bai Bikpela i ken mekim gut long yu na lukautim yu oltaim.”
20 Faz pouco tempo que você chegou. Como eu poderia fazê-lo acompanhar-me? Volte e leve consigo os seus irmãos. Que o Senhor o trate com bondade e fidelidade! "
21 Tasol Itai i tokim Devit olsem, “Long nem bilong Bikpela i stap oltaim, mi tok tru tumas, bai mi stap wantaim yu oltaim. Na wanem ples yu go long en, bai mi go wantaim yu. Na sapos ol i kilim yu i dai, orait ol i ken kilim mi tu.”
21 Itai, contudo, respondeu ao rei: "Juro pelo nome do Senhor e por tua vida que onde quer que o rei, meu senhor, esteja, ali estará o seu servo, para viver ou para morrer! "
22 Nau Devit i tokim em, “I orait, yupela i ken i go wantaim mi.” Olsem na Itai na ol soldia bilong en, wantaim ol famili bilong ol, ol i bihainim ol arapela lain i go.
22 Então Davi disse a Itai: "Está bem, pode ir adiante". E Itai, o giteu, marchou, com todos os seus soldados e com as famílias que estavam com ele.
23 Taim Devit wantaim ol lain bilong en i lusim Jerusalem, olgeta manmeri i krai nogut tru. Na king wantaim ol lain bilong en i brukim wara Kidron na wokabaut i go olsem long ples drai.
23 Todo o povo do lugar chorava em alta voz enquanto o exército passava. O rei atravessou o vale do Cedrom e todo o povo foi com ele em direção ao deserto.
24 Taim Devit i sanap na lukim ol manmeri i wokabaut i go, pris Sadok na Abiatar na ol Livai tu i stap. Ol Livai i bin karim Bokis Kontrak i kam na putim i go daun long graun. Na pris Abiatar i wok long mekim ofa i go inap ol manmeri i lusim Jerusalem pinis.
24 Zadoque também estava lá, e com ele todos os levitas que carregavam a arca da aliança de Deus; Abiatar também estava lá. Puseram no chão a arca de Deus até que todo o povo saísse da cidade.
25 Na king i tokim Sadok olsem, “Kisim Bokis Kontrak i go bek long taun. Sapos Bikpela i amamas long mi, bai em i bringim mi i kam bek na bai mi lukim gen Bokis Kontrak na haus sel em i stap long en.
25 Então o rei disse a Zadoque: "Leve a arca de Deus de volta para a cidade. Se o Senhor mostrar benevolência a mim, ele me trará de volta e me deixará ver a arca e o lugar onde ela deve permanecer.
26 Tasol sapos Bikpela i no amamas long mi, orait maski. Wanem samting em i laik mekim long mi, em i ken mekim tasol.”
26 Mas, se ele disser que já não sou do seu agrado, aqui estou! Faça ele comigo o que for de sua vontade".
27 Na Devit i tok moa long Sadok olsem, “Yu klia long tok bilong mi, o nogat? Mi tok olsem. Yu mas kisim pikinini man bilong yu, Ahimas, na Jonatan, pikinini man bilong Abiatar, na yupela go bek long taun wantaim bel isi.
27 Disse ainda o rei ao sacerdote Zadoque: "Fique alerta! Volte em paz para a cidade, você, Aimaás, seu filho, e Jônatas, filho de Abiatar.
28 Bai mi go long ples drai, na bai mi wet i stap long ples bilong brukim wara inap yupela i salim tok long mi long ol samting i kamap long Jerusalem.”
28 Junto às torrentes do deserto ficarei esperando notícias de vocês".
29 Orait Sadok wantaim Abiatar i kisim Bokis Kontrak i go bek na ol i stap long Jerusalem.
29 Então Zadoque e Abiatar levaram a arca de Deus de volta para Jerusalém, e lá permaneceram.
30 Na King Devit i bel hevi tru, olsem na em i rausim su na karamapim het bilong en. Na em i krai moa yet na i wokabaut bihainim rot i go antap long maunten Oliv na i go daun long wara Jordan. Na olgeta lain manmeri i go wantaim em, ol tu i karamapim het bilong ol na ol i wok long krai i go.
30 Davi, porém, continuou subindo o monte das Oliveiras, caminhando e chorando, e com a cabeça coberta e os pés descalços. E todos os que iam com ele também tinham a cabeça coberta e subiam chorando.
31 Na taim ol i wokabaut i go, Devit i harim tok olsem, “Ahitofel i go pinis bilong helpim Apsalom na ol lain bilong en.” Orait na Devit i beten olsem, “Bikpela, plis yu ken paulim tok bilong Ahitofel bai i kamap kranki olgeta.”
31 Quando informaram a Davi que Aitofel era um dos conspiradores que apoiavam Absalão, Davi orou: "Ó Senhor, transforma em loucura os conselhos de Aitofel".
32 Ol i go antap long maunten na i go kamap long ples ol i save lotu long Bikpela long en. Ol i kamap pinis, orait wanpela pren bilong Devit i kam bungim Devit. Nem bilong dispela man em Husai, na em i man bilong ples Arka. Em i bin brukim klos bilong en na putim graun long het bilong en, bilong soim em i gat bikpela sori long Devit.
32 Quando Davi chegou ao alto do monte, ao lugar onde o povo costumava adorar a Deus, veio ao seu encontro o arquita Husai, com a roupa rasgada e com terra sobre a cabeça.
33 Devit i lukim em na i tokim em olsem, “Sapos yu kam wantaim mi, bai yu givim hatwok long mipela long lukautim yu.
33 E Davi lhe disse: "Não adianta você vir comigo.
34 Tasol sapos yu laik helpim mi, orait yu go bek insait long taun na yu lukim Apsalom na tokim em olsem, ‘King, bipo mi save wok long givim gutpela tingting long papa bilong yu. Na nau mi laik i stap wokman bilong yu.’ Sapos yu mekim olsem, orait bai tingting yu givim long Apsalom i ken daunim tingting Ahitofel i givim long em.
34 Mas se voltar à cidade, poderá dizer a Absalão: ‘Estarei a teu serviço, ó rei. No passado estive a serviço de teu pai, mas agora estarei a teu serviço’. Assim você me ajudará, frustrando o conselho de Aitofel.
35 Harim. Tupela pris Sadok na Abiatar tu i stap long Jerusalem. Na bai yu tokim tupela long olgeta samting yu harim long haus bilong king.
35 Os sacerdotes Zadoque e Abiatar estarão lá com você. Informe-os do que você souber no palácio.
36 Na Ahimas, pikinini man bilong Sadok, wantaim Jonatan, pikinini man bilong Abiatar, tupela tu i stap yet wantaim papa bilong tupela. Wanem tok yu harim, bai yu ken i go tokim tupela, na tupela i ken kam toksave long mi.”
36 Também estão lá os dois filhos deles: Aimaás e Jônatas. Por meio deles me informe de tudo que você ouvir".
37 Orait Husai, pren bilong Devit, i bihainim tok bilong Devit na i go bek long Jerusalem. Taim em i go kamap long Jerusalem, Apsalom tu i kam kamap long taun.
37 Então Husai, amigo de Davi, chegou a Jerusalém quando Absalão estava entrando na cidade.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.