2 Samuel 15
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Tasol bihain, Apsalom i kisim wanpela karis na sampela hos, na 50 man bilong ran i go paslain long karis bilong en long taim em i laik go long wanpela hap.
1 Depois disso, Absalão arranjou uma carruagem, cavalos e cinquenta homens que corressem na sua frente.
2 Olgeta de em i save kirap long moningtaim tru na i go sanap klostu long rot i go insait long bikpela dua bilong taun. Na sapos wanpela man i gat kros long wantok na i kam long king bilong stretim, orait Apsalom i singautim em i kam na i askim em olsem, “Yu bilong wanem ples?” Na dispela man i tokim Apsalom long em i kamap long wanem lain bilong Israel.
2 Ele se levantava cedo e ficava à beira do caminho que levava ao portão da cidade. Quando passava um homem que tinha alguma demanda que devia ser submetida ao rei para julgamento, Absalão o chamava a si e lhe dizia: “De que cidade você é?” Quando ele respondia: “Este seu servo é de tal tribo de Israel”,
3 Orait Apsalom i painimaut as bilong hevi bilong dispela man na Apsalom i tokim em olsem, “Harim. Tok bilong yu i stret tru. Tasol sori, king i no bin makim wanpela man long skelim gut tok bilong yu.”
3 Absalão lhe dizia: “Olhe, a sua causa é boa e justa, mas você não tem quem o ouça da parte do rei.”
4 Na Apsalom i tok moa long dispela man olsem, “Mi laik tumas bai mi yet mi stap jas bilong harim kot. Sapos mi stap olsem, orait mi inap skelim tok bilong ol man i gat hevi, na stretim gut tok bilong ol.”
4 Absalão dizia mais: “Ah! Quem me dera ser juiz na terra, para que viesse a mim todo homem que tivesse demanda ou questão, para que eu lhe fizesse justiça!”
5 Na tu, sapos wanpela man i lukim Apsalom na i laik kam brukim skru long em, bilong givim biknem long em, orait Apsalom i no larim dispela man i mekim olsem. Nogat. Apsalom bai i holim em na kis long em.
5 Também, quando alguém se aproximava para inclinar-se diante dele, ele estendia as mãos, abraçava-o e o beijava.
6 Na Apsalom i save mekim olsem long olgeta Israel i kam long king bilong stretim hevi bilong ol. Na long dispela pasin, Apsalom i pulim tingting bilong ol man bilong Israel na ol i save laikim em.
6 Absalão agia desta maneira com todo o Israel que vinha ao rei para pedir justiça e, assim, conquistava o coração dos homens de Israel.
7 4-pela yia i go pinis na Apsalom i go tokim King Devit olsem, “King, ating yu ken larim mi i go long Hebron long inapim wanpela promis mi bin mekim long Bikpela?
7 Ao fim de quatro anos, Absalão disse ao rei: — Deixe-me ir a Hebrom cumprir o voto que fiz ao
8 Long wanem, taim mi stap yet long Gesur long Siria, mi bin mekim promis long Bikpela olsem, sapos Bikpela i bringim mi i go bek long Jerusalem, orait bai mi lotuim em.”
8 Porque, quando estava morando em Gesur, na Síria, este seu servo fez um voto, dizendo: “Se o Senhor me trouxer de volta a Jerusalém, prestarei culto ao Senhor .”
9 Orait king i tokim em, “Yu ken i go wantaim bel isi.” Olsem na Apsalom i lusim Jerusalem na i go long Hebron.
9 Então o rei disse: — Vá em paz. E Absalão levantou-se e foi para Hebrom.
10 Tasol em i salim sampela man bilong bringim tok i go long olgeta lain bilong Israel. Na ol i tokim ol Israel olsem, “Taim yupela i harim krai bilong biugel, orait yupela i mas singaut strong olsem, ‘Apsalom i stap long Hebron na i kamap king pinis.’”
10 Absalão enviou emissários secretos por todas as tribos de Israel, dizendo: — Quando ouvirem o som das trombetas, digam: “Absalão é rei em Hebrom!”
11 Taim em i go long Hebron, Apsalom i bin askim 200 man bilong Jerusalem long i go wantaim em. Tasol ol dispela man i no bin save long as tingting tru bilong Apsalom. Ol i bihainim em nating na i go.
11 De Jerusalém foram com Absalão duzentos homens convidados, porém iam na sua simplicidade, porque nada sabiam daquele plano.
12 Ol i go kamap long Hebron na Apsalom i mekim ol ofa. Na taim em i wok long mekim ol dispela ofa, em i salim ol man i go long taun Gilo bilong kisim Ahitofel i kam. Ahitofel em i wanpela bilong ol man i save givim gutpela tingting long King Devit. Na em i lusim Gilo, taun bilong em, na i kam long Apsalom. Nau namba bilong ol man i bihainim Apsalom i wok long kamap bikpela, na ol i kamap strongpela lain tru.
12 Enquanto oferecia os seus sacrifícios, Absalão também mandou chamar Aitofel, o gilonita, do conselho de Davi, da sua cidade de Gilo. Assim a conspiração tornou-se poderosa, e o povo que tomava o partido de Absalão crescia em número.
13 Wanpela man i kam na tokim King Devit olsem, “Nau olgeta man long ol lain bilong Israel i redi long bihainim Apsalom.”
13 Então um mensageiro veio a Davi, dizendo: — Todo o povo de Israel está seguindo Absalão.
14 Devit i harim dispela tok, na em i bungim ol ofisa i stap wantaim em long Jerusalem, na i tokim ol olsem, “Yumi mas lusim Jerusalem kwiktaim na ranawe. Nogut Apsalom i kilim yumi olgeta. Yumi mas hariap i go nau. Sapos nogat, bai lain bilong Apsalom i kam kwik na bagarapim yumi na kilim olgeta manmeri long dispela taun.”
14 Diante disto, Davi disse a todos os servos que estavam com ele em Jerusalém: — Levantem-se, e vamos fugir, porque não poderemos nos salvar de Absalão. Saiam o mais depressa possível, para que ele não nos alcance, lance sobre nós a ruína e passe a cidade a fio de espada.
15 Orait ol ofisa bilong king i bekim tok olsem, “King, wanem samting yu laik mekim, mipela i redi tasol long bihainim yu.”
15 Então os servos do rei lhe disseram: — Eis aqui os seus servos, dispostos a fazer tudo o que o rei, nosso senhor, determinar.
16 Olsem na king wantaim ol famili na ol ofisa bilong en, ol i lusim Jerusalem na i go. Tasol em i larim 10-pela namba 2 lain meri bilong en i stap, bilong lukautim haus king.
16 O rei saiu, e todos os de sua casa o seguiram. Deixou, porém, dez concubinas para cuidarem do palácio.
17 Taim king wantaim ol lain bilong en i wokabaut na i laik lusim Jerusalem, ol i go sanap klostu long wanpela haus i stap long arere tru bilong taun.
17 Quando o rei e todo o povo estavam saindo da cidade, pararam na última casa.
18 Na king i sanap yet na i lukim ol ofisa i mas na wokabaut i go pas wantaim ol lain soldia bilong was long king, em ol lain Keret na Pelet. Na olgeta 600 soldia bilong taun Get tu i mas na wokabaut i go. Bipo ol dispela 600 soldia i bin i stap wantaim Devit long taun Get, na ol i bin bihainim em na i kam.
18 Todos os seus servos passaram por ele. Também toda a guarda real e todos os geteus, seiscentos homens que o seguiram de Gate, passaram diante do rei.
19 Na king i tokim Itai, lida bilong ol dispela soldia bilong Get, olsem, “Bilong wanem yu laik go wantaim mipela? Yu mas i go bek na stap wantaim King Apsalom. Long wanem, yu man bilong narapela hap, na yu kam i stap hia, longwe long kantri bilong yu.
19 Então o rei disse a Itai, o geteu: — Por que também você está indo conosco? Volte e fique com quem vier a ser o rei, porque você é estrangeiro e desterrado de sua pátria.
20 Yu bin i stap hia sotpela taim tasol, olsem na mi no laik mekim yu i lusim dispela ples na raun wantaim mipela. Mipela bai i go nabaut olsem tripman. I gutpela tru sapos yu kisim ol lain bilong yu na yupela i go bek. Na mi laik bai Bikpela i ken mekim gut long yu na lukautim yu oltaim.”
20 Você chegou ontem, e por que hoje eu já o levaria conosco a vaguear, quando eu mesmo não sei para onde vou? Volte e leve consigo os seus companheiros. E que a misericórdia e a fidelidade o acompanhem.
21 Tasol Itai i tokim Devit olsem, “Long nem bilong Bikpela i stap oltaim, mi tok tru tumas, bai mi stap wantaim yu oltaim. Na wanem ples yu go long en, bai mi go wantaim yu. Na sapos ol i kilim yu i dai, orait ol i ken kilim mi tu.”
21 Porém Itai respondeu ao rei: — Tão certo como vive o
22 Nau Devit i tokim em, “I orait, yupela i ken i go wantaim mi.” Olsem na Itai na ol soldia bilong en, wantaim ol famili bilong ol, ol i bihainim ol arapela lain i go.
22 Então Davi disse a Itai: — Vá e passe adiante. E assim passaram adiante Itai, o geteu, todos os seus homens e todas as crianças que estavam com ele.
23 Taim Devit wantaim ol lain bilong en i lusim Jerusalem, olgeta manmeri i krai nogut tru. Na king wantaim ol lain bilong en i brukim wara Kidron na wokabaut i go olsem long ples drai.
23 Toda a terra chorava em alta voz. E todo o povo e também o rei passaram o ribeiro de Cedrom, seguindo o caminho do deserto.
24 Taim Devit i sanap na lukim ol manmeri i wokabaut i go, pris Sadok na Abiatar na ol Livai tu i stap. Ol Livai i bin karim Bokis Kontrak i kam na putim i go daun long graun. Na pris Abiatar i wok long mekim ofa i go inap ol manmeri i lusim Jerusalem pinis.
24 Eis que Zadoque também estava ali, e com ele todos os levitas que levavam a arca da aliança de Deus. Puseram ali a arca de Deus, até que todo o povo acabou de sair da cidade.
25 Na king i tokim Sadok olsem, “Kisim Bokis Kontrak i go bek long taun. Sapos Bikpela i amamas long mi, bai em i bringim mi i kam bek na bai mi lukim gen Bokis Kontrak na haus sel em i stap long en.
25 Então o rei disse a Zadoque: — Leve a arca de Deus de volta para a cidade. Se eu encontrar favor aos olhos do
26 Tasol sapos Bikpela i no amamas long mi, orait maski. Wanem samting em i laik mekim long mi, em i ken mekim tasol.”
26 Se ele, porém, disser: “Não tenho prazer em você”, eis-me aqui; faça de mim o que achar melhor.
27 Na Devit i tok moa long Sadok olsem, “Yu klia long tok bilong mi, o nogat? Mi tok olsem. Yu mas kisim pikinini man bilong yu, Ahimas, na Jonatan, pikinini man bilong Abiatar, na yupela go bek long taun wantaim bel isi.
27 O rei disse mais a Zadoque, o sacerdote: — Ó vidente, volte em paz para a cidade com o seu filho Aimaás e com Abiatar e o filho dele, Jônatas.
28 Bai mi go long ples drai, na bai mi wet i stap long ples bilong brukim wara inap yupela i salim tok long mi long ol samting i kamap long Jerusalem.”
28 Vejam: vou ficar esperando nos vaus do deserto até que me venham notícias de vocês.
29 Orait Sadok wantaim Abiatar i kisim Bokis Kontrak i go bek na ol i stap long Jerusalem.
29 Então Zadoque e Abiatar levaram a arca de Deus de volta para Jerusalém e lá ficaram.
30 Na King Devit i bel hevi tru, olsem na em i rausim su na karamapim het bilong en. Na em i krai moa yet na i wokabaut bihainim rot i go antap long maunten Oliv na i go daun long wara Jordan. Na olgeta lain manmeri i go wantaim em, ol tu i karamapim het bilong ol na ol i wok long krai i go.
30 Davi seguiu pela encosta do monte das Oliveiras, subindo e chorando; tinha a cabeça coberta e caminhava descalço. Todo o povo que ia com ele, de cabeça coberta, subiu chorando.
31 Na taim ol i wokabaut i go, Devit i harim tok olsem, “Ahitofel i go pinis bilong helpim Apsalom na ol lain bilong en.” Orait na Devit i beten olsem, “Bikpela, plis yu ken paulim tok bilong Ahitofel bai i kamap kranki olgeta.”
31 Então contaram a Davi que Aitofel estava entre os que conspiravam com Absalão. Por isso Davi orou, dizendo: — Ó
32 Ol i go antap long maunten na i go kamap long ples ol i save lotu long Bikpela long en. Ol i kamap pinis, orait wanpela pren bilong Devit i kam bungim Devit. Nem bilong dispela man em Husai, na em i man bilong ples Arka. Em i bin brukim klos bilong en na putim graun long het bilong en, bilong soim em i gat bikpela sori long Devit.
32 Quando Davi chegou ao alto do monte, onde se costuma adorar a Deus, eis que Husai, o arquita, veio encontrar-se com ele, de manto rasgado e com terra sobre a cabeça.
33 Devit i lukim em na i tokim em olsem, “Sapos yu kam wantaim mi, bai yu givim hatwok long mipela long lukautim yu.
33 Davi lhe disse: — Se você for comigo, será um peso para mim.
34 Tasol sapos yu laik helpim mi, orait yu go bek insait long taun na yu lukim Apsalom na tokim em olsem, ‘King, bipo mi save wok long givim gutpela tingting long papa bilong yu. Na nau mi laik i stap wokman bilong yu.’ Sapos yu mekim olsem, orait bai tingting yu givim long Apsalom i ken daunim tingting Ahitofel i givim long em.
34 Mas, se voltar para a cidade e disser a Absalão: “Eu serei, ó rei, seu servo; como no passado fui servo de seu pai, assim agora serei seu servo”, você poderá me ajudar a frustrar o conselho de Aitofel.
35 Harim. Tupela pris Sadok na Abiatar tu i stap long Jerusalem. Na bai yu tokim tupela long olgeta samting yu harim long haus bilong king.
35 Os sacerdotes Zadoque e Abiatar estarão lá com você. Conte a esses sacerdotes tudo o que você ouvir no palácio real.
36 Na Ahimas, pikinini man bilong Sadok, wantaim Jonatan, pikinini man bilong Abiatar, tupela tu i stap yet wantaim papa bilong tupela. Wanem tok yu harim, bai yu ken i go tokim tupela, na tupela i ken kam toksave long mi.”
36 Lá estão também os filhos deles, Aimaás, filho de Zadoque, e Jônatas, filho de Abiatar. Por meio deles vocês podem me mandar notícias de todas as coisas que ouvirem.
37 Orait Husai, pren bilong Devit, i bihainim tok bilong Devit na i go bek long Jerusalem. Taim em i go kamap long Jerusalem, Apsalom tu i kam kamap long taun.
37 Então Husai, amigo de Davi, foi para a cidade, e Absalão entrou em Jerusalém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.