2 Crônicas 1

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Solomon, pikinini man bilong Devit, i kamap strongpela king tru. Na God, Bikpela i stap wantaim em na mekim em i kisim biknem i antap tru.
1 Salomão, filho de Davi, estabeleceu firme controle sobre seu reino, pois o S enhor , seu Deus, estava com ele e o tornou muito poderoso.
2 Orait Solomon i singautim olgeta ofisa bilong 1,000 man na 100 man, na ol jas, na olgeta bikman bilong olgeta lain bilong Israel, na ol hetman bilong ol lain famili. Na ol dispela man i kam bung wantaim ol manmeri bilong Israel, na Solomon i autim tok long ol.
2 Salomão convocou todas as autoridades de Israel: os generais e capitães do exército, os juízes e todos os líderes e chefes dos clãs.
3 Na bihain olgeta i go wantaim em long ples bilong lotu long taun Gibeon, long wanem, haus sel bilong God i stap long dispela ples. Em dispela haus sel tasol, bipo Moses, wokman bilong Bikpela, i bin wokim long ples drai.
3 Então conduziu toda a comunidade ao lugar de culto em Gibeom, pois ali ficava a tenda do encontro. Essa era a tenda que Moisés, servo do S enhor , havia feito no deserto.
4 Tasol Bokis Kontrak bilong God i stap long Jerusalem long narapela haus sel, em bipo King Devit i bin sanapim. Na Devit i bin kisim Bokis Kontrak long taun Kiriat Jearim na bringim i kam putim long dispela haus sel long Jerusalem.
4 Davi tinha transportado a arca de Deus de Quiriate-Jearim para a tenda que ele havia preparado para ela em Jerusalém.
5 Na wanpela alta tu i stap long pes bilong haus sel bilong Bikpela long Gibeon. Em dispela alta bras, bipo Besalel i bin wokim. Besalel em i pikinini man bilong Uri na tumbuna pikinini bilong Hur. Orait Solomon wantaim olgeta manmeri i go long dispela ples na lotu long God.
5 Mas o altar de bronze feito por Bezalel, filho de Uri e neto de Hur, ainda estava ali em Gibeom, em frente ao tabernáculo do S enhor . Então Salomão e o povo se reuniram nesse local para consultar o S enhor .
6 Na Solomon i go sanap klostu long dispela alta bras, na long ai bilong Bikpela em i ofaim 1,000 ofa bilong paia i kukim olgeta, antap long dispela alta.
6 Na presença do S enhor , Salomão ofereceu mil holocaustos sobre o altar de bronze, que estava na tenda do encontro.
7 Solomon i mekim ofa pinis na long nait, God i kamap long em na i tokim em olsem, “Yu ken askim mi long wanem samting yu laikim, na bai mi givim yu.”
7 Naquela noite, Deus apareceu a Salomão e lhe disse: “Peça o que quiser, e eu lhe darei”.
8 Na Solomon i bekim tok long God olsem, “Yu bin laikim tumas papa bilong mi, Devit, na yu bin mekim gut tru long en. Na nau yu mekim mi i kamap king na kisim ples bilong en.
8 Salomão respondeu a Deus: “Tu mostraste grande amor leal a meu pai, Davi, e agora me fizeste rei em seu lugar.
9 O God, Bikpela, ol dispela manmeri yu bin givim mi bilong lukautim, ol i bikpela lain moa, na i no inap man i kaunim. Olsem na nau mi laik bai yu inapim dispela promis yu bin mekim long papa bilong mi, Devit.
9 Ó S enhor Deus, cumpre a promessa que fizeste a meu pai, Davi, pois me fizeste rei sobre um povo tão numeroso como o pó da terra!
10 Na mi laik bai yu givim gutpela tingting na save long mi. Orait na bai mi ken bosim gut ol dispela manmeri. Sapos nogat, orait i no gat wanpela man inap long bosim dispela bikpela lain manmeri bilong yu. Mi yet mi no inap tru.”
10 Dá-me sabedoria e conhecimento para que eu os lidere bem, pois quem é capaz de governar este teu grande povo?”.
11 Na God i bekim tok long Solomon olsem, “Askim bilong yu i gutpela tumas. Yu no bin askim mi long planti mani samting o long kisim biknem, na yu no bin askim mi long bagarapim ol birua bilong yu. Na tu yu no bin askim mi long larim yu i stap longpela taim long graun. Nogat. Yu bin askim mi long givim yu gutpela tingting na save, bai yu inap bosim gut ol dispela manmeri mi bin givim yu bilong lukautim.
11 Deus disse a Salomão: “Uma vez que esse é seu desejo, e não pediu riqueza, nem bens, nem fama, nem a morte de seus inimigos, nem vida longa, mas sabedoria e conhecimento para governar bem meu povo, sobre o qual o fiz rei,
12 Olsem na nau bai mi givim yu planti gutpela tingting na save. Na tu bai mi givim yu planti mani samting na bai mi mekim ol manmeri i givim biknem long yu, na dispela bai i winim tru biknem na mani samting bilong olgeta king i bin i stap paslain long yu na bilong ol king i kam bihain long yu.”
12 certamente lhe darei a sabedoria e o conhecimento que pediu. Também lhe darei riqueza, bens e fama como nenhum rei teve nem jamais terá”.
13 Orait na Solomon i lusim ples bilong lotu long Gibeon haus sel bilong God i stap long en, na em i go bek long Jerusalem. Na em i stap king long Jerusalem na bosim ol Israel.
13 Então Salomão voltou da tenda do encontro, no lugar de culto em Gibeom, para Jerusalém, e reinou sobre todo o Israel.
14 Oltaim Solomon i wok long kisim ol karis bilong pait na ol hos bilong ami bilong en. Na em i putim ol dispela karis na hos long ol sampela taun em i makim bilong lukautim ol, na sampela i stap wantaim em long Jerusalem. Em i gat 1,400 karis bilong pait na 12,000 hos.
14 Salomão ajuntou muitos carros de guerra e cavalos. Possuía 1.400 carros de guerra e 12.000 cavalos. Mantinha alguns deles nas cidades designadas para guardar esses carros de guerra e outros perto dele, em Jerusalém.
15 Long taim Solomon i stap king, em i kisim planti silva na gol na diwai sida i kam long Jerusalem. Olsem na long dispela taim i gat planti silva na gol moa, olsem ol ston nabaut. Na i gat planti diwai sida moa, olsem ol dispela diwai i stap long ol liklik maunten bilong Israel.
15 O rei tornou a prata e o ouro tão comuns em Jerusalém como as pedras. E havia tanta madeira valiosa de cedro como as figueiras-bravas que crescem nas colinas de Judá.
16 Solomon i kisim ol hos bilong en long kantri Musri na kantri Silisia. Em i save salim ol bisnisman i go long Silisia long baim ol hos bilong en.
16 Os cavalos de Salomão eram importados do Egito e da Cilícia; os comerciantes do rei os adquiriam da Cilícia pelo preço de mercado.
17 Na ol dispela bisnisman i save baim ol karis na hos long Musri. Pe bilong wan wan karis em inap 6,000 kina na pe bilong wan wan hos, em inap 1,500 kina. Na ol dispela bisnisman i save kisim ol dispela karis na hos i go long ol king bilong ol Hit na ol Siria, na ol dispela king i save baim.
17 Naquela época, um carro de guerra do Egito custava 600 peças de prata, e um cavalo, 150 peças de prata. Depois, eram exportados aos reis dos hititas e aos reis da Síria.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.