2 Crônicas 1

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Solomon, pikinini man bilong Devit, i kamap strongpela king tru. Na God, Bikpela i stap wantaim em na mekim em i kisim biknem i antap tru.
1 O rei Salomão, filho de Davi, conseguiu firmar o seu poder como rei de Israel, e o Senhor , seu Deus, o abençoou e fez o seu poder aumentar muito.
2 Orait Solomon i singautim olgeta ofisa bilong 1,000 man na 100 man, na ol jas, na olgeta bikman bilong olgeta lain bilong Israel, na ol hetman bilong ol lain famili. Na ol dispela man i kam bung wantaim ol manmeri bilong Israel, na Solomon i autim tok long ol.
2 Salomão ordenou a todos os comandantes de mil soldados, aos de cem soldados, às autoridades do governo, aos chefes de família, enfim, a todos os israelitas
3 Na bihain olgeta i go wantaim em long ples bilong lotu long taun Gibeon, long wanem, haus sel bilong God i stap long dispela ples. Em dispela haus sel tasol, bipo Moses, wokman bilong Bikpela, i bin wokim long ples drai.
3 que fossem com ele até o lugar de adoração que ficava em Gibeão. Nessa cidade estava a Tenda da Presença de Deus , que Moisés, servo do Senhor , havia feito no deserto.
4 Tasol Bokis Kontrak bilong God i stap long Jerusalem long narapela haus sel, em bipo King Devit i bin sanapim. Na Devit i bin kisim Bokis Kontrak long taun Kiriat Jearim na bringim i kam putim long dispela haus sel long Jerusalem.
4 (A arca da aliança estava em Jerusalém, numa barraca que Davi tinha armado quando havia levado a arca de Quiriate-Jearim para Jerusalém.)
5 Na wanpela alta tu i stap long pes bilong haus sel bilong Bikpela long Gibeon. Em dispela alta bras, bipo Besalel i bin wokim. Besalel em i pikinini man bilong Uri na tumbuna pikinini bilong Hur. Orait Solomon wantaim olgeta manmeri i go long dispela ples na lotu long God.
5 O altar de bronze, que havia sido feito por Bezalel, filho de Uri e neto de Hur, estava em frente da Tenda Sagrada. O rei Salomão e todo o povo de Israel foram lá para adorar a Deus.
6 Na Solomon i go sanap klostu long dispela alta bras, na long ai bilong Bikpela em i ofaim 1,000 ofa bilong paia i kukim olgeta, antap long dispela alta.
6 Ali, no altar de bronze, Salomão ofereceu a Deus em sacrifício mil animais, que foram completamente queimados.
7 Solomon i mekim ofa pinis na long nait, God i kamap long em na i tokim em olsem, “Yu ken askim mi long wanem samting yu laikim, na bai mi givim yu.”
7 Naquela noite Deus apareceu a Salomão e perguntou: — O que você quer que eu lhe dê?
8 Na Solomon i bekim tok long God olsem, “Yu bin laikim tumas papa bilong mi, Devit, na yu bin mekim gut tru long en. Na nau yu mekim mi i kamap king na kisim ples bilong en.
8 Ele respondeu: — Tu sempre mostraste um grande amor por Davi, o meu pai, e deixaste que eu ficasse como rei no lugar dele.
9 O God, Bikpela, ol dispela manmeri yu bin givim mi bilong lukautim, ol i bikpela lain moa, na i no inap man i kaunim. Olsem na nau mi laik bai yu inapim dispela promis yu bin mekim long papa bilong mi, Devit.
9 E agora, ó Senhor Deus, cumpre a promessa que fizeste ao meu pai. Já que me fizeste rei de um povo tão numeroso como o pó da terra,
10 Na mi laik bai yu givim gutpela tingting na save long mi. Orait na bai mi ken bosim gut ol dispela manmeri. Sapos nogat, orait i no gat wanpela man inap long bosim dispela bikpela lain manmeri bilong yu. Mi yet mi no inap tru.”
10 dá-me sabedoria e conhecimento para que eu possa governá-lo. Se não for assim, como poderei governar este teu grande povo?
11 Na God i bekim tok long Solomon olsem, “Askim bilong yu i gutpela tumas. Yu no bin askim mi long planti mani samting o long kisim biknem, na yu no bin askim mi long bagarapim ol birua bilong yu. Na tu yu no bin askim mi long larim yu i stap longpela taim long graun. Nogat. Yu bin askim mi long givim yu gutpela tingting na save, bai yu inap bosim gut ol dispela manmeri mi bin givim yu bilong lukautim.
11 Deus disse a Salomão: — Visto que você pediu sabedoria e conhecimento para governar o meu povo, de quem eu fiz você rei, em vez de pedir riquezas, bens, ou honras, ou a morte dos seus inimigos, ou vida longa,
12 Olsem na nau bai mi givim yu planti gutpela tingting na save. Na tu bai mi givim yu planti mani samting na bai mi mekim ol manmeri i givim biknem long yu, na dispela bai i winim tru biknem na mani samting bilong olgeta king i bin i stap paslain long yu na bilong ol king i kam bihain long yu.”
12 eu lhe darei sabedoria e conhecimento. E lhe darei também mais riquezas, bens e honras do que qualquer outro rei teve antes de você ou terá depois.
13 Orait na Solomon i lusim ples bilong lotu long Gibeon haus sel bilong God i stap long en, na em i go bek long Jerusalem. Na em i stap king long Jerusalem na bosim ol Israel.
13 Então Salomão saiu do lugar de adoração que ficava em Gibeão, onde estava a Tenda Sagrada, e voltou para Jerusalém, onde governou o povo de Israel.
14 Oltaim Solomon i wok long kisim ol karis bilong pait na ol hos bilong ami bilong en. Na em i putim ol dispela karis na hos long ol sampela taun em i makim bilong lukautim ol, na sampela i stap wantaim em long Jerusalem. Em i gat 1,400 karis bilong pait na 12,000 hos.
14 Salomão ajuntou mil e quatrocentos carros de guerra e doze mil cavalos de cavalaria. Espalhou uma parte deles por várias cidades e deixou o resto em Jerusalém.
15 Long taim Solomon i stap king, em i kisim planti silva na gol na diwai sida i kam long Jerusalem. Olsem na long dispela taim i gat planti silva na gol moa, olsem ol ston nabaut. Na i gat planti diwai sida moa, olsem ol dispela diwai i stap long ol liklik maunten bilong Israel.
15 Em Jerusalém, durante o seu reinado, a prata e o ouro eram tão comuns como as pedras, e havia tantos cedros como as figueiras bravas que existem nas planícies de Judá.
16 Solomon i kisim ol hos bilong en long kantri Musri na kantri Silisia. Em i save salim ol bisnisman i go long Silisia long baim ol hos bilong en.
16 Os agentes do rei controlavam a importação de cavalos de Musri e da Cilícia ,
17 Na ol dispela bisnisman i save baim ol karis na hos long Musri. Pe bilong wan wan karis em inap 6,000 kina na pe bilong wan wan hos, em inap 1,500 kina. Na ol dispela bisnisman i save kisim ol dispela karis na hos i go long ol king bilong ol Hit na ol Siria, na ol dispela king i save baim.
17 e a importação de carros de guerra do Egito. Esses agentes forneciam cavalos e carros de guerra para os reis heteus e sírios, vendendo cada carro por seiscentas barras de prata e cada cavalo por cento e cinquenta barras de prata.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.