1 Reis 3

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Solomon i maritim pikinini meri bilong king bilong Isip na long dispela pasin em i mekim kontrak wantaim king bilong Isip, bai tupela kantri i ken i stap gut na i no gat pait. Solomon i bringim meri bilong en i kam long Jerusalem long Taun Bilong Devit. Na meri i stap long dispela hap long taim Solomon i wokim haus bilong em yet na haus bilong Bikpela na banis i raunim Jerusalem.
1 Salomão fez um acordo com o faraó, rei do Egito, e se casou com uma das filhas dele. Trouxe-a para morar na Cidade de Davi até terminar a construção do palácio real, do templo do S enhor e do muro ao redor de Jerusalém.
2 Bipo ol Israel i no bin wokim wanpela haus bilong Bikpela stret, bilong ol i ken lotuim Bikpela long en, olsem na ol manmeri i save mekim ofa long Bikpela long ol ples bilong lotu antap long ol maunten nabaut.
2 Nessa época, o povo de Israel oferecia sacrifícios nos altares das colinas de suas regiões, pois ainda não havia sido construído um templo em honra ao nome do S enhor .
3 Solomon i save laikim tru Bikpela, na em i bihainim ol gutpela pasin olsem papa bilong en, Devit, i bin tokim em long mekim. Tasol em tu i save kilim ol abus na mekim ofa long Bikpela long ol dispela ples bilong lotu.
3 Salomão amava o S enhor , seguindo os decretos de seu pai, Davi, exceto pelo fato de oferecer sacrifícios e queimar incenso nos altares das colinas.
4 Taun Gibeon em i namba wan ples bilong lotu, olsem na wanpela taim Solomon i bin i go long Gibeon long mekim ol ofa. Solomon i bringim 1,000 abus na mekim ofa bilong paia i kukim olgeta long dispela alta long Gibeon.
4 O lugar de adoração mais importante ficava em Gibeom, por isso o rei Salomão foi para lá e ofereceu mil holocaustos.
5 Na long nait Solomon i slip long Gibeon na Bikpela i kamap long em long wanpela driman. Na God i tok, “Yu ken askim mi long wanem samting yu laikim, na bai mi givim yu.”
5 Naquela noite, o S enhor apareceu a Salomão num sonho e lhe disse: “Peça o que quiser, e eu lhe darei”.
6 Solomon i bekim tok olsem, “Papa bilong mi, Devit, i bin bihainim yu tru na i bin mekim gutpela stretpela pasin, olsem na oltaim yu bin laikim em tumas na mekim gut tru long em. Na nau tu yu save mekim olsem yet na yu larim mi, pikinini man bilong en, i senisim em na i stap king.
6 Salomão respondeu: “Tu mostraste grande amor leal ao teu servo, meu pai, Davi, pois ele foi fiel, justo e verdadeiro diante de ti. Agora, continuaste a mostrar teu grande amor leal dando-lhe um filho para sentar-se em seu trono.
7 O God, Bikpela bilong mi, yu bin larim mi i kisim ples bilong papa bilong mi, tasol mi mangi nating na mi no save long wanem pasin mi mas mekim bilong bosim ol manmeri.
7 “Agora, ó S enhor , meu Deus, tu me fizeste reinar em lugar de meu pai, Davi, mas sou como uma criança pequena que não sabe o que fazer.
8 Nau mi stap namel long ol dispela lain manmeri yu bin makim bilong yu yet. Ol i planti tumas na ol man i no inap kaunim.
8 Aqui estou, no meio do teu povo escolhido, uma nação tão grande e numerosa que nem se pode contar!
9 Olsem na mi laik bai yu givim mi gutpela tingting na save, bai mi inap bosim gut ol dispela manmeri bilong yu, na bai mi inap save wanem pasin i gutpela na wanem pasin i nogut. Sapos nogat, orait i no gat wanpela man inap long bosim ol dispela bikpela lain manmeri bilong yu. Mi yet mi no inap tru.”
9 Dá a teu servo um coração compreensivo, para que eu possa governar bem o teu povo e saber a diferença entre o certo e o errado. Pois quem é capaz de governar sozinho este teu grande povo?”.
10 Bikpela i harim dispela askim bilong Solomon, na em i belgut tru long Solomon.
10 O Senhor se agradou do pedido de Salomão.
11 Na God i tokim Solomon olsem, “I gutpela yu bin askim mi long givim gutpela tingting na save long yu bai yu inap bosim gut ol Israel. Na yu no bin askim mi long larim yu i stap longpela taim long graun, na yu no bin askim mi long givim yu planti mani samting, na yu no bin askim mi long bagarapim ol birua bilong yu.
11 Por isso, Deus respondeu: “Uma vez que você pediu sabedoria para governar meu povo com justiça, e não vida longa, nem riqueza, nem a morte de seus inimigos,
12 Olsem na tru tumas, bai mi givim yu dispela samting yu bin askim mi long en. Nau bai mi givim yu planti gutpela tingting na save. Bipo i no gat wanpela man i bin i gat dispela kain save, na tu bihain bai i no gat wanpela man inap long kisim wankain save olsem yu.
12 atenderei a seu pedido. Eu lhe darei um coração sábio e compassivo, como ninguém teve nem jamais terá.
13 Tru, yu no bin askim mi long givim yu biknem na planti mani samting. Tasol bai mi givim yu olgeta dispela samting, na long taim yu stap king bai i no gat narapela king i gat biknem olsem yu.
13 Também lhe darei o que não pediu: riquezas e fama. Nenhum outro rei em todo o mundo se comparará a você pelo resto de sua vida.
14 Na sapos yu wokabaut long ol gutpela rot mi bin makim bilong yu na yu bihainim ol lo na tok bilong mi, olsem papa bilong yu, Devit, i bin mekim, orait bai mi mekim yu i stap longpela taim long graun.”
14 E, se você me seguir e obedecer a meus decretos e mandamentos, como fez seu pai, Davi, eu lhe darei vida longa”.
15 Bikpela i tok pinis, orait Solomon i kirap na em i save olsem em i bin driman. Orait bihain em i go bek long Jerusalem na i go sanap klostu long Bokis Kontrak bilong Bikpela. Na em i mekim ol ofa bilong paia i kukim olgeta na ol ofa bilong kamap wanbel wantaim God. Na bihain long dispela, em i mekim bikpela kaikai bilong ol ofisa na ol wokman bilong en.
15 Então Salomão acordou e percebeu que tinha sido um sonho. Voltou a Jerusalém e se colocou diante da arca da aliança do S enhor , onde apresentou holocaustos e ofertas de paz. Depois, ofereceu um grande banquete a todos os seus oficiais.
16 Wanpela de tupela pamukmeri i kam long king, bilong em i ken stretim tok bilong tupela.
16 Algum tempo depois, duas prostitutas compareceram diante do rei para resolver uma questão.
17 Wanpela meri i tok olsem, “King bilong mi, harim. Mi wantaim dispela meri mitupela i save stap long wanpela haus. Na mi karim wanpela pikinini man. Na taim mi karim pikinini, dispela meri i bin i stap long haus wantaim mi.
17 Disse uma delas: “Por favor, meu senhor, esta mulher e eu moramos na mesma casa. Eu dei à luz um filho quando ela estava comigo na casa.
18 Tupela de bihain, em tu i karim pikinini man. Na mitupela tasol i stap long haus. I no gat arapela man o meri i stap wantaim mitupela long dispela taim.
18 Três dias depois, esta mulher também deu à luz um filho. Estávamos só nós duas na casa; não havia mais ninguém ali.
19 Na long nait, pikinini bilong en i dai, long wanem, em i slip strong na i tanim na slip antap long pikinini bilong en.
19 “O bebê dela morreu durante a noite, porque ela rolou sobre ele enquanto dormia.
20 Mi slip i stap na long biknait em i kirap na kisim pikinini bilong mi na karim i go long bet bilong en. Na em i kisim dispela pikinini bilong en i bin dai pinis na putim i stap klostu long mi.
20 Então ela se levantou de noite, tirou meu filho do meu lado enquanto eu dormia e o pôs para dormir ao lado dela. Depois, colocou o filho dela, que estava morto, em meus braços.
21 Long moning mi kirap na mi laik givim susu long pikinini bilong mi, tasol mi lukim em i dai pinis. Na mi lukluk gut long em na mi save, em i no dispela pikinini mi bin karim.”
21 De manhã, bem cedo, quando fui amamentar meu filho, ele estava morto! Quando o observei mais de perto, na claridade do dia, vi que não era meu”.
22 Dispela meri i tok pinis, na narapela meri i tok, “Nogat. Pikinini i dai pinis, em i bilong yu. Na pikinini i stap yet, em i pikinini bilong mi.” Tasol namba wan meri i bekim tok olsem, “Nogat tru. Pikinini i dai, em i bilong yu tasol. Na pikinini i stap yet, em i bilong mi.” Na tupela i wok long tok pait long ai bilong king.
22 “Não!”, interrompeu a outra mulher. “O filho morto era seu, e o vivo é meu!” “Não!”, disse a primeira mulher. “O filho vivo é meu, e o morto era seu!” E assim elas discutiram diante do rei.
23 Orait na king i tok olsem, “Yutupela i wok long tok pait long wankain toktok. Narapela i tok, ‘Pikinini i stap yet, em i bilong mi,’ na narapela tu i tok, ‘Em i bilong mi.’”
23 Então o rei disse: “Vamos esclarecer as coisas. As duas afirmam que o filho vivo é seu, e cada uma diz que o morto é da outra.
24 Na king i tokim ol wokman bilong en olsem, “Kisim wanpela bainat i kam.” Orait ol i go kisim na bringim i kam long king.
24 Pois bem, tragam-me uma espada”. E trouxeram uma espada para o rei.
25 Na em i tokim ol, “Kisim dispela pikinini i stap yet na katim long namel stret na givim wanpela hap long wanpela meri na narapela hap long narapela meri.”
25 Ele disse: “Cortem a criança viva ao meio e deem metade a uma mulher e metade à outra!”.
26 Tasol mama tru“Larim dispela meri i ken kisim pikinini. Yu no ken kilim em i dai.”|alt="33" src="LO" size="span" ref="3.26" bilong dispela pikinini i sori tumas long pikinini bilong en na i no laik bai king i kilim i dai. Na em i tokim king olsem, “King, maski. Larim dispela meri i ken kisim pikinini. Yu no ken kilim em i dai.” Tasol dispela narapela meri i tok, “Nogat. Yu no ken givim long em o long mi. Katim long tupela hap.”
26 Então, por causa de seu amor pelo menino, a verdadeira mãe gritou: “Não, meu senhor! Dê o menino a ela. Por favor, não o mate!”. A outra mulher, porém, disse: “Muito bem, ele não será nem meu nem seu. Dividam a criança ao meio!”.
27 Orait king i tok, “Givim pikinini long dispela meri i tok long mi no ken kilim pikinini. Em tasol i mama tru bilong en. Yupela i no ken kilim pikinini.”
27 Então o rei disse: “Não matem o bebê. Deem o menino à mulher que deseja que ele viva, pois ela é a mãe”.
28 Bihain, olgeta manmeri bilong Israel i harim tok long dispela pasin King Solomon i bin mekim bilong stretim tok bilong dispela tupela meri, na ol i kirap nogut long gutpela save bilong en. Na ol i givim biknem long em, long wanem, ol i save God yet i bin givim dispela gutpela tingting na save long king, bilong king i ken stretim gut kot bilong ol manmeri.
28 Quando todo o Israel soube da decisão do rei, teve grande respeito por ele, pois viu a sabedoria que Deus lhe tinha dado para fazer justiça.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.