1 Reis 3
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA
1 Solomon i maritim pikinini meri bilong king bilong Isip na long dispela pasin em i mekim kontrak wantaim king bilong Isip, bai tupela kantri i ken i stap gut na i no gat pait. Solomon i bringim meri bilong en i kam long Jerusalem long Taun Bilong Devit. Na meri i stap long dispela hap long taim Solomon i wokim haus bilong em yet na haus bilong Bikpela na banis i raunim Jerusalem.
1 Salomão aliou-se com Faraó, rei do Egito, pois tomou por mulher a filha de Faraó. Ele a trouxe à Cidade de Davi, até que acabasse a construção do seu palácio, da Casa do Senhor e da muralha em volta de Jerusalém.
2 Bipo ol Israel i no bin wokim wanpela haus bilong Bikpela stret, bilong ol i ken lotuim Bikpela long en, olsem na ol manmeri i save mekim ofa long Bikpela long ol ples bilong lotu antap long ol maunten nabaut.
2 Entretanto, o povo oferecia sacrifícios nos lugares altos, porque até aqueles dias ainda não se tinha edificado templo ao nome do Senhor .
3 Solomon i save laikim tru Bikpela, na em i bihainim ol gutpela pasin olsem papa bilong en, Devit, i bin tokim em long mekim. Tasol em tu i save kilim ol abus na mekim ofa long Bikpela long ol dispela ples bilong lotu.
3 Salomão amava o Senhor , andando nos preceitos de Davi, seu pai; porém oferecia sacrifícios e queimava incenso nos lugares altos.
4 Taun Gibeon em i namba wan ples bilong lotu, olsem na wanpela taim Solomon i bin i go long Gibeon long mekim ol ofa. Solomon i bringim 1,000 abus na mekim ofa bilong paia i kukim olgeta long dispela alta long Gibeon.
4 O rei foi a Gibeão para lá oferecer sacrifícios, porque era o lugar alto mais importante. Naquele altar, Salomão ofereceu mil holocaustos.
5 Na long nait Solomon i slip long Gibeon na Bikpela i kamap long em long wanpela driman. Na God i tok, “Yu ken askim mi long wanem samting yu laikim, na bai mi givim yu.”
5 Em Gibeão, o Senhor apareceu a Salomão de noite, em sonhos. E Deus lhe disse: — Peça o que você quer que eu lhe dê.
6 Solomon i bekim tok olsem, “Papa bilong mi, Devit, i bin bihainim yu tru na i bin mekim gutpela stretpela pasin, olsem na oltaim yu bin laikim em tumas na mekim gut tru long em. Na nau tu yu save mekim olsem yet na yu larim mi, pikinini man bilong en, i senisim em na i stap king.
6 Salomão respondeu: — Foste muito bondoso com o teu servo Davi, meu pai, porque ele andou contigo em fidelidade, em justiça e em retidão de coração, diante da tua face. Mantiveste para com ele esta grande bondade e lhe deste um filho que se assentasse no seu trono, como hoje se vê.
7 O God, Bikpela bilong mi, yu bin larim mi i kisim ples bilong papa bilong mi, tasol mi mangi nating na mi no save long wanem pasin mi mas mekim bilong bosim ol manmeri.
7 E agora, ó Senhor , meu Deus, tu fizeste reinar teu servo em lugar de Davi, meu pai. Mas eu não passo de uma criança, não sei como devo agir.
8 Nau mi stap namel long ol dispela lain manmeri yu bin makim bilong yu yet. Ol i planti tumas na ol man i no inap kaunim.
8 Teu servo está no meio do teu povo que escolheste, povo grande, tão numeroso que não se pode contar.
9 Olsem na mi laik bai yu givim mi gutpela tingting na save, bai mi inap bosim gut ol dispela manmeri bilong yu, na bai mi inap save wanem pasin i gutpela na wanem pasin i nogut. Sapos nogat, orait i no gat wanpela man inap long bosim ol dispela bikpela lain manmeri bilong yu. Mi yet mi no inap tru.”
9 Dá, pois, ao teu servo coração compreensivo para governar o teu povo, para que, com prudência, saiba discernir entre o bem e o mal. Pois quem seria capaz de governar este teu grande povo?
10 Bikpela i harim dispela askim bilong Solomon, na em i belgut tru long Solomon.
10 Estas palavras agradaram ao Senhor, por haver Salomão pedido tal coisa.
11 Na God i tokim Solomon olsem, “I gutpela yu bin askim mi long givim gutpela tingting na save long yu bai yu inap bosim gut ol Israel. Na yu no bin askim mi long larim yu i stap longpela taim long graun, na yu no bin askim mi long givim yu planti mani samting, na yu no bin askim mi long bagarapim ol birua bilong yu.
11 E Deus lhe disse: — Já que você pediu isso e não me pediu longevidade, nem riquezas, nem a morte de seus inimigos, mas pediu entendimento, para discernir o que é justo,
12 Olsem na tru tumas, bai mi givim yu dispela samting yu bin askim mi long en. Nau bai mi givim yu planti gutpela tingting na save. Bipo i no gat wanpela man i bin i gat dispela kain save, na tu bihain bai i no gat wanpela man inap long kisim wankain save olsem yu.
12 eis que farei como você pediu. Eu lhe dou um coração sábio e inteligente, de maneira que antes de você nunca houve ninguém igual a você, nem haverá depois de você.
13 Tru, yu no bin askim mi long givim yu biknem na planti mani samting. Tasol bai mi givim yu olgeta dispela samting, na long taim yu stap king bai i no gat narapela king i gat biknem olsem yu.
13 Também lhe dou o que você não me pediu, tanto riquezas como glória, de modo que, entre os reis, não haverá ninguém semelhante a você durante os dias da sua vida.
14 Na sapos yu wokabaut long ol gutpela rot mi bin makim bilong yu na yu bihainim ol lo na tok bilong mi, olsem papa bilong yu, Devit, i bin mekim, orait bai mi mekim yu i stap longpela taim long graun.”
14 Se você andar nos meus caminhos e guardar os meus estatutos e os meus mandamentos, como fez Davi, seu pai, eu prolongarei os seus dias.
15 Bikpela i tok pinis, orait Solomon i kirap na em i save olsem em i bin driman. Orait bihain em i go bek long Jerusalem na i go sanap klostu long Bokis Kontrak bilong Bikpela. Na em i mekim ol ofa bilong paia i kukim olgeta na ol ofa bilong kamap wanbel wantaim God. Na bihain long dispela, em i mekim bikpela kaikai bilong ol ofisa na ol wokman bilong en.
15 Salomão acordou, e eis que era um sonho. Voltou para Jerusalém, pôs-se diante da arca da aliança do Senhor , ofereceu holocaustos, apresentou ofertas pacíficas e deu um banquete a todos os seus oficiais.
16 Wanpela de tupela pamukmeri i kam long king, bilong em i ken stretim tok bilong tupela.
16 Então duas prostitutas foram falar com o rei Salomão. Apresentaram-se diante dele
17 Wanpela meri i tok olsem, “King bilong mi, harim. Mi wantaim dispela meri mitupela i save stap long wanpela haus. Na mi karim wanpela pikinini man. Na taim mi karim pikinini, dispela meri i bin i stap long haus wantaim mi.
17 e uma das mulheres disse: — Ah! Meu senhor, eu e esta mulher moramos na mesma casa, onde dei à luz um filho.
18 Tupela de bihain, em tu i karim pikinini man. Na mitupela tasol i stap long haus. I no gat arapela man o meri i stap wantaim mitupela long dispela taim.
18 No terceiro dia, depois do meu parto, também esta mulher teve um filho. Estávamos juntas. Não havia nenhuma outra pessoa conosco na casa; somente nós duas estávamos ali.
19 Na long nait, pikinini bilong en i dai, long wanem, em i slip strong na i tanim na slip antap long pikinini bilong en.
19 De noite, o filho desta mulher morreu, porque ela se deitou sobre ele.
20 Mi slip i stap na long biknait em i kirap na kisim pikinini bilong mi na karim i go long bet bilong en. Na em i kisim dispela pikinini bilong en i bin dai pinis na putim i stap klostu long mi.
20 Ela levantou-se no meio da noite e, enquanto esta sua serva dormia, tirou o meu filho, que estava do meu lado, e o pôs na cama dela; depois colocou o filho dela, morto, nos meus braços.
21 Long moning mi kirap na mi laik givim susu long pikinini bilong mi, tasol mi lukim em i dai pinis. Na mi lukluk gut long em na mi save, em i no dispela pikinini mi bin karim.”
21 Quando eu me levantei de madrugada para dar de mamar ao meu filho, eis que ele estava morto. Porém, quando reparei nele pela manhã, eis que não era o filho que eu tinha dado à luz.
22 Dispela meri i tok pinis, na narapela meri i tok, “Nogat. Pikinini i dai pinis, em i bilong yu. Na pikinini i stap yet, em i pikinini bilong mi.” Tasol namba wan meri i bekim tok olsem, “Nogat tru. Pikinini i dai, em i bilong yu tasol. Na pikinini i stap yet, em i bilong mi.” Na tupela i wok long tok pait long ai bilong king.
22 Então a outra mulher disse: — Não! O que está vivo é o meu filho; o seu é o que está morto. Porém a primeira mulher respondeu: — Não! O que está morto é o seu filho; o meu é o que está vivo. E assim elas falaram diante do rei.
23 Orait na king i tok olsem, “Yutupela i wok long tok pait long wankain toktok. Narapela i tok, ‘Pikinini i stap yet, em i bilong mi,’ na narapela tu i tok, ‘Em i bilong mi.’”
23 Então o rei Salomão disse: — Esta diz: “O que está vivo é o meu filho, e o seu filho é o que está morto”; e a outra responde: “Não, o que está morto é o seu filho, e o meu filho é o que está vivo.”
24 Na king i tokim ol wokman bilong en olsem, “Kisim wanpela bainat i kam.” Orait ol i go kisim na bringim i kam long king.
24 E o rei continuou: — Tragam-me uma espada. E trouxeram uma espada diante do rei.
25 Na em i tokim ol, “Kisim dispela pikinini i stap yet na katim long namel stret na givim wanpela hap long wanpela meri na narapela hap long narapela meri.”
25 Então o rei disse: — Cortem o menino que está vivo em duas partes e deem metade a uma e metade a outra.
26 Tasol mama tru“Larim dispela meri i ken kisim pikinini. Yu no ken kilim em i dai.”|alt="33" src="LO" size="span" ref="3.26" bilong dispela pikinini i sori tumas long pikinini bilong en na i no laik bai king i kilim i dai. Na em i tokim king olsem, “King, maski. Larim dispela meri i ken kisim pikinini. Yu no ken kilim em i dai.” Tasol dispela narapela meri i tok, “Nogat. Yu no ken givim long em o long mi. Katim long tupela hap.”
26 Então se aguçou o amor materno da mulher cujo filho estava vivo e ela disse ao rei: — Ah! Meu senhor, deem a ela o menino vivo! Não o matem de jeito nenhum! Porém a outra dizia: — Ele não será nem meu nem seu. Podem cortá-lo ao meio!
27 Orait king i tok, “Givim pikinini long dispela meri i tok long mi no ken kilim pikinini. Em tasol i mama tru bilong en. Yupela i no ken kilim pikinini.”
27 Então o rei disse: — Entreguem o menino vivo à primeira mulher. Não o matem. Ela é a mãe do menino.
28 Bihain, olgeta manmeri bilong Israel i harim tok long dispela pasin King Solomon i bin mekim bilong stretim tok bilong dispela tupela meri, na ol i kirap nogut long gutpela save bilong en. Na ol i givim biknem long em, long wanem, ol i save God yet i bin givim dispela gutpela tingting na save long king, bilong king i ken stretim gut kot bilong ol manmeri.
28 Todo o Israel ouviu a sentença que o rei havia proferido. E todos tiveram profundo respeito ao rei, porque viram que havia nele a sabedoria de Deus, para fazer justiça.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.