1 Reis 18
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs BKJ
1 Dispela taim bilong biksan i stap longpela taim, na long namba 3 yia bilong en Bikpela i tokim Elaija olsem, “Yu go lukim King Ahap, na bai mi salim ren i kam daun gen.”
1 E sucedeu, depois de muitos dias, que a palavra do SENHOR veio a Elias no terceiro ano, dizendo: Vai, mostra-te a Acabe; e eu enviarei chuva sobre a terra.
2 Orait na Elaija i kirap na i go.
2 E foi Elias apresentar-se a Acabe. E houve uma fome extrema em Samaria.
3 Long dispela taim ol Samaria i sot tru long kaikai, na King Ahap i salim tok long Obadia i kam lukim em. Obadia em dispela man i gat wok bilong lukautim haus king. Obadia i save lotu long Bikpela na i aninit long em wanpela tasol.
3 E Acabe chamou Obadias, o qual era o governador da sua casa. (Ora, Obadias temia muitíssimo ao SENHOR;
4 Na long taim Kwin Jesebel i wok long kilim i dai ol profet bilong Bikpela, Obadia i bin kisim 100 bilong dispela ol profet na haitim ol insait long ol bikpela hul bilong ston. Em i haitim 50 long narapela hul na 50 long narapela hul. Na em i bin lukautim ol na givim kaikai na wara long ol.
4 porque foi assim, quando Jezabel extirpou os profetas do SENHOR, que Obadias tomou uma centena de profetas, e ocultou-lhes em dois grupos de cinquenta em uma caverna, e os alimentou com pão e água.)
5 Obadia i kam pinis long Ahap, na Ahap i tokim em olsem, “Mitupela i mas go nabaut long olgeta hap bilong kantri long ol ples ol hul wara na ol liklik wara i bin i stap long en bipo. Ating bai mitupela inap painim ol gras long ol dispela hap, bilong ol hos na donki i ken kaikai. Sapos i gat gras, orait yumi no ken kilim ol hos na donki bilong yumi.”
5 E Acabe disse a Obadias: Adentra a terra, a todas as fontes de água, e a todos os ribeiros; porventura podemos achar erva para salvar a vida dos cavalos e das mulas, para que não percamos todos os animais.
6 Orait tupela i makim wanpela hap bilong kantri, bilong Ahap i ken go painim gras long en, na wanpela hap bilong Obadia i ken i go long en. Orait tupela i go.
6 Assim, eles dividiram a terra entre si, para atravessá-la. Acabe seguiu por um caminho sozinho, e Obadias seguiu por outro caminho sozinho.
7 Obadia i wokabaut i go long hap tupela i makim na Elaija i kam bungim em long rot. Na Obadia i luksave long em, olsem na i putim pes i go daun long graun bilong givim biknem long Elaija. Na em i askim em olsem, “Elaija, bikman bilong mi, em yu tasol, a?”
7 E, enquanto Obadias estava no caminho, eis que Elias o encontrou; e ele o reconheceu, prostrou-se sobre a sua face, e disse: És tu aquele meu senhor, Elias?
8 Na Elaija i bekim tok olsem, “Yes, mi Elaija tasol. Yu go bek na tokim King Ahap olsem, Elaija i kam pinis.”
8 E ele respondeu: Sou eu; vai e conta ao teu senhor: Eis que Elias está aqui.
9 Na Obadia i tokim em olsem, “Bikman, mi bin mekim wanem rong na yu laik bai King Ahap i kilim mi i dai?
9 E ele disse: No que tenho eu pecado para que tu queiras entregar o teu servo na mão de Acabe, para me matar?
10 Long nem bilong God, Bikpela i stap oltaim, mi tok tru tumas, king i laikim tumas long lukim yu gen, olsem na em i wok long painim yu long olgeta kantri bilong graun. Na sapos lida bilong wanpela kantri i tok yu no i stap long kantri bilong en, orait Ahap i save strong long dispela lida i mas tok tru antap olsem yu no i stap.
10 Como vive o SENHOR teu Deus, não há nação ou reino, para onde o meu senhor não tenha me enviado a te procurar; e dizendo eles: Aqui não está, então fazia jurar os reinos e nações, que não te haviam encontrado.
11 Tasol nau yu laik bai mi go tokim king long yu kam bek pinis. Mi no laik tru long mekim olsem.
11 E, agora, tu dizes: Vai e conte ao teu senhor: Eis que Elias está aqui.
12 Taim mi lusim yu, nogut spirit bilong Bikpela i karim yu i go long wanpela ples mi no save long en. Na taim King Ahap i kam painim yu na i no lukim yu, em bai i kros na i kilim mi i dai. Yu no ken salim mi i go. Nogat. Yu mas sori long mi, long wanem, oltaim mi save aninit long Bikpela na lotu long em, stat long taim mi mangi yet na i kam inap nau.
12 E sucederá, tão logo eu parta de ti, que o Espírito do SENHOR te carregará para onde eu não sei; e, assim, quando eu vier e contar a Acabe, e ele não conseguir te encontrar, me matará; mas eu, o teu servo, temo o SENHOR desde a minha mocidade.
13 Na long taim Jesebel i bin kilim i dai ol profet bilong Bikpela, mi bin haitim 100 profet long ol bikpela hul bilong ston. Mi haitim 50 long narapela hul na 50 long narapela hul. Na mi bin lukautim ol na givim kaikai na wara long ol. Ating yu save pinis long dispela gutpela wok mi bin mekim.
13 Não foi contado ao meu senhor o que eu fiz quando Jezabel matou os profetas do SENHOR, como eu ocultei uma centena de homens dos profetas do SENHOR em dois grupos de cinquenta em uma caverna, e os alimentei com pão e água?
14 Tasol nau yu laik bai mi go tokim king long yu kam bek pinis. Na sapos mi mekim olsem yu tok na bihain king i no lukim yu, orait em bai i kilim mi i dai.”
14 E, agora, dizes: Vai e conta ao teu senhor: Eis que Elias está aqui; e ele me matará.
15 Tasol Elaija i bekim tok long em olsem, “Yu no ken pret. Mi wokman bilong Bikpela I Gat Olgeta Strong, em God i save stap oltaim. Na long nem bilong em mi tok, tru tumas, Ahap bai i lukim mi long dispela de tasol.”
15 E Elias disse: Como vive o SENHOR dos Exércitos, diante de quem me ponho de pé, certamente me mostrarei a ele hoje.
16 Orait Obadia i go painim King Ahap na taim em i lukim em, em i tokim Ahap olsem Elaija i kam bek pinis. Na Ahap i kirap i go bilong bungim Elaija.
16 Assim, Obadias foi se encontrar com Acabe, e lhe contou; e Acabe foi se encontrar com Elias.
17 Ahap i lukim em na i tok, “Em nau, mi lukim yu pinis. Asua bilong yu tasol na dispela bikpela hevi i stap long Israel.”
17 E sucedeu, quando viu Elias, que Acabe disse a ele: És tu aquele que perturba Israel?
18 Na Elaija i bekim tok long Ahap olsem, “Yu giaman. Em i no asua bilong mi. Em asua bilong yu wantaim lain bilong papa bilong yu, long wanem, yupela i bin sakim tok bilong Bikpela na yupela i save lotuim ol giaman god Bal.
18 E ele respondeu: Eu não tenho perturbado Israel; mas tu, e a casa do teu pai, ao abandonardes os mandamentos do SENHOR, e teres seguido a Baalim.
19 Orait nau yu mas salim tok long olgeta manmeri bilong Israel bai ol i kam bungim mi long maunten Karmel. Na yu mas bringim tu ol 450 profet bilong Bal na ol 400 profet bilong god meri Asera, em olgeta Kwin Jesebel i save lukautim ol long kaikai.”
19 Agora, portanto, mandai reunir a mim todo o Israel no monte Carmelo, e dos profetas de Baal, quatrocentos e cinquenta, e dos profetas dos bosques, quatrocentos, os quais comem à mesa de Jezabel.
20 Orait Ahap i singautim olgeta manmeri bilong Israel na olgeta dispela profet, na ol i go bung long maunten Karmel.
20 Assim, Acabe enviou a todos os filhos de Israel e reuniu os profetas no Monte Carmelo.
21 Na Elaija i go sanap klostu long ol manmeri na i tok olsem, “Yupela manmeri bilong tupela tingting, wanem taim bai yupela i gat wanpela tingting tasol? Sapos Bikpela em i God tru, orait yupela i mas lotu long em wanpela tasol. Na sapos Bal i God tru, orait yupela i mas lotu long em wanpela tasol.” Tasol ol manmeri i no bekim wanpela tok. Nogat tru.
21 E Elias chegou diante de todo o povo, e disse: Por quanto tempo vos coxeareis entre duas opiniões? Se o SENHOR é Deus, segui-o; mas se o é Baal, então segui-o. E o povo não lhe respondeu com uma palavra sequer.
22 Orait Elaija i tokim ol olsem, “I no gat narapela profet bilong Bikpela i stap yet. Mi wanpela tasol. Tasol i gat 450 profet bilong Bal i stap.
22 Então, disse Elias ao povo: Eu, somente eu, permaneço um profeta do SENHOR; porém os profetas de Baal são quatrocentos e cinquenta homens.
23 Orait mi laik bai yupela i kisim tupela bulmakau man na bringim i kam. Na mi laik ol profet bilong Bal i mas kisim wanpela. Na ol i mas kilim na katim bilong mekim ofa. Na ol i mas putim paiawut long alta bilong god Bal na putim ol dispela mit antap long paiawut. Tasol ol i no ken laitim paia. Na mi bai kisim narapela bulmakau na redim long wankain pasin bilong mekim ofa. Na mi tu bai mi no ken laitim paia.
23 Que nos deem, portanto, dois novilhos; e que escolham um novilho para si, e o cortem em pedaços, e o disponham sobre lenha, e não coloquem fogo por baixo; e eu prepararei o outro novilho, e o disporei sobre lenha, e não colocarei fogo por baixo;
24 Orait yupela i ken prea long god bilong yupela na mi bai prea long Bikpela. Na wanem god i harim prea na i salim paia i kam daun na i kukim dispela ofa, orait em tasol em i God tru.” Olgeta manmeri i harim dispela tok na ol i singaut olsem, “Em i gutpela. Yumi mekim olsem.”
24 e clamai vós o nome dos vossos deuses, e eu clamarei o nome do SENHOR; e o Deus que responder com fogo, que seja ele Deus. E todo o povo respondeu e disse: Está bem falado.
25 Orait Elaija i tokim ol profet bilong Bal olsem, “Yupela i planti, olsem na yupela go pas. Yupela kisim wanpela bulmakau na redim bilong mekim ofa. Tasol yupela i no ken laitim paia. Na yupela i mas prea long god bilong yupela bai em i salim paia i kam kukim ofa.”
25 E Elias disse aos profetas de Baal: Escolhei um novilho para vós, e preparai-o primeiro; porquanto vós sois muitos; e clamai o nome dos vossos deuses, porém não coloquem fogo por baixo.
26 Orait ol profet i kisim dispela bulmakau, em ol manmeri i bin bringim i kam long ol. Na ol i redim bilong mekim ofa. Na ol i beten long god Bal, stat long moningtaim i go inap long belo. Ol i wok long beten na singaut olsem, “Bal, mipela i laik bai yu mas harim beten bilong mipela.” Tasol i no gat bekim long beten bilong ol. Nogat tru. Ol i singsing na kalap kalap raunim dispela alta ol man i bin wokim.
26 E eles tomaram o novilho que lhes fora dado, e o prepararam, e clamaram o nome de Baal desde a manhã até o meio-dia, dizendo: Ó Baal, ouve-nos. Todavia, não houve voz, nem ninguém que respondesse. E saltavam sobre o altar que fora feito.
27 Na long belo Elaija i tok bilas long ol olsem, “Yupela i no ken slek. Em god ya. Olsem na traim beten strong moa. Ating em i tingting long wanpela samting i stap na em i no harim yupela, o ating em i go kisim win. O sapos nogat, ating em i go long longwe ples. O nogut em i slip i stap, olsem na yupela i mas kirapim em.”
27 E sucedeu, ao meio-dia, que Elias zombou deles, e disse: Gritai alto; porque ele é um deus; ou está conversando, ou ele está meditando, ou está em uma viagem, ou porventura dorme, e deve ser despertado.
28 Orait ol profet i singaut strong moa na ol i kisim ol naip na ol sotpela bainat na ol i bihainim pasin bilong lotu bilong ol na katim nabaut skin bilong ol yet. Na blut i ran long bodi bilong ol.
28 E eles gritaram alto, e se cortaram, segundo o seu costume, com facas e lancetas, até que o sangue se derramou sobre eles.
29 Maski apinun pinis, ol i wok long singaut olsem ol longlong man, i go inap long taim bilong mekim ofa long apinun. Tasol i no gat bekim long beten bilong ol, na i no gat wanpela samting i kamap. Nogat tru.
29 E sucedeu, quando era passado o meio-dia, eles profetizaram até a hora da oferta do sacrifício do anoitecer, que não houve nem voz, nem ninguém para responder, tampouco alguém que se importasse.
30 Orait nau Elaija i tokim ol manmeri olsem, “Yupela kam klostu long mi.” Na olgeta i kam bung na raunim em. Orait na Elaija i stretim gen alta bilong Bikpela, em ol man i bin brukim bipo.
30 E Elias disse a todo o povo: Cheguem perto de mim. E todo o povo chegou perto dele. E ele consertou o altar do SENHOR que estava quebrado.
31 Em i kisim 12-pela ston bilong wokim alta. Ol dispela ston i makim ol lain i bin kamap long ol 12-pela pikinini man bilong Jekop, tumbuna bilong ol Israel. Bipo Bikpela i bin tokim Jekop olsem, “Bai ol manmeri i kolim yu long nem Israel.”
31 E Elias pegou doze pedras, segundo o número das tribos dos filhos de Jacó, a quem a palavra do SENHOR veio, dizendo: Israel será o teu nome;
32 Orait Elaija i kisim dispela ol ston na wokim alta bilong mekim ofa long Bikpela. Em i wokim alta pinis, orait em i wokim baret i raunim alta. Dispela baret inap long holim 14 lita wara.
32 e com as pedras ele edificou um altar no nome do SENHOR; e fez uma trincheira ao redor do altar, grande o suficiente para conter duas medidas de semente.
33 Bihain Elaija i putim paiawut antap long alta na i katim mit bilong bulmakau na putim antap long paiawut.
33 E ele colocou a lenha em ordem, e cortou o novilho em pedaços, e o colocou sobre a lenha, e disse: Enchei quatro barricas de água, e derramai-a em cima do sacrifício queimado, e sobre a lenha.
34 Na em i tokim ol manmeri olsem, “Kisim 4-pela sospen wara na pulimapim wara long ol na karim i kam kapsaitim antap long mit bilong ofa na long paiawut.” Orait ol i mekim olsem. Na em i tokim ol long mekim gen. Ol i mekim pinis na em i tokim ol gen, “Mekim wanpela taim moa.” Na ol i mekim olsem.
34 E ele disse: Fazei-o pela segunda vez. E eles o fizeram pela segunda vez. E ele disse: Fazei-o pela terceira vez. E eles o fizeram pela terceira vez.
35 Na wara i ran i go daun long arere bilong alta na i pulap long dispela baret i raunim alta.
35 E a água escorreu ao redor do altar; e ele também encheu a trincheira de água.
36 Na long apinun tru long taim bilong mekim ofa, profet Elaija i go klostu long alta na i beten olsem, “God, Bikpela bilong Abraham na Aisak na Israel, nau mi laik bai yu soim ol manmeri olsem, yu tasol yu God bilong Israel. Na tu yu ken soim ol olsem, mi wokman bilong yu na mi bihainim tok bilong yu tasol na mi mekim olgeta dispela samting.
36 E sucedeu, na hora da oferta do sacrifício da tarde, que Elias, o profeta, aproximou-se e disse: SENHOR Deus de Abraão, Isaque e de Israel, que seja conhecido neste dia que tu és Deus em Israel, e que eu sou teu servo, e que tenho feito todas estas coisas mediante a tua palavra.
37 Bikpela, harim beten bilong mi na mekim olsem mi askim yu, na bai dispela ol manmeri i ken save, yu tasol yu God tru na yu wok long tanim bel bilong ol i kam bek long yu.”
37 Ouve-me, ó SENHOR, ouve-me, para que este povo possa saber que tu és o SENHOR Deus, e que tu tens feito se volver novamente o seu coração.
38 Orait Bikpela i salim paia i kam daun. Na paia i kukim tru dispela ofa na ol paiawut na ol ston bilong alta na graun long arere bilong alta. Na wara long baret tu i drai olgeta.
38 Então, o fogo do SENHOR caiu, e consumiu o sacrifício queimado, e a lenha, e as pedras, e o pó, e ainda lambeu a água que estava na trincheira.
39 Ol manmeri i lukim dispela pinis, orait ol i tromoi ol yet i go daun long graun, na ol i singaut olsem, “Bikpela tasol em i God tru. Bikpela tasol em i God tru.”
39 E, quando todo o povo viu isto, eles caíram sobre as suas faces, e disseram: O SENHOR, ele é o Deus; o SENHOR, ele é o Deus.
40 Na bihain Elaija i tokim ol olsem, “Holimpas olgeta profet bilong Bal. Yupela i no ken larim wanpela i ranawe.” Olsem na ol i holimpas ol profet, na Elaija i kisim ol dispela profet i go daun long arere bilong wara Kison na i kilim ol i dai.
40 E Elias lhes disse: Tomai os profetas de Baal; não deixem escapar nenhum deles. E eles os pegaram; e Elias os fez descer até o ribeiro de Quisom, e ali os matou.
41 Ol i stap yet long dispela hap na Elaija i tokim Ahap olsem, “Yu go hariap na kaikai. Mi harim bikpela ren i pairap i kam.”
41 E Elias disse a Acabe: Levanta-te, come e bebe; porque há som de abundante chuva.
42 Orait Ahap i go na kaikai. Na Elaija wantaim wokman bilong en i go antap long het bilong maunten Karmel. Na Elaija i nildaun na putim het bilong en namel long tupela skru bilong en.
42 Assim, Acabe subiu para comer e beber. E Elias subiu até o cume do Carmelo; e se lançou sobre a terra, e pôs a face entre os joelhos,
43 Na em i tokim wokman bilong en olsem, “Yu go long hap na lukluk i go long solwara.” Orait wokman i go lukluk na i kam bek na i tok, “Mi no lukim wanpela samting.” Na Elaija i tokim wokman, “Yu go lukluk gen.” Na wokman i mekim olsem. Elaija i mekim wankain tok inap 7-pela taim.
43 e disse ao seu servo: Sobe agora, olha em direção ao mar. E ele subiu, e olhou, e disse: Não há nada. E ele disse: Vai novamente, sete vezes.
44 Na long namba 7 taim wokman i kam bek na i tok, “Mi lukim wanpela klaut i kamap long solwara. Em i liklik tasol inap olsem han bilong man.” Orait Elaija i tokim wokman bilong en, “Yu go kwik na tokim King Ahap long redim karis bilong en na hariap i go daun. Nogut ren i pasim em.”
44 E sucedeu, na sétima vez, que ele disse: Eis que lá se levante uma pequena nuvem do mar, semelhante a mão de homem. E ele disse: Sobe, e dize a Acabe: Prepara a tua carruagem, e desce, para que a chuva não te pare.
45 Na kwiktaim ol blakpela klaut i kamap na i karamapim skai olgeta. Na win i kirap na bikpela ren i stat long pundaun. Na Ahap i go antap long karis bilong en na i bihainim rot i go long taun Jesril.
45 E sucedeu, entretanto, que o céu ficou negro com nuvens e vento, e houve uma grande chuva. E Acabe montou, e foi até Jezreel.
46 Na strong bilong Bikpela i kamap long Elaija. Na Elaija i taitim gut laplap bilong en na i ran i go paslain long karis bilong Ahap. Em i ran olsem tasol i go inap tupela i kamap long Jesril.
46 E a mão do SENHOR esteve sobre Elias; e ele cingiu os seus lombos, e correu adiante de Acabe até a entrada de Jezreel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.