Atos 10

Tanimuca-Retuarã NT portions (TNC_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Cesareawejearã Cornelio wãmeikite imaeka. Torã rĩkimarãja surararãka Italiakarãkaki imatirã ĩ'rãᵽitarakamarã ᵽo'imajarakamaki surararãka ĩᵽamaki kimaeka.
1 Morava em Cesareia um homem de nome Cornélio, centurião da coorte chamada Italiana,
2 Judíorãkimarĩka imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õñuka, kiwi'iareka imarãᵽitiyika. Judíorãka wayuoka baairãte rĩkimakaja niñerũ jeyobaarimaji, suᵽabatirãoka Tuᵽarãte jaijiᵽaki kimaeka.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa e que fazia muitas esmolas ao povo e, de contínuo, orava a Deus.
3 I'suᵽaka kimamaka ĩ'rãrĩmi tres rõ'õjĩrã aiyate eyawa'rika ᵽoto makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Tuᵽarãte ᵽũataekaki ángelte kiᵽõ'irã etaeka. Jia Corneliore kire ĩatiyaeka. Suᵽabatirã kiᵽõ'irã kãkaeyatirã, —Cornelio,— ángelte kire ãrĩka.
3 Esse homem observou claramente durante uma visão, cerca da hora nona do dia, um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Toᵽi mae, kireka ñakoariji, —Aya, ¿marãkã'ã sime je'e ñiᵽamaki?— ᵽuᵽatawa'ri kire kẽrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã —Tuᵽarãte mijeñerijayu rakakaja mire kiã'mitiyu. Suᵽabatirã wayuoka baairãte mijeyobaaikarekaoka jĩjimaka kime. I'suᵽaka mimamaka mireka ᵽuᵽajoajiᵽaiki kime.
4 Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: Que é, Senhor? E o anjo lhe disse: As tuas orações e as tuas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Suᵽa imarĩ Joᵽewejearã imaki Simónre akarĩ a'rirũkirãte miᵽũatabe. Kiwãmeaoka Ᵽedro.
5 Agora, envia mensageiros a Jope e manda chamar Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Aᵽika Simón wa'iro'si ajea ba'iraberimaji riaᵽakirijerã imaki ᵽõ'irã kime. Torã Simón Ᵽedrote natõᵽorãñu miᵽũatarãñurã,— ángelte kire ãrĩka.
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 I'suᵽaka kire ãrĩweatirã ángelte a'rika. Sabe'erõ'õ ĩ'ᵽarã kiba'iraberimaja, suᵽabatirã ĩ'rĩka surara jia Tuᵽarãte yi'yuka imaekakiteoka kiakaeka.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, chamou dois dos seus domésticos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Suᵽa imarĩ kiᵽõ'irã netaeka ᵽoto, ángelte kire ãrĩkakaka Corneliore nare bojaeka. Nare sabojaweatirã Joᵽerã nare ke'rirũjeka.
8 e, havendo-lhes contado tudo, enviou-os a Jope.
9 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã a'ritirã, aᵽerĩmi wãjitãji aiya simaeka ᵽoto Joᵽe koyikurirã neyaeka. I'tojĩte wi'i ruᵽututuarã Ᵽedrote mirĩka Tuᵽarãka jairĩ.
9 No dia seguinte, indo eles de caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado, por volta da hora sexta, a fim de orar.
10 Tuᵽarãka jaibaraka kimaeka ᵽoto koᵽakaja kikẽsirabaeka. I'suᵽaka kimamaka aᵽerãte ba'arika kiro'si baayukã'ãja ikuᵽaka makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi kiro'si simaeka:
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase;
11 Mabo'ikakurirã kĩaeka ᵽoto sayaᵽãia jo'bato ĩ'ᵽaᵽẽ'rõto ñi'atirã maja'aruetaika uᵽaka saruira'aeka.
11 então, viu o céu aberto e descendo um objeto como se fosse um grande lençol, o qual era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Satõsiarã ritajakaka wa'iro'sia, wa'iro'siwẽkoa ᵽariji imaeka. Wa'ibikirãka uᵽaka tuyua, wiyua, suᵽabatirã yiibaraka tuyuaoka simaeka.
12 contendo toda sorte de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Suᵽa imarĩ ĩmiᵽi ikuᵽaka Ᵽedrote sajaikorika: —Ᵽedro mimi'mibe. Samijããba'abe,— kire sãrĩkorika.
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 I'sia oka ã'mitiritirã ikuᵽaka kiyi'rika: —Marãkã'ã baatirã yibaaberijĩka Ñiᵽamaki, Moisés wãsare jãjibaaeka ba'akoribeyuka ñime ruᵽu.—
14 Mas Pedro replicou: De modo nenhum, Senhor! Porque jamais comi coisa alguma comum e imunda.
15 Toᵽi ate sajaikorika —“Jãjika yiro'si sime”, merĩa'si, Tuᵽarãte ba'arũjeika ᵽuri “Miba'abe”,— mabo'ikakuriᵽi sãrĩkorika.
15 Segunda vez, a voz lhe falou: Ao que Deus purificou não consideres comum.
16 Maekarakakuri i'suᵽaka Ᵽedrote sabaaeka. Sabe'erõ'õᵽi mae sayaᵽãia Tuᵽarãte e'eka.
16 Sucedeu isto por três vezes, e, logo, aquele objeto foi recolhido ao céu.
17 I'sia ĩawa'ri “¿Dako baaerã suᵽa yire sabaayu jee?”, Ᵽedrote ãrĩᵽuᵽajoaeka. I'suᵽaka ᵽuᵽajoabaraka kimekã'ãja, “No'orã Simónre ime”, ãᵽaraka ᵽo'imajare jẽrĩarijariji, Simón wi'iarã neyaeka Corneliore ᵽũataekarã.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados da parte de Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta;
18 Torã eyatirã ikuᵽaka najẽrĩaeka: —¿Õ'õrã yaje Simón Ᵽedro wãmeikite ime?— narĩka.
18 e, chamando, indagavam se estava ali hospedado Simão, por sobrenome Pedro.
19 Kĩaeka mirãka ᵽuᵽajoabaraka kimekã'ãja, Esᵽíritu Santore kire jaika, —Mia'mitiᵽe. Maekarakamaki ĩmirĩja mire mo'arĩ etairã.
19 Enquanto meditava Pedro acerca da visão, disse-lhe o Espírito: Estão aí dois homens que te procuram;
20 Mae miruiwa'ᵽe, naka me'yaokaro'si “¿Yaje judíorãkamarĩrãka ya'rijĩñu je'e?”, ãrĩᵽuᵽajoabekaja mimabe. Yiᵽũatairã nime,— Esᵽíritu Santore kire ãrĩka.
20 levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu os enviei.
21 Suᵽa imarĩ, Corneliore ᵽũataekarã maekarakamaki ᵽõ'irã Ᵽedrote ruiwa'rika. —Yi'iji ñime mija mo'aiki. ¿Dakoa ãrĩwa'ri mija i'tako'o?— nare kẽrĩka.
21 E, descendo Pedro para junto dos homens, disse: Aqui me tendes; sou eu a quem buscais? A que viestes?
22 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka nayi'rika: —Yija ĩᵽamaki Cornelio miᵽõ'irã yijare ᵽũataraᵽaki. Jiika ᵽo'imaji kime Cornelio. Suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeeiki. Ritaja judíotatarãoka kire jiyiᵽuᵽayeeirã. Suᵽa imarĩ ikuᵽaka ángelte kire ãrãᵽe're: “Mia'mitiᵽe Cornelio, Simón Ᵽedrote miakaᵽũabe. Suᵽabatirã mire kibojarãka jia mia'mitiᵽe”, ángelte yija ĩᵽamakire ãrãᵽe,— Simón Ᵽedrote narĩka.
22 Então, disseram: O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo para chamar-te a sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Suᵽa naᵽakã'ã, —Õ'õrã kãkara'atirã yiᵽõ'irã mija kãᵽe ruᵽu,— Ᵽedrote nare ãrĩka. Aᵽerĩmi ᵽuri naka Ᵽedrote a'rika mae. Joᵽewejeakarã ĩ'rãrimarã Jesúre yi'yurãoka, naka jeyoariwa'rikarã.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles; também alguns irmãos dos que habitavam em Jope foram em sua companhia.
24 Aᵽerĩmi Cesareawejearã neyaeka. Neyaerã baaeka ruᵽu, kirĩrã suᵽabatirã kijeyomarãᵽitiyika rẽrĩtirã Corneliore imaeka, “Simón Ᵽedrote bojarãka ma'mitiriye'e”, ãrĩwa'ri nare kioyibojaeka.
24 No dia imediato, entrou em Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Torã neyaeka ᵽoto Ᵽedrote e'etorirĩ Corneliore ᵽorika. Suᵽabatirã Corneliore ñukuruᵽaeka kire jiyiᵽuᵽayeeokaro'si.
25 Aconteceu que, indo Pedro a entrar, lhe saiu Cornélio ao encontro e, prostrando-se-lhe aos pés, o adorou.
26 I'suᵽaka kibaamaka kiᵽitakarã ñi'atirã, —Mimi'mibe. Miuᵽakaja ᵽo'imaji ñime yiro'sioka,— Ᵽedrote kire ãrĩka.
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: Ergue-te, que eu também sou homem.
27 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã kimi'mika mae. Suᵽa imarĩ jaibu'arikaᵽiji wi'iarã nakãkaeka mae. Torã kãkawa'ritirã rĩkimarãja ᵽo'imaja rẽrĩkarãte Ᵽedrote ĩaeka.
27 Falando com ele, entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 I'suᵽaka nimamaka ĩatirã, ikuᵽaka Ᵽedrote nare bojaeka: —Yija judíotatarã aᵽetatarãᵽitiyika rukubaka imarika, suᵽabatirã naᵽõ'irã turirikaoka jãjibaairã yija ime. I'siakaka õrĩwãrũirã mija ime. I'suᵽaka simako'omakaja Tuᵽarã ᵽuri ikuᵽaka yire bojaraᵽaki: “ ‘Jãjibaarimarĩa sime’, ñañua ‘Jãjibaarika sime’, mija ãrĩa'si”, Tuᵽarãte yire ãrãᵽe. Suᵽa imarĩ “Judíotataki imariᵽotojo aᵽetatarãka rukubaka ñima jãjibaarũkimarĩa sime”, ñarĩwãrũyu maekaka ᵽuri.
28 a quem se dirigiu, dizendo: Vós bem sabeis que é proibido a um judeu ajuntar-se ou mesmo aproximar-se a alguém de outra raça; mas Deus me demonstrou que a nenhum homem considerasse comum ou imundo;
29 Suᵽa imarĩ Cornelio majaroka yire nabojaraᵽaka ᵽotojo ñojimarĩji miᵽõ'irã yi'taraᵽe. Suᵽa imarĩ ¿marãkã'ã ãrĩwa'ri oka yire mija ᵽũataraᵽe?— Ᵽedrote nare ãrĩka.
29 por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. Pergunto, pois: por que razão me mandastes chamar?
30 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka Corneliore kire ãrĩka: —Botarakarĩmi sajaritiyu tres rõ'õjĩrã aiyate eyawa'raᵽaka ᵽoto, Tuᵽarãka jaibaraka ñimaraᵽaka be'erõ'õ. Ikuᵽarõ'õᵽiji ángelte saya yaaboaika jããtirã yiᵽõ'irã kiᵽemakotowiraᵽe.
30 Respondeu-lhe Cornélio: Faz, hoje, quatro dias que, por volta desta hora, estava eu observando em minha casa a hora nona de oração, e eis que se apresentou diante de mim um varão de vestes resplandecentes
31 Toᵽi ikuᵽaka yire kẽrãᵽe mae: “Cornelio. Tuᵽarãte mijẽñeika jĩjimakaᵽi kiã'mitiyu. Suᵽabatirã wayuoka baairãte mijeyobaaika jiaoka kiro'si sime. Saᵽi ãrĩwa'ri jia mire kibaayu.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas, lembradas na presença de Deus.
32 Suᵽa imarĩ Joᵽewejearã imaki Simón Ᵽedro wãmeikite miakarũjebe. Aᵽika Simón wa'iro'si ajea ba'iraberimaji wi'iarã kime riaᵽakirijerã”, ángelte yire ãrãᵽe.
32 Manda, pois, alguém a Jope a chamar Simão, por sobrenome Pedro; acha-se este hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 I'suᵽaka yire kibojamaka ã'mitiriwa'ri, ñojimarĩji oka mire yiᵽũataraᵽe. Jia oka mi'tayu õ'õrã. Tuᵽarãte ĩaika wãjitãji yija rẽrĩko'o kioka simauᵽatiji õñaokaro'si. Tuᵽarãte mire bojaika yija ã'mitiririyaᵽayu,— Corneliore kire ãrĩka.
33 Portanto, sem demora, mandei chamar-te, e fizeste bem em vir. Agora, pois, estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que te foi ordenado da parte do Senhor.
34 Sã'mitiritirã, ikuᵽaka Ᵽedrote jaiũ'mueka mae: —“Aᵽerimarãre kiwãtaika ᵽemawa'ribaji ĩ'rãtatareje wãtabeyuka kime Tuᵽarã”, ñarĩwãrũyu mae.
34 Então, falou Pedro, dizendo: Reconheço, por verdade, que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Ritatojo wejeareka ᵽo'imajatata imauᵽatirekaja jiyiᵽuᵽaka kire õrĩwa'ri, kiyaᵽaika uᵽakaja baairãka jĩjimaka kimarijayu.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Yija tã'omaja Israel wãsa riᵽarãmerãro'si Jesucristo, ritatojo wejeareka imarã ĩᵽamakite baaekaᵽi ãrĩwa'ri jia Tuᵽarãka nimarũkiakaka nare kibojaeka.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mamarĩ Galileaka'iarã, suᵽabatirã ritaja Judea ka'iareka Jesús Nazaretkakire baaeka õñurã mija ime. Ᵽo'imajare wãrõbaraka Juanre naruᵽuko'a jũjeyukã'ãja, mae kirikaᵽi baawãrũiki Jesúre kimaũ'murũjeka Tuᵽarã. Suᵽabatirã Esᵽíritu Santore kire kija'ataeka. I'suᵽaka kibaaekaki imarĩ, Galileakarãre suᵽabatirã Judeaka'iakarãreoka jia kibaaeka. Suᵽa imarĩ ritaja Satanáre ba'iaja jũarũjeroyikarãte kitããroyireka. I'suᵽaka kibaaroyireka, Tuᵽarãte kika imaeka simamaka.
37 Vós conheceis a palavra que se divulgou por toda a Judeia, tendo começado desde a Galileia, depois do batismo que João pregou,
38 — ausente —
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder, o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do diabo, porque Deus era com ele;
39 Yija, aᵽóstolrãka, Jerusalénwejearã, suᵽabatirã judíotatarã ka'iarã ritaja Jesúre baaeka ĩaekarã. Sabe'erõ'õ Jerusalénrã judíotatarã ĩᵽarimarãte yaᵽua tetaekarã kire jããrũjeka.
39 e nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém; ao qual também tiraram a vida, pendurando-o no madeiro.
40 I'suᵽaka kire nabaako'omakaja maekarakarĩmireka, Tuᵽarã ᵽuri Jesúre õñia jarirũjekaki. Suᵽabatirã Jesúre yijare kiᵽemakotowiataeka.
40 A este ressuscitou Deus no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Judíotatarãte nimauᵽatiremarĩa Jesúre ᵽemakotowirirã Tuᵽarãte baaeka. Mamarĩtaka kiwã'maekarã yija imamaka i'suᵽaka kibaaeka, “Õñia Jesúre ime ate”, yija ãrĩwãrũokaro'si. Ate õñia Jesúre jariᵽe'rika be'erõ'õ kika ba'aekarã yija ime.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos;
42 “ ‘Õñia imarãte suᵽabatirã reyaekarãteoka, ba'iaja nabaaeka waᵽa nare jẽñerimaji mimabe’, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte yire jã'meka ãrĩwa'ri ᵽo'imajare mija bojabe”, Jesúre yijare ãrĩka.
42 e nos mandou pregar ao povo e testificar que ele é quem foi constituído por Deus Juiz de vivos e de mortos.
43 Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaja imaeka rakamakiji Jesúre imarũkiakaka ᵽuᵽajoawa'ri no'oeka. Suᵽa imarĩ Jesúre yi'yurãte ba'iaja baaeka waᵽa Tuᵽarãte ye'kariarũkiakaka no'oeka,— Ᵽedrote nare ãrĩka.
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio de seu nome, todo aquele que nele crê recebe remissão de pecados.
44 I'suᵽaka ãᵽaraka Ᵽedrote imekã'ãja Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika.
44 Ainda Pedro falava estas coisas quando caiu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Suᵽa imawa'ri ĩ'rãrokamarĩa ᵽo'imaja oka norĩbeyuaja jaibaraka nimaeka Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeebaraka. Sĩatirã “Judíorãkamarĩrãteoka Esᵽíritu Santore ña'rĩjãiyu mae”, ãrĩwa'ri naᵽuᵽataeka judíorãka Ᵽedroka ĩ'rãtiji etaekarã.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que vieram com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo;
46 — ausente —
46 pois os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então, perguntou Pedro:
47 Toᵽi ikuᵽaka judíorãkare Ᵽedrote ãrĩka ate: —Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. Muᵽakajaoka Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãimaka õ'õrã imarãte ĩ'rĩkaoka “Ruᵽuko'a nare mija jũjea'si”, ãrĩrika imaberijĩñu,— judíorãkare kẽrĩka.
47 Porventura, pode alguém recusar a água, para que não sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Suᵽabatirã, —“Jesucristore yi'riwa'ri kirirã maime mae”, ãrĩwa'ri ruᵽuko'a mija jũjerũjebe,— Corneliorãkare kẽrĩka. Suᵽa imarĩ naruᵽuko'a najũjeka Ᵽedroka imaekarã. Sabe'erõ'õ, —Me'ria'si ruᵽu. Yijaka mimabe ñojimarĩji ruᵽu,— Ᵽedrote narĩka Cornelioka imaekarã.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então, lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.