Romanos 2
GOD IMI WENG (TLF) vs NAA
1 Agesa kuta, alugum ibo ipkumal imtumin tinum kale, maagup maagup ibo bogobelan-temi ko. Kabo dogonubeta kapmi fengmin uyo kubalan-temaalap kale, tinangkulal. Boyo dok uta ba kale, kabo kuguup mafak uyo kapkumal kanum-nuubip ulutap ke mungkup kapkal kanum-nuubap kale, kabo yak kapkumal iyo imtum-nuubap boyo kapkumal imi sang uta kup baga-em-nuubaalap kale, kapkal bo kanu-bom no kem-nuubap kuba.
1 Por isso, você é indesculpável quando julga os outros, não importando quem você é. Pois, naquilo que julga o outro, você está condenando a si mesmo, porque pratica as mesmas coisas que condena.
2 Kale nugol utamsup kale, God iyo tinum kanupmin kuguup waafulin iyo bomi yan uyo kupka-e-bala ogen abin so uyo utaman-nuubip kale, God imi kot ke-bom yegemin uyo atin tol kup tebesu ko.
2 Bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade contra os que praticam tais coisas.
3 Kale kabo kapkumal iyo bogobe-nalap, “Kuguup mafak bo kanum-nuubip o,” age baga-e-balap kuta, kanupmin kuguup boyo kapkal fengam-nuubap kale, kabo intaben o agan-balap? Kabo God imi kot boyo dogobeta uk kugan ko bilii unon-temap a?
3 E você, que condena os que praticam tais coisas, mas faz o mesmo que eles fazem, pensa que conseguirá se livrar do juízo de Deus?
4 Kabo intaben o ageta kanupmin aget bo fugun-balap? God iyo tambaliim kup telelke-bom-nala e minte, yuut kapmi fengmin umi yan uyo kemin binim kale, suun kup bilili age-bom fen tebesa kale, God imi kuguup tambal boyo kapmi aget fugun-balap uyo, “Magam binim kale, saak o,” agan-balap a? Kale God imi aget fugunin uyo, kabo aget fupkela ko kapmi fengmin uyo kupkalal o age-nalata, telelke-be boyo utamsaalap aga?
4 Ou será que você despreza a riqueza da bondade, da tolerância e da paciência de Deus, ignorando que a bondade de Deus é que leva você ao arrependimento?
5 Kabo, aget fupkela kolaali o age kapmi aget tem uyo titil kup fagaa tuum kun digin kelu umdii, bota fen son-temu nala bomi yan ko age tisol mafak kopkelan-tema uyo afeta-balap kale, son-temu nala God imi olsak tebemin kuguup umi mitam kemanu tol kup kot keman-tema kota, kapmi fengmin umi yan kep-kaman-tema uyo kota kulan-temap ko.
5 Mas, por ser teimoso e ter um coração impenitente, você acumula contra si mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 God imi tinum imi kuguup kanum-nuubip umi yan kebelan-tema boyo atin tiilu kupka-eman-tema kale,
6 que retribuirá a cada um segundo as suas obras:
7 tinum milii maak imi aget fugunin uyo, “Kuguup tambal uta kup titil fagaa waafu-bom-bulupta, God iyo nuyo win tambal uyo bogobe-nala e minte, telela imolata, kaanamin uyo uk kugan imoluk o,” age-nilipta, bomi ilep uta fen-nuubip kale, bota God iyo tebe tinum bilip iyo telela imolata, God iso suun kup nan-temip kale minte,
7 a vida eterna aos que, perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e incorruptibilidade;
8 tinum milii maak ita ki, nulumi aget fugunin uta kup o age waafu-bom-nilip e, kuguup tambal uyo umik ugobe kupkaa kuguup mafak mafak uta kup waafunam-nuubip kale, God iyo kanumin tinum bilip iyo olsak kiim uyo kobe-nala e minte, atin kuguup mafak uyo kobe no kelan-tema ko.
8 mas ira e indignação para os egoístas, que desobedecem à verdade e obedecem à injustiça.
9 — ausente —
9 Tribulação e angústia virão sobre todo aquele que faz o mal, ao judeu primeiro e também ao grego;
10 — ausente —
10 mas haverá glória, honra e paz a todo aquele que pratica o bem, ao judeu primeiro e também ao grego.
11 bomi magam uyo God iyo, beta tinum win tibin kalaa min, win binim kalaa ageta dup-kugulan-temaala kale ki, alugum kwego dego ke-bom-nalata, tinum imi kuguup kanum-nuubip uta kup im-kugu-boma ko.
11 Porque Deus não trata as pessoas com parcialidade.
12 Kale God imi im-kugumin uyo kanumin kale, tinum miit maak iyo Moses imi ulo uyo utamsaalip kale, fengamip uyo, ulo boyo utamin-tem ke-bom-nilipta, maagalo fengam-nuubip kuta, God yagal tebe im-kugulan-tema uyo, maagalo ke atin win binim kelan-temip kale, Juda kasel bilip ile Moses imi ulo uyo utamsip kale, fengamip uyo, God iyo ulo boyo ku-nala im-kugulan-tema uyo igil mungkup maagalo ke atin win binim kelan-temip no ko.
12 Assim, todos os que pecaram sem lei também sem lei perecerão; e todos os que pecaram sob a lei serão julgados pela lei.
13 Kale bomi magam uyo ki unang tinum iyo God imi ulo uyo bisop tinangkamin uta kup kemip umdii, God iyo bilip iyo bogobe-nala e, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” agelan-temaala kale, tinum iyo God imi ulo uta kup waafulip umdii, bilip ita kup God iyo kanupmin weng boyo bogobelan-tema ko.
13 Porque justos diante de Deus não são aqueles que somente ouvem a lei, mas os que praticam a lei é que serão justificados.
14 Kale Moses iyo God imi ulo uyo yak asit kek kek bilip iyo maak kobesaala kuta, bilip iyo iip maak maak iyo ilimi aget fugunin uta ulo bomi kuguup uta waafusip kale, God imi ulo uyo tinum kulip imi diim kal albaalu kuta, God ilami aget fugunin tambal uyo kupka-e-balata, utamipta e, God imi aget fugun-be uyo kanumin kalaa age-nilipta, waafusip ko.
14 Quando, pois, os gentios, que não têm a lei, fazem, por natureza, o que a lei ordena, eles se tornam lei para si mesmos, embora não tenham a lei.
15 Kale bilip imi kuguup waafusip bota tebe nuyo kafalebeluta, utamupta e, kuguup bomi aget fugunin ko ilimi aget tem kwek albu boyo God yagal kwep daabelata, kanu-bilip kalaa agebup kale, mungkup bilip imi kupkek kupkek kemin bota tebe asok kafalebeluta, utamupta e, bota aafentap kalaa age no kebup kale, imi kuguup maak uyo ilimi aget fugunin bota tebe bogobe-nulu e, “Ipmi kuguup ko kanu-bilip boyo mafak ke-bilip o,” age-nulu e minte, imi kuguup maak uyo ilimi aget fugunin uyo bogobe-nulu e, “Kuguup ko kanu-bilip boyo tambaliim ke-bilip o,” age no kem-nuubu ko.
15 Estes mostram a obra da lei gravada no seu coração, o que é confirmado pela consciência deles e pelos seus pensamentos conflitantes, que às vezes os acusam e às vezes os defendem,
16 Kale boyo son-temu nala am maak daanan-temu kota, God iyo im-kuguman-tema umi ogok boyo Yesus Krais imi kobelata, yagal alugum unang tinum imi aget fugunin kusino kuguup kusino yang waansu uyo im-kuguman-tema kale, God imi weng tambal kupka-em-nuubi uyo, ise kanupmin bomi sang kuso baga-em-nuubi ko.
16 no dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgar os segredos das pessoas, de acordo com o meu evangelho.
17 Kale Juda kayaak kapde a? Kabo baga-e-bom-nalap, “Niyo Juda kayaak o,” age-nalap e, “Niyo Moses imi ulo uyo waafu-nilita, tambaliim nuubi kale, niyo God imi tinum o,” age-nalap e,
17 Mas, se você diz que é judeu, confia na lei e se gloria em Deus;
18 kabo God imi aget fugunin uyo utamsap kale, kabo ulo bo kafalke-bilip dagaa kusap utamta, kabo atin ki kuguup tambal boyo atin felepman-temu kalaa age-nalap e,
18 se você conhece a vontade de Deus e aprova as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 — ausente —
19 se você está convencido de que é guia dos cegos, luz dos que se encontram em trevas,
20 — ausente —
20 instrutor de insensatos, mestre de crianças, tendo na lei a forma da sabedoria e da verdade —
21 Aa bole, kanube kabo kapkumal ita kafalem-nuubap kuta, intaben o ageta kalapmi weng kafalem-nuubap uyo kapkal waafusaalap a? Kabo kek kek iyo bogobe-nalap e, “Yuguut boyo unan-kalin ba o,” agan-nuubap kuta, kapkal yuguut bo unan-nuubap tap kwa.
21 você, pois, que ensina os outros, não ensina a si mesmo? Você, que prega que não se deve roubar, rouba?
22 Kabo kek kek iyo baga-e-bom-nalap e, “Unang tinum digin, tinum unang digin iyo sa dagamin ba o,” agan-nuubap kuta, boyo kapkal kanum-nuubap umaak bele ki? Kabo fomtuup weng uyo kupka-e-bom-nalap, “Men amem boyo umik ugobe kupkalin o,” agan-nuubap kuta, boyo kapkal tam am ogen umi iman dung min, uyo kapkal yuguut dagan-nuubap aga? Kabo ki kanumap umdii, boyo God imi umik uga-emin ilep uyo kulbu ko.
22 Você, que diz que não se deve cometer adultério, adultera? Você, que detesta ídolos, rouba os templos?
23 Juda kayaak kabo kalapmi win uyo kufu-bom bogo-nalap e, “Niyo God imi tinum kale, God imi ulo uyo utamsi o,” agan-nuubap kuta, kabo ulo uyo ilo kupka-bom-nalapta, boyo God imi win uyo kufak daga-em-nuubap tap kwa.
23 Você, que se gloria na lei, desonra a Deus pela transgressão da lei?
24 Kale God imi suuk kon tem kwek uyo kapmi kanum-nuubap bomi sang uyo bogo-nulu,
24 Pois, como está escrito: “O nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vocês.”
25 Kale tam kogen uyo kamolu e, kaalabal iyo tebe-nilip e, kapmi kaal uyo ugaa dupkan kepke-nilip e, “Beyo God imi tinum o,” age-silip kale, kabo God imi ulo uta waafuu kwep tabap umdii, siin umi kaal ugaa dupkan kepke-silip bota tebe dong dogop-kaman-temu kale, ulo boyo ilo kolap umdii, kaal ugaa dupkan kepke-silip boyo tebe dong dogop-kaman-temaalu e minte, kabo yak tinum miit maak kek kek kaal ugaa dupkan kebelin binim ilitap kelan-temap ko.
25 A circuncisão tem valor se você pratica a lei; mas, se você é transgressor da lei, a sua circuncisão já se tornou incircuncisão.
26 Kale minte tinum iyo dogap ita imi kaal iyo ugaa dupkan kepmin-tem kuta, beyo ulo umi kuguup uyo alugum waafula umdii, God iyo tinum beyo atamata e, beyo fen nalami tinum kale, fen tinum kaal ugaa dupkan kebe-silip ilatap kalaa agelan-tema ko.
26 Portanto, se a incircuncisão observa os preceitos da lei, não será essa incircuncisão considerada como circuncisão?
27 Aafen kale, Juda kayaak kapmi kaal uyo ugaa dupkan kepke-silip e minte, God imi ulo Moses imi dola kosa uyo kapmi diim kal albu no kuta, kapkal ulo bo ilo kupkan-nuubap kale, kanube tinum kaal ugaa dupkan kebelin binim iyo ulo boyo fen waafuu kwep taba umdii, bemi ulo waafuba bota tebe kapmi bogopke-nulu, “Kabo ulo boyo tambaliim waafubaalap o,” agelan-temu ko.
27 E, se aquele que é incircunciso por natureza cumpre a lei, certamente ele julgará você, que, embora tenha a letra da lei e a circuncisão, é transgressor da lei.
28 Fen God imi tinum iyo dogonupmin tinum ita a? Kabo bogo-nalap, “God imi tinum iyo Juda kayaak ita kale, dok ita ogen so aalap so iyo Juda kasel ke-bom dolip aalabal iyo tebe imi kaal iyo ugaa dupkan kebe-silip umdii, beta o,” agelan-temap kuta, bega ba.
28 Porque não é judeu quem o é apenas exteriormente, nem é circuncisão a que é somente na carne.
29 God imi tinum iyo kanumin kale, God imi ilak uyo dolata, God imi Sinik iyo te yak imi aget tem iinom aget tem uyo telela kupka-emin kale, God iyo bemi ogen aalap min bemi kaal ugaa dupkan ke-emin boyo tiim-nuubaala kale, Sinik imi aget tem alba kwek ita kup tiim-nuuba kale, tinum iyo God imi ilak uyo dola umdii, beyo tinum imi tiin diim uyo win tibin kelan-temaala kale ki, beyo God imi tiin diim uta win so kelan-tema ko.
29 Porém judeu é aquele que o é interiormente, e circuncisão é a do coração, pelo Espírito, não segundo a letra, e cujo louvor não procede de seres humanos, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.