Mateus 22
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Yesus iyo asok unang tinum imi do weng maak bogobe-nala e,
1 Jesus lhes contou outras parábolas. Disse ele:
2 “Son-temu nala God tebe ilami unang tinum tiin molan-tema kota, iyo kamok king kemi sang bogolan o agan-bii kemi kanumsa ulutap kanuman-tema ko. Kale tam kamogim imi man iyo, unang kulan o agela e, imi aalap iyo, iman tigi-e-bilita, man iyo unang kulak o age-nala e, ilami ogok kemin tinum imi bogobe-nala e, ‘Unang tinum iyo olabeli kale, ibo iman uyo fuu-bii-nilipta, unang tinum iyo bogobelip tala tala kelipta, nusino iman uyo unan-kulum o,’ agela e, tinangkulip ko.
2 “O reino dos céus pode ser ilustrado com a história de um rei que preparou um grande banquete de casamento para seu filho.
3 Kale iman uyo telelalip e, kamogim iyo ilami ogok kemin tinum imi bogobela e, iyo daage no unang tinum siin olabeba bilip iyo bogobe-nilip e, ‘Kota tilipta, iman unan-kulum o,’ agelip kuta, unang tinum bilip iyo kupkalip ko.
3 Quando o banquete estava pronto, o rei enviou seus servos para avisar os convidados, mas todos se recusaram a vir.
4 Kale kamogim iyo asok ilami ogok kemin tinum iyo migik imdala weng kwep no unang tinum bilip iyo bogo-nilip e, ‘Nugumal ibaa. Numi kamogim imi weng kaa bogobelan-temup koyo tinangku-silipta. Beyo bogo-nala, “Nimi ogok kemin tinum iyo tebe-nilip kao kwiin kiim sino kao man kagum sino duula-bii ko-nilipta, fuu-bii kulep tal to-nilip e minte, alugum mufekmufek uyo telela ko no kelip kale, kota tilipta, nusino iman boyo unan-bom-nulupta, nimi man unang kula umi deng uyo tebemum o,” agela weng kwep tulup o,’ agelip kuta,
4 “Então ele enviou outros servos para lhes dizer: ‘Já preparei o banquete; os bois e novilhos gordos foram abatidos, e tudo está pronto. Venham para a festa!’.
5 unang tinum bilip iyo aa mungkup kamogim imi weng uyo kwaasulebe-nilip e, yagalami ogok uta kem une-bala tele-bala kemip kale, tinum olabeba bilip iyo, maak iyo no ilami iman ilang uta digin-bala e minte, maak ita no ilami stuwa kutam kal ogok ke-bala no ke-bilip e,
5 Mas os convidados não lhes deram atenção e foram embora: um para sua fazenda, outro para seus negócios.
6 ipkumal milii ita minte kamogim imi ogok kemin tinum iyo yaafu-nilip e, saal dagan-bii inolip kaanip ko.
6 Outros, ainda, agarraram os mensageiros, os insultaram e os mataram.
7 Kale kamogim iyo tinangku-nala e, iyo olsak afalik kup tebebelu e, ilami waasi dinan-kalin tinum iyo imdala no tinum tebe-nilip ilami ogok kemin tinum inobip bilip iyo waasi dinin isiik tebe inolip kaanip e minte, imi abiip uyo kwegalip ken tebebe no kelip ko.
7 “O rei ficou furioso e enviou seu exército para destruir os assassinos e queimar a cidade deles.
8 Kale ilami ogok kemin tinum milii iyo olabela tal tamip bogobe-nala e, ‘Nimi iman uyo telelabip kuta, unang tinum bogobebi iyo kuguup mafak ku-nilipta, tilin-tem kelip kale, bilip iyo nimi iman uyo unelan-temaalip kale,
8 Disse a seus servos: ‘O banquete de casamento está pronto, e meus convidados não são dignos dessa honra.
9 ibo no abiip maak maak kugol unang tinum kwiin tagang iyo itam-nilip alugum kulep tilipta, iman uyo unan-bomta, deng tebemum o,’ age-nala e, imdala unip ko.
9 Agora, saiam pelas esquinas e convidem todos que vocês encontrarem’.
10 Kale ogok kemin tinum iyo no abe abiip maak maak uyo tiine-bom-nilip e, unang tinum itamip iyo tambal sino mafak sino alugum afeta kulep tal kamogim imi am to to ke-bilip bii, am uyo alugum dongenu ko.
10 Então os servos trouxeram todos que encontraram, tanto bons como maus, e o salão do banquete se encheu de convidados.
11 “Kale kota kamogim iyo tal unang tinum kulep mitam tolip tonbip bilip iyo itaman te yang abomu e, tinum maak iman tigi-bom deng tebemin umi ilim tambal kobelip uyo migilin-tem ke-nalata, ilami ilim mafak uta kup migi tal tonba kalaa age-nalata,
11 “Quando o rei entrou para recebê-los, notou um homem que não estava vestido de forma apropriada para um casamento
12 kamok iyo tebe bogobe-nala e, ‘Nugum kabaa. Nimi man tinum iyo unang kulata, imi deng uyo taban-bulup kale, kabo intaben o ageta nimi ilim tambal kopkelip uyo migilin-tem ke-nalapta, mitam talap o?’ agela e, tam tinum beyo fitom tebepmu weng umaak bogolin-tem kela e,
12 e perguntou-lhe: ‘Amigo, como é que você se apresenta sem a roupa de casamento?’. O homem não teve o que responder.
13 bole kamogim iyo ilami ogok kemin tinum iyo bogobe-nala e, ‘Ibaa. Tinum kemi yaan sino sagaal sino uyo sok deebe-nilip sililii duptamo tam abiip mililep tem kutam kal daalipta, “Kwiin ko so intaben o ageta ka-tele talbi o,” agan-bom ilami kaal kalan uyo amemak o,’ age kamok iyo bogobelata, kanube-silip ko.
13 Então o rei disse: ‘Amarrem-lhe as mãos e os pés e lancem-no para fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes’.
14 “Ulutap kale, God iyo unang tinum kwiin tagang iyo bogobe-nala e, ‘Ibo nimi finang mitam nimi daam tem e tilipta o,’ agela kuta, unang tinum kwiin tagang iyo imi weng uyo kwaasule-bilipta, unang tinum iip maak maak ita kup mitam God imi daam tem e talan-nuubip o,” age Yesus iyo do weng bomi magam uyo bogobela ko.
14 “Pois muitos são chamados, mas poucos são escolhidos”.
15 Kale Falosi iyo Yesus imi weng boyo tolong do-nilip e, Yesus beyo sok de dolum o age-nilip e, daage yang kweng kal weng de ko-nilip e, Yesus beyo bisop bogo weng umaak dagalupta, weng mafak umaak bogola kalaa age-nulupta, aafuu dep no weng telelmin baan diim daalin o age-nilip e,
15 Então os fariseus se reuniram para tramar um modo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
16 bole tam ilimi okumop man sino minte King Herot imi ipkumal sino iyo imdalip no Yesus iyo daga-nilip e, “Kafalemin tinum kabaa. Nuyo katamsup kale, kabo win soyaap tinum sino win binim tinum sino iyo kuguup tambal uyo maagup kupka-e-bom-nalap e minte, kabo tinum iyo maak imi atul uyo finan-nuubaalap kale, kabo suun kup dam weng uta kup baga-e-bom-nalap e, God imi weng so imi kuguup, ‘Kanumin o,’ agan-be so uyo ku-nalapta, fen tuluun weng uta kup unang tinum iyo kafale-bom no kem-nuubap kale,
16 Enviaram alguns de seus discípulos, junto com os partidários de Herodes, para se encontrarem com ele. Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto e ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. É imparcial e não demonstra favoritismo.
17 mufekmufek maak umi sang uyo dagalum o ageta kale, (Rom kasel imi ulo uyo bogo-nulu, ‘Ibo ipmi takis mani uyo numi King Sisa ilami gavman imi kupka-emin o,’ agelu e minte, Juda kasel numi ulo uta bogo-nulu, ‘Ibo ipmi mani uyo God imi kupka-emin o,’ age no kesu kale,) numi mani uyo Sisa imi kupka-emum bele, God imi kup kupka-emum a? Kapmi aget fugun-balap uyo bogobelapta, utamum o,” agelip ko.
17 Agora, diga-nos o que o senhor pensa a respeito disto: É certo pagar impostos a César ou não?”.
18 Kuta Yesus iyo imi aget mafak fugun-bilip boyo utamepmata e, kanubelupta, weng mafak umaak bogola kalaa agelum o agan-bilip kalaa age-nalata, bogobe-nala e, “Bisop bagamin ibo intaben o age-nilipta, beyo bisop bogobelupta, weng mafak umaak bogolak o nagan-bilip a?
18 Jesus, porém, sabia de sua má intenção e disse: “Hipócritas! Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha?
19 Takis mani kuga-emin umaak kwep tilipta, utamum o,” agela e, no tuumon uyo kwep tal daabelip e,
19 Mostrem-me a moeda usada para pagar o imposto”. Quando lhe deram uma moeda de prata,
20 utam-nala e, dagala, “Yak tuumon diim sinik so win so kwep yak daasip koyo waami sinik so win so uta albu o?” agela e,
20 ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”.
21 tam Yesus imi weng uyo yan kebe-nilip e, “Boyo Sisa imi sinik so win so o,” agelip e, Yesus isiik bogobe-nala e, “Kanubelu kale, tuumon kanupmin koyo Rom kasel King Sisa ilami tuumon kale, ibo Rom kasel imi gavman ilami kupka-e-bom-nilip e minte, God imi mufekmufek ugol mungkup God imi kupka-e-bom no kemin o,” agela e,
21 “De César”, responderam. “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele.
22 iyo tinangku-nilip e, kumang mo fitom tebebelu e, Yesus iyo dupka-nilip e, daaginip ko.
22 Sua resposta os deixou admirados, e eles foram embora.
23 Kale Juda kasel imi kamogimal iip maak maak iyo Sadusi o agan-nuubip kale, bilip iyo baga-bom-nilip e, “Unang tinum kaanan unsip iyo asok fen tigi molan-temaalip o,” agan-nuubip kale, am ko daan bom-sulu kota, Sadusi iip maak maak iyo, (no Yesus iyo bong faga-bom yan kemin weng umaak dagalupta, unang tinum iyo utamipta, umi magam uyo tele dupkop daalin-tem kela kalaa age-nilipta, aban faga-emin o age-nilipta,) tal
23 No mesmo dia, vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos,
24 Yesus imi bogobe-nilip e, “Kafalemin tinum kabaa. Nuyo weng maak dagalum o ageta kale, sugamiyok uyo Moses iyo God imi ulo uyo numi kobesa kale, umi atuk uyo bogo-nulu,
24 e perguntaram: “Mestre, Moisés disse: ‘Se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho, que dará continuidade ao nome do irmão’.
25 uyo tinangku-salapta. Siin uyo tinum maak nusino bii-se kale, beyo man tinum ninggil ilimi kup ban kal kale, ninggil maagup te tam fito-nilip e, tam fik diil isiik unang ku-siit man umaak fogolin-tem ke kaana e minte, ilami aafuu dep tilin ita tebe-nala e, fik imi kaluun boyo kula kuta,
25 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos, de modo que seu irmão se casou com a viúva.
26 yagal asok man umaak fogolin-tem ke kaana e, niing iip maak yagal mungkup kanube no kela e, mungkup imi nagalal ninggil kutop igil mungkup figal imi kaluun boyo ku-nilip e, alugum maagup maagup iyo man umaak fogolin-tem ke-nilip e, kaana kaana kelip e minte,
26 O segundo irmão também morreu, e o terceiro irmão se casou com ela. E assim por diante, até o sétimo irmão.
27 unang uta minte aaltam kota kaan no ke-suu ko.
27 Por fim, a mulher também morreu.
28 Kale tinum ban kal bilip iyo unang maagup bota kup maak isiik ku-siit kupkaa kaana kaana kem top ninggil ban kal kano biniman-silip kale, son-temu nala tinum ninggil ko kaan-silip bilip imi asok fen tigi molan-temip uyo, unang boyo waami kalel kelan-temu a? Kapmi aget fugun-balap uyo bogobelapta, utamum o,” agelip e minte,
28 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
29 Yesus isiik imi weng uyo yan kebe-nala e, “Ibo God imi suuk kon tem weng uyo tele dagaa kulin-tem ke-nilip e minte, tele utamipta, God beyo atin titil kup tebesa kalaa agelin-tem ke no kesip atamta, ipmi aget uyo mafak fugun-bilip kale,
29 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus,
30 tinangku-silipta. Son-temu nala unang tinum kaansip imi asok fen tigi mo tam God imi abiip suun kup nan-temip uyo, unang dula-bala tinum dula-bala keman-temaalip kale, bilip iyo mitam migik ke-nilipta, abiil tigiin umi ensel ilitap kelan-temip ko.
30 pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
31 “Kale minte ipmi weng bogo-nilip, ‘Unang tinum kaansip iyo kaan atin binimansip kale, God iyo tebe maak ifola fen tigi molan-temaalip o,’ agan-nuubip bomi sang uyo bogobelan o ageta kale, tinum kaansip imi asok fenan-temip umi sang uyo God yagal bogola ilami suuk kon tem uyo dola kosipta, ibo tikim-nuubip kuta, boyo tele utamsaalip ko. Iyo bogo-nala,
31 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nas Escrituras? Deus disse:
32 ‘Niyo Abraham so ilami man Aisak so ilami man ilop Jekop so ulimal imi God iyo o kalbi o,’
32 ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’. Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos”.
33 Kale unang tinum kwiin tagang iyo Yesus imi weng kafale-bom baga-e-be uyo tinangku-nilip e, kumang mo aget afalik fugunip ko.
33 Quando as multidões o ouviram, ficaram admiradas com seu ensino.
34 Kale Sadusi iyo Yesus imi kam agela uyo tinangku-nilip e, imi weng uyo yan kepman-temaalup kalaa age weng bagamin binim sining age tonip kalaa age-nilip e, Falosi igil mungkup tala tala ke weng ang uyo de ko kupkaa tal-nilip e,
34 Sabendo os fariseus que Jesus tinha calado os saduceus com essa resposta, reuniram-se novamente para interrogá-lo.
35 ninggil ilimi ulo utamin tinum maak, niyo bisop bogo bisop weng umaak Yesus iyo daga-nilita, utamita, Yesus iyo weng mafak umaak bogola kalaa agelan o age-nalata,
35 Um deles, especialista na lei, tentou apanhá-lo numa armadilha com a seguinte pergunta:
36 Yesus iyo daga-nala e, “Kafalemin tinum kabaa. Ulo God imi suuk kon tem kwek albu uyo, dogonupmin ulo uta kwiin kiim o?” agela e,
36 “Mestre, qual é o mandamento mais importante da lei de Moisés?”.
37 Yesus iyo imi weng uyo yan kebe-nala e,
37 Jesus respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma e de toda a sua mente’.
38 Boyo God imi ulo kwiin kiim kale, uta uta ke ulo migik uyo kubaganu kupkasu ko.
38 Este é o primeiro e o maior mandamento.
39 Kale God imi ulo maak uyo kulutap kale, uyo bogo-nulu,
39 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’.
40 ulo alop boyo kwiin kiim kale, alop boyo alugum God imi ulo migik Moses imi dola kosa sino God imi weng kem kobela ilami profet imi dola kosip so umi magam uyo kulbu o,” agela ko.
40 Toda a lei e todas as exigências dos profetas se baseiam nesses dois mandamentos”.
41 Kale Yesus iyo utamata, Falosi kwiin tagang iyo tal bom albip kalaa age-nala e, dagala ko.
41 Então, rodeado pelos fariseus, Jesus lhes fez a seguinte pergunta:
42 “Ibo, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum beyo waanta o?’ agan-bilip a? Beyo waami man ilop tiilam unsu kutop umi tinum o?” agela e, isiik bogobe-nilip e, “Beyo King Devit imi man ilop o,” agelip e,
42 “O que vocês pensam do Cristo? De quem ele é filho?”. Eles responderam: “É filho de Davi”.
43 — ausente —
43 Jesus perguntou: “Então por que Davi, falando por meio do Espírito, chama o Cristo de ‘meu Senhor’? Pois Davi disse:
44 — ausente —
44 ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
45 Ibaa. God imi ulaa dula kamok kesa tinum beyo dok imi man a? Kanube Devit imi aget uyo fugunolata, son-temu uyo, beyo nalami man ilop kutop ita maak mitam tebelan-tema kalaa age-nala bomi aget uta kup fuguno-nala bogosa nimnam, boyo bogo-nala, ‘Beyo nimi Kamogim o,’ agesaala binim kuta, Devit iyo intaben umi aget uta fuguno no ke-nalata, bogo-nala, ‘Beyo nimi Kamogim o,’ agesa o?” age Yesus iyo Falosi imi dagala ko.
45 Portanto, se Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”.
46 Kale tinum iyo maak bagang-kaleta, Yesus imi kam agela boyo yan kepman-temaalup kalaa age-nilip e, weng umaak bogolin-tem ke-nilip e, am ko daan-bom-sulu kwek uyo, alugum kamogimal iyo Yesus imi weng atul finano-nilip e, maak so daga-nimip binim ke kwep unip ko.
46 Ninguém conseguiu responder e, depois disso, não se atreveram a lhe fazer mais perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.