Mateus 18
GOD IMI WENG (TLF) vs VC
1 Kale Yesus sino Fita sino alop iyo weng bagam-silipta, okumop man iyo tal Yesus imi bogobe-nilip e, “Kamogim kabaa. Biilu tam God imi abiip nan-temup uyo, waantap ita ita ita ke ipkumal nuyo kubaganup ita kamok kelan-tema o?” agelip e,
1 Neste momento os discípulos aproximaram-se de Jesus e perguntaram-lhe: Quem é o maior no Reino dos céus?
2 Yesus iyo man katip maak olapma tal tama dep ninggil imi iibak tem daa-nala e,
2 Jesus chamou uma criancinha, colocou-a no meio deles e disse:
3 ilami okumop man iyo bogobela, “Ibo man katip keyo atamin. Weng uyo dam bogobelan-temi kale, ipmi kanupmin aget mafak fugunin uyo kupkaa fupkela ko-nilip man kangkang kalip imi aget fugunin tambal ulutap kelin-tem kelip umdii, God iyo ibo imkala imi abiip uyo unon-temaalip ko.
3 Em verdade vos declaro: se não vos transformardes e vos tornardes como criancinhas, não entrareis no Reino dos céus.
4 Kale man iyo deng tebe-bom ilimi win uyo kufumin binim kale, bilip iyo aget tambal fugun-bomip kale, ulutap mungkup tinum dogap ita ilami ilak do ilami win kufumin binim, aget tambal fuguna umdii, beta ipkumal iyo kubaganip imkaa God imi abiip tambal uyo kamok kelan-tema ko.
4 Aquele que se fizer humilde como esta criança será maior no Reino dos céus.
5 Kale tinum dogap ita man kalatap iyo maak atamata, Yesus imi tiin diim uyo man kanupmin keyo win so kalaa age-nala dong dogobela umdii, boyo nimi dong daganemin kuguup uyo kulbu o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
5 E o que recebe em meu nome a um menino como este, é a mim que recebe.
6 Kale Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Kek kek iyo utamipta, tinum beyo tebe God imi ilak dolin unang tinum iyo ifak daalan o angba kalaa agelan-temip uyo, kanube bilip iyo tebe tuum afalik umaak ku sok de ko-nilip kwep yak tinum bemi fuk kun diim kwegal de kobe daalip daak yol ok kumun tem iina umdii, tinum beyo kaal fuyap uyo katip so kulata, ok tebe mimilepmu kaanan-tema kale minte, kanube kek kek iyo tinum beyo kanubelin-tem ke dupkalip tebe unang tinum God imi ilak dugamin katip katip ke-bilip iyo ifak daala kupkaa yang kuguup mafak uyo kemip umdii, God isiik tebe atin ki bemi ifak daala bomi yan uyo kobelata, tinum beyo kaal fuyap kwiin kiim uyo kugan kwep taban-bon-tema ko.
6 Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequenos que crêem em mim, melhor fora que lhe atassem ao pescoço a mó de um moinho e o lançassem no fundo do mar.
7 Kale kafin diim unang tinum kwiin tagang iyo kafin diim komi mufekmufek umi aget uta kup fugun-bom-nilipta, yang kuguup mafak uyo kem-nuubip kale, God iyo bomi kalan uyo yege-bom-nalata, imi kuguup mafak boyo yan ke-eman-tema kalaa age-nilita, fomtuup i-filin-bii kuba. Kuguup mafak uyo suun kup fen mitam tebe unang tinum imi aget fugunin uyo kufak daapmuta, iyo yang kube fengam-nuubip kuta, tinum dogap ita kuguup mafak kanu-bom-nala ipkumal imi kafalebela min, uget togo bogobela igil mungkup yang kuguup mafak uyo kanumip umdii, God yagal tebe tinum beyo yege-bom bemi ipkumal biinga kulep yang iinemin boyo fomtuup yan ke-eman-tema kale, ibo boyo tele utama-bom-nilipta o ageta ko.
7 Ai do mundo por causa dos escândalos! Eles são inevitáveis, mas ai do homem que os causa!
8 “Kale kabo kanube utamapta, nalami yaan aa sagaal aa uyo nimtamo yang daalu kuguup mafak uyo keman o angbi kalaa agelap umdii, kalapmi yaan aa sagaal aa bo ugaa kwaalap unu milii tumon ke-nalap kuguup mafak uyo kupkaa bii kaan-nalap tam God imi abiip kal suun kup nan-temap bota atin tambaliim kuta minte, kabo, yaan aa sagaal aa uyo ugaa kupkan kelaali o age kuguup mafak kup ke-bii kaanap kalaa age-nilip God imi ensel iyo tebe kamdalip no at suun kup kenamin abiip unon-temap boyo tambaliim ba ko.
8 Por isso, se tua mão ou teu pé te fazem cair em pecado, corta-os e lança-os longe de ti: é melhor para ti entrares na vida coxo ou manco que, tendo dois pés e duas mãos, seres lançado no fogo eterno.
9 Ulutap kale, mungkup utamapta, nalami tiin uyo tebe kuguup mafak uyo kafalepnelu keman o angbi kalaa agelap umdii, kalapmi tiin milii bo dagaa kwaalap unu tiin milii tumon ke-nalap kuguup mafak uyo kupkaa bii kaan-nalap tam God imi abiip kal suun kup nan-temap bota atin tambaliim kuta minte, kabo tiin milii uyo dagaa kupkan kelaali o age kuguup mafak kup ke-bii kaanap kalaa age-nilip God imi ensel iyo tebe kamdalip no at suun kup kenamin abiip unon-temap boyo tambaliim ba o,” age Yesus iyo kam age-se (kale, bemi weng ko bogo-se kwek umi magam uyo bogo-nulu e, “Kanube kabo utamapta, intap intap mufekmufek uyo tebe biinga nimtamo yang kuguup mafak tem tililan o angbu kalaa agelap umdii, kanupmin mufekmufek boyo umik ugobe kupka-nalap e minte, kuguup mafak uyo kupkaa no ke tambaliim bom-balapta o,” age-suu) ko.
9 Se teu olho te leva ao pecado, arranca-o e lança-o longe de ti: é melhor para ti entrares na vida cego de um olho que seres jogado com teus dois olhos no fogo da geena.
10 Kale Yesus iyo bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Nimi weng kaa bogobelan-temi koyo tinangku-silipta. Ipmi aget uyo fuguno-nilip, ‘Unang tinum God imi ilak dugamin katip katip ke-bilip iyo win binim o,’ agelan-temip kuta, di ipkil utamin. Bilip imi tiin molin tinum ko age ensel iyo nimi Aatum God imi miit tem kugol bom-nilip e, bilip imi sang uyo suun kup God iyo baga-em-nuubip kale, ipmi aget uyo fuguno, ‘Bilip iyo win binim o,’ agan-kalin ba kale, ibo tele utama-bom-nilipta o ageta ko.
10 Guardai-vos de menosprezar um só destes pequenos, porque eu vos digo que seus anjos no céu contemplam sem cessar a face de meu Pai que está nos céus.
11 [Mo Tibil imi Man niyo tal unang tinum yang Saatan imi miit tem iinom maagalo kesip ita kulep meng God imi miit tem tolan o age-nilita, ti-sii ko.]
11 {Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.}
12 “Nimi do weng kaa bogopman-temi koyo tinangku-silipta. Tam tinum iyo maak sipsip ilimi kup wan handret (100) kalip iyo tiin mo-boma nala tam maagup uyo maak maagalo kelan-temu uyo, iyo intaben nulan-tema a? Sipsip tiin molin iyo sipsip ilimi kup nainti nain (99) kalip iyo imkala ifuul kon unan tiine-bilipta, no maagalo kebu umi fen tiineman-tema ko.
12 Que vos parece? Um homem possui cem ovelhas: uma delas se desgarra. Não deixa ele as noventa e nove na montanha, para ir buscar aquela que se desgarrou?
13 Kale fen tiine-bom utaman-tema uyo, sipsip tiin molin beyo fomtuup deng tebeman-tema kale, imi sipsip maagup bomi deng uyo ipkumal 99 maagalo kelin-tem albip bilip imi deng ulutap ba kale ki, atin fomtuup deng tebeman-tema ko.
13 E se a encontra, sente mais júbilo do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Ulutap kale, nimi Aatum abiil tigiin kayaak iyo unang tinum ilami ilak dugamin katip katip ke-bilip bilip imi aget uyo fomtuup kobe-nalata, maak maagalo kemin ba o agan-nuuba o,” age Yesus ilami okumop man iyo baga-ema ko.
14 Assim é a vontade de vosso Pai celeste, que não se perca um só destes pequeninos.
15 Kale Yesus iyo asok bogobe-nala e, “God imi unang tinum ibaa. Kanube God imi ilak dolin iyo maak tebe-nala kuguup mafak uyo kabo kopkela umdii, kabo kek kek iyo baga-emin ba kale, ilasinon alba kalaa age-nalapta, no atam-nalap e, bemi kuguup mafak ko kanupkeba bomi sang uyo bogobelapta, iyo kapmi weng uyo tinangku-nala ilami kuguup mafak kanu-be boyo kupkala umdii, bota asok alop ibo kubak diina tala ke-nilipta, deng tebeman-temip ko.
15 Se teu irmão tiver pecado contra ti, vai e repreende-o entre ti e ele somente; se te ouvir, terás ganho teu irmão.
16 Kale minte kapmi weng uyo tinangkulin-tem kela umdii, kalapmi duup iyo maagup min, alop min iyo maak kulep tal tolapta, alop bilip ita tebe-nilipta, alop ipmi weng bogobina tala keman-temip uyo tinangkulan-temip bota, ‘Tambaliim o,’ age God imi suuk kon tem uyo boyo kam agesu kale, alop imi weng tinangkulan-temip bota, son-temu uyo, tinum fenga koba beyo maak so weng bisop uyo bagaman-temaala ko.
16 Se não te escutar, toma contigo uma ou duas pessoas, a fim de que toda a questão se resolva pela decisão de duas ou três testemunhas.
17 Kuta tinum fenga koba beyo ninggil asuno ipmi weng uyo tinangkulin-tem kela umdii, no God imi ilak dolin unang tinum iyo afeta-nilipta, alugum bomi sang uyo bogobelip weng uyo telela kolipta, tinum fenga koba beyo alugum ipmi weng uyo tinangkulin-tem kela umdii, ipmi iibak tem uyo fot tebe daalip tam iinon-tema uta tambaliim kale, ibo asit kek kek tinum so takis mani kwaamin tinum mafak so imi itafinon-bom yang tamip iso tiinemin binim kem-nuubip ulutap ke-nilipta, tinum fenga koba beyo fot tebelip yang iinemin o,” agela ko.
17 Se recusa ouvi-los, dize-o à Igreja. E se recusar ouvir também a Igreja, seja ele para ti como um pagão e um publicano.
18 Kale Yesus iyo asok bogola ko. “Kota niyo alugum God imi ilak dolin unang tinum kafin diim albip ipmi bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta. Alugum ibo utamipta, intap intap kuguup uyo mafak kalaa age, nuyo kanuman-temaalup o agelan-temip uyo, God abiil tigiin kayaak yagal mungkup bogobe-nala e, ‘Boyo kanumin ba o,’ agelan-tema ko. Ulutap kale, alugum ibo utamipta, intap intap kuguup uyo tambaliim kale, alugum nuyo kanuman-temup bota tambal kalaa agelan-temip uyo, God abiil tigiin kayaak yagal mungkup bogobe-nala e, ‘Boyo kanumin o,’ age no kelan-tema ko.
18 Em verdade vos digo: tudo o que ligardes sobre a terra será ligado no céu, e tudo o que desligardes sobre a terra será também desligado no céu.
19 “Kale niyo asok weng migik maak bogopman-temi ko. Kale God imi ilak dolin tinum alop tap asuno tap ibo maak aget maagup ke-nilip nimi Aatum abiil tigiin alba imi beten ke-e-bom dagagaman-temip uyo, iyo tinangku-nalata, ipmi beten ke-bilip uyo yan kebe-nalata, kanubelan-tema ko.
19 Digo-vos ainda isto: se dois de vós se unirem sobre a terra para pedir, seja o que for, consegui-lo-ão de meu Pai que está nos céus.
20 Kale boyo ki, God imi ilak dolin tinum alop tap asuno tap ibo tebe, Yesus imi ogok uyo maak kemum o age-nilip afetaman-temip uyo, niyo tal ipso bom-nilita, nimi aget fuguno, ‘Bota kanumin o,’ agan-bii uyo ibo utam-nilip e minte, ipkil boyo kanu-bom no ke-bilipta, God yagal tebe-nalata, dong daga-eman-tema o,” age baga-ema ko.
20 Porque onde dois ou três estão reunidos em meu nome, aí estou eu no meio deles.
21 Kale Fita iyo tal Yesus iyo daga-nala e, “Kamogim kabaa. Kanube nimi nugum iyo kuguup mafak kupkanema uyo, imi kuguup mafak kupkane-be boyo kupkabe yakyak bii ilep intap kal fagalal o nagan-balap a? Kupkabe yakyak bii ilep ban kal fagalan-temi bota tii bele o?” agela e minte,
21 Então Pedro se aproximou dele e disse: Senhor, quantas vezes devo perdoar a meu irmão, quando ele pecar contra mim? Até sete vezes?
22 Yesus isiik imi weng uyo yan kebe-nala e, “Umbae. Ban kal boyo tii ba kale, kabo kapkum bemi kuguup mafak kupkake-be boyo tikimin ba kale, kanube kapmi kapkum iyo kuguup mafak kwiin tagang uyo kekemin kup ke-be kuta, kabo suun kup boyo kup-kaga-eman-temap boyo tambaliim ko.
22 Respondeu Jesus: Não te digo até sete vezes, mas até setenta vezes sete.
23 Kale God imi unang tinum tiin momin umi kuguup uyo kamok king maak imi kuguup ulutap kale, kamok beyo aget fuguno-nala e, ‘Nalami ogok kemin tinum tebe nimi yuum kepnelip dola-sii uyo tikili utam-nilipta, umi yan uyo kopnelin o,’ age-nalata,
23 Por isso, o Reino dos céus é comparado a um rei que quis ajustar contas com seus servos.
24 ilami dong daga-emin tinum maak bogobe-nala e, ‘Kabo no tinum yuum kepne-silip iyo imtamo talaal o,’ agela e, no maagup dep tal tal kema ko. Kale tinum maak dep tala bemi yuum uyo kwiin kiim kale,
24 Quando começou a ajustá-las, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 beyo mani bisel umaak waafulin-tem kale, beyo dogobeta bagang-kale mo-nama binim kalaa age-nala e, imi kamok iyo un tubulin bogobe-nala e, ‘Ibo nimi ogok kemin tinum kaso imi kalel sino man sino imi alugum mufekmufek sino uyo kulep no mufekmufek saanin baan diim tolip molipta, bomi tisol uyo kulep tal tolip nita kululita minte, ulimal bilip ita tinum migik imi kulep no tolata, imi bisop ogok kemin unang tinum kelan-temip bota nimi yuum uyo ko molan-temip o,’ agan-kala ko.
25 Como ele não tinha com que pagar, seu senhor ordenou que fosse vendido, ele, sua mulher, seus filhos e todos os seus bens para pagar a dívida.
26 Kale imi ogok kemin tinum beyo tinangku-nala e, katuun duung fegela daak ilami kamok bemi miit tem kugol ton-nala e, fomtuup bogola ko. ‘Kamogim kabaa. Atam-salapta, molan-temi kale, ni-filin daa nimkalapta bole, kapmi yuum boyo alugum molan o,’ agela ko.
26 Este servo, então, prostrou-se por terra diante dele e suplicava-lhe: Dá-me um prazo, e eu te pagarei tudo!
27 Kale imi kamok iyo utamata e, kam agela kalaa age-nala e bole, du-filin daa imi yuum uyo kupkabe dupka-nala e bole, misiim dupkala daagina ko.
27 Cheio de compaixão, o senhor o deixou ir embora e perdoou-lhe a dívida.
28 “Kale ogok kemin tinum beyo kamok iyo dupkaa tam abiip tam abomu, ilami ipkum ogok kemin tinum maak siin umi yuum katip maak kebe-se beyo tal mep kugol alba kalaa age-nala e, ilami ipkum beyo del duung kwegal aafuu bogobe-nala e, ‘Kamano kota kapsiik nimi yuum uyo yuut kopnelal o,’ agela e,
28 Apenas saiu dali, encontrou um de seus companheiros de serviço que lhe devia cem denários. Agarrou-o na garganta e quase o estrangulou, dizendo: Paga o que me deves!
29 imi ipkum iyo katuun duung fegela daak ton fomtuup bogobe-nala e, ‘Atam-salapta, molan-temi kale, ni-filin daa nimkalapta bole, kapmi yuum katip boyo molan o,’ agan-be kuta,
29 O outro caiu-lhe aos pés e pediu-lhe: Dá-me um prazo e eu te pagarei!
30 ipkum imi weng boyo tinangkulin-tem ke-nala e, no un tubulin bogobelata bole, un tubulin iyo tal dep no kalabus am daa-nilipta, bogobe-nilip e, ‘Kabo katam kal bom-balap bii, kapkum imi yuum bomi mobelan-temap kota, talaa kamdalup tam iinon-temap o,’ agelip ko.
30 Mas, sem nada querer ouvir, este homem o fez lançar na prisão, até que tivesse pago sua dívida.
31 Kale ipkumal iyo atamipta e, nugum beyo dep no kalabus am daalip kalaa age olsak depmuta, no ilimi kamok iyo alugum bomi sang uyo bogobelipta bole,
31 Vendo isto, os outros servos, profundamente tristes, vieram contar a seu senhor o que se tinha passado.
32 kamok iyo tinangku-nala e, un tubulin iyo bogobe-nala e, ‘No nimi ogok kemin tinum mafak iyo dep talaal o,’ agela e, no dep tal daala e, kamok iyo tebe bogobe-nala e, ‘Kabo kuguup mafak kemin tinum kale, kapmi dagabap bota, niyo ka-filin daa-nilita, kapmi yuum kiim uyo kupkapkebi kale minte,
32 Então o senhor o chamou e lhe disse: Servo mau, eu te perdoei toda a dívida porque me suplicaste.
33 kabo nimi tebe ka-filin daabi ulutap ke-nalap kapsiik tebe kapkum beyo du-filin daalan-temap boyo tambaliim kuta, kabo boyo kupkaa beyo du-filin daalin-tem kebap kale, bota nagal mungkup kabo ka-filin daalan-temaali o,’ age-nala e,
33 Não devias também tu compadecer-te de teu companheiro de serviço, como eu tive piedade de ti?
34 atin olsak tebebelu e bole, un tubulin iyo bogobelata, iyo tebe tinum mafak beyo de dep no kalabus am daa bogobe-nilip e, ‘Kabo katam kal bom-balap bii, king imi yuum afek bomi alugum mobelan-temap kota, talaa kamdalup tam iinon-temap o,’ age bogobe-silip o,” age Yesus iyo do weng boyo bogobe-nala e minte,
34 E o senhor, encolerizado, entregou-o aos algozes, até que pagasse toda a sua dívida.
35 asok maak so bogo-nala e, “Ibaa. Do weng bomi aget uyo fuguno-nilipta, utamin. Kapkumal iyo tebe kuguup mafak kapmi kupkake-bilip uyo, kanu-bilip o ageta kapsiik kuguup mafak uyo kupka-emin ba kale, kupkabe-nalapta, bomi aget uyo maak sino fugunin ba kale, kanube kabo kapkumal imi yuum uyo kupkabelin-tem kelan-temap uyo, nimi Aatum abiil tigiin kayaak yagal kapmi yuum uyo kupkapkelan-temaala kale, kaal fuyap uta kopkelan-tema o,” age Yesus iyo Fita imi baga-ema ko.
35 Assim vos tratará meu Pai celeste, se cada um de vós não perdoar a seu irmão, de todo seu coração.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.