Mateus 12
GOD IMI WENG (TLF) vs VC
1 Tam God imi ifin am ko age ulotu am maak daanu e, Yesus so ilami okumop man isino iyo rais ko age wiit ilang umi iibak tem miton kutop-tele ninggil dagaa dep unip ko. Kale ilami okumop man iyo abe-bom-nilip e, iman tep tebepmu e, wiit san uyo ugu kulu-nilip e, unan tam tam abe-bilip e,
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Falosi iip maak maak iyo itam-nilip e, Yesus imi bogopmip, “Kabaa. Kabo tinangku-salapta. Numi ulo uyo bogo-nulu e, ‘Ibo God imi ifin am uyo iman fagan-bii kulep telemin ba o,’ agesu kuta, kapmi okumop man iyo intaben o age-nilipta, wiit boyo uga-bomta iibala-bom unan-bilip a? Bilip iyo numi ulo uyo kufak dagan-bilip o,” agelip e,
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 minte Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibo God imi suuk kon tem weng tikim-nuubip boyo dagaa kusaalip aga? Sugamiyok uyo Devit isino ilami waasi dinan-kalin tinum isino ninggil iman tep tebepmu bom-nilip uyo, Devit iyo intaben nusa a?
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 Ulotu umi ulo uyo bogo-nulu e, ‘Unang tinum ibo pris ko age tinum amem imi bret fuu kulep no God imi kobelum o ageta God imi am kutam tom-nuubip boyo unan-kalin ba ko. Boyo amem kale, tinum amem ita kup unan-kalin o,’ agesu kuta, Devit iyo God imi am kutam uyo no-nala e, tinum amem iyo iman amem umi sang dagala tinum amem iyo du-filin daa iman amem uyo kopma e, Devit iyo atuk fagaa ku une-nala e, atuk uyo ku ilami waasi dinan-kalin tinum imi kopma unesip ko. Kale ninggil bilip iyo ulo uyo ilo kosip kuta, ibo bogo-nilip, ‘Boyo kuguup mafak kanubesip o,’ agan-nuubaalip kuba. Kale intaben o age-nilipta, nimi okumop man iyo iman tep tebepmu kanu-bilipta, ibo bogobe-nilip, ‘Boyo kuguup mafak kanu-bilip o,’ agan-bilip a?
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 Ulutap kale, God imi suuk kon tem weng uyo bogo-nulu e, ‘Ibo God imi ifin am uyo ogok kemin ba o,’ age-som, minte pris ko age tinum amem imi bogobe-nulu e, ‘God imi ifin am uyo ogok migik migik uyo kemin ba kale, ilipmi tinum amem ke-bom umi ogok kemin uta kup kanu-bilipta o,’ age no kesu kale, God imi ifin am umi daanu tinum amem imi tebe ulotu am ogok kem-nuubip boyo, bilip iyo ifin am o age ogok kup-kagamin umi ulo uyo ilo kupkan-nuubip kuta, ibo bogo-nilip, ‘Boyo kuguup mafak kanu-bilip o,’ agan-nuubaalip ko.
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Kale ibo, ‘Boyo tambaliim o,’ agan-nuubip kuta, nimi weng kaa bogobelan-temi koyo tinangku-silipta. God imi tinum nimdala ti-sii nita ulotu am miton boyo kubaganu kupka-nilita, nita nita kesi kale, nimi okumop man imi tebe ifin am umi ulo boyo ilo ko-nilip nimi ogok keman-temip bogal mungkup tambaliim no ko.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 God iyo ilami suuk kon tem weng uyo bogo-nala e,
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Mo Tibil imi Man niyo God ilami ifin am umi tiin molin tinum iyo kalbi kale, niyo tii unang tinum imi bogobe-nili, ‘God imi ifin am diim kagal ibo bo kanumin o,’ age-nimi o,” age Yesus iyo Falosi imi baga-ema ko.
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 Yesus ninggil iyo wiit ilang boyo kupka-nilip e, no Juda kasel imi ulotu am tam unip ko.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 Kale tinum maak sagaal milii fuulanebesa iyo ulotu am kutam kal bom-bala e, minte Falosi igil mungkup kutam kal bom no ke-bom-nilip e, Yesus iyo titul mobe dup-kugulupta, kuguup mafak umaak kanupma kalaa age-nulupta, duptamo weng telelmin tinum imi finang dep no daa dupkem daalum o age-nilipta, Yesus iyo bogobe-nilip e, “Tinum iyo maak God imi ifin am daanu umi diim kota tinum mafak ilin maak telela dola umdii, bemi kanubela boyo God imi ulo umi ilo kupkamin kuguup uyo kulbu bele ki? Kapmi aget fugun-balap ule a? Di kapkal bogobelapta o,” agelip e,
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 Yesus iyo yan kebe-nala e, “Ibo dogap kapta kapmi sipsip tiin molap alba iyo maak God imi ifin am daan-bom-sulu kota, iyo kumen daak kafin tem una kalaa agelap uyo, kulagal dupkalap son-tema bele ki, asok dep mitam daalan-temap a? Boyo dep mitam daalan-temap kuba.
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 Kuta God imi tiin diim uyo sipsip bilip iyo tolop kale, iyo bilip imi aget uyo katip kup kem-nuuba kale minte, unang tinum bilip iyo win so kale, bilip imi aget uyo suun kup fugun-nuuba kale, God imi aget fugunin uyo, ‘Ipmi ipkumal suun kup kuguup tambal kupka-ebip ulutap ke nimi ifin am daanu uyo, ipkumal iyo kuguup tambal kupka-eman-temip boyo tambaliim o,’ agan-nuuba o,” age Yesus iyo imi bogobe kupka-nala e,
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 fupkela tinum sagaal milii fuulanebesa imi bogobela, “Kapmi sagaal uyo tifilal o,” agela e, tinum iyo imi sagaal uyo tifi kola e, kota imi sagaal uyo tambalanebe-nulu e, sagaal milii tambal ulutap kebelu ko.
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 Kale Falosi iyo kota olsak deebelu e, kulili mo fen mo-nilip e, ulotu am uyo kupkaa daage no am migik kal tala tala ke afeta-nilip e, ilep umaak fen-bom utamta, Yesus iyo angkolup kaanak o age-nilip e, Falosi iyo ninggil weng uyo tegenip ko.
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Falosi iyo weng tegen-bomta, Yesus iyo angkolum o age ilep fen-bilip e, Yesus isiik isiik ke utamata e, kanune-bilip kalaa age-nala e, abiip boyo kupkaa daagina ko. Kale unang tinum kwiin tagang iyo umik begebe no tamip e, imi unang tinum mafak ilin umkan unsip iyo alugum telela imka-bom-nala e,
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 titil weng uyo bogobe-nala e, “Nimi tebe-nili ipmi mafak ilin telele-bii bomi sang uyo ibo no-nilip ipkumal imi diim uyo bagamin ba o,” agela ko.
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 Sugayok uyo God imi weng kem baga-emin tinum Aisaya iyo God imi suuk kon tem uyo ko Yesus imi kanubela bomi sang uta dola kosa kale, ko tol mitam ti-suu ko. Kale Aisaya iyo bogo-nala e,
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 “God iyo bogo-nala, ‘Ibaa. Beyo nimi ulaa duli kamok kesa tinum aligaap e minte, nalami ogok kemin tinum miton no kale, beyo nimi bubul kale, bemi deng uta kup taban-bii ko. Kale niyo nalami Sinik iyo daali no imi diim abe-bom-nalata, dong daga-e-balata, weng telela kupka-emin tinum ke-nalata, daak kafin ko kutufosu bomi unang tinum alugum imi bogobe-nala, “Kanupmin kuguup tambal uta kup ke-bom-nilipta o,” agan-kalon-tema kuta.
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 beyo wengaal digin-bom min, alaang weng baga-bom min, abiip mat kal mo fomtuup olan-bom no keman-temaala ko.
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 Kale beyo unang tinum titil fagalin binim buluut buluut ke-bilip iyo bet bubul sino kuguup tambal so uyo kupka-eman-tema ko. Kale beyo ilami ogok uyo fomtuup waafu-bom-bala bii, kuguup mafak uyo kufak daala binimanuta, kuguup tambal uta uta kelan-temu ko.
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 Kale daak alugum kafin ko kutufosu bomi tinum miit maak maak umi unang tinum iip maak maak iyo ilami ilak uta kup duga-bom beyo fen-bilipta, no tolon-tema o,’ age God iyo kam agesa o,”
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 Sinik mafak tebe tinum maak dufak daala e, iyo tiin dagamin binim e minte, weng bagamin binim no kesata, tinum beyo Yesus imi finang duptamo tal daalipta, ita telela dola e, mitam tiin baa-nala e minte, weng bogo no kela e,
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 unang tinum iyo alugum utam kumang mo-nilip e, ipkumal iyo bogobina tala ke-bom-nilip e, bogolip, “Ipmi aget fugunin uyo, tinum beyo God imi ulaa daala ti-se tinum Devit imi man ilop ita kalaa agan-bilip bele ki? Minte ipmi aget fugun-bilip ule o?” agelip e,
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Falosi iyo tolong do yan kebelip, “Umbae. Boyo God imi titil ugo ba kale, sinik mafak imi kamok Belsebul ko age Saatan ilami titil uta yagal Yesus bemi kopmata, sinik mafak mafak iyo fot tebelata, yak iinan-bilip o,” agan-kalip e minte,
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 Yesus iyo Falosi imi aget ko fugun-bilip boyo utamebe-nala e, bogobela, “Ibaa. Do weng kaa bogobelan-temi koyo tele tinangku-silipta. Abiip maagup uyo bigi ko miit alop kelu alop igil dinan-kalip umdii, kulip imi titil fagaa tambaliim bomip uyo, kota imi titil umdii binimanan-temu ko. Kale ulutap, unang tinum am maagup albip iyo suun wengaal digin-bom dinan-kalin kup kemip umdii, maagup nan-temaalip binim kale, igil bigi ko una tala kelan-temip ko.
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Kale ulutap Saatan iyo ilami sinik mafak sino ulimal igil waasi kebina tala ke bigi ko miit alop ke dinan-kalip nimnam, ulimal kulip iyo titil fagata tambaliim albaalip e minte, bilip imi titil uyo binimanepman o angbu kuta ko. Kale ibo bogopne-nilip, ‘Belsebul iyo Yesus imi diim kal bom-nalata, dong daga-e-balata, unang tinum sinik mafak tebe imdugan unsu bilip iyo fot taban-be o,’ agan-bilip kuta, Saatan iyo tebe ilami sinik mafak iyo fot tebela yak iinomip binim kuba.
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Niyo sinik mafak iyo fot taban-nuubi kale, ulutap ipmi okumop man igil mungkup sinik mafak iyo fot taban-nuubip kale, ibo bogo-nilip, ‘Saatan ita Yesus beyo dong dogobelata, sinik mafak iyo fot taban-be o,’ nagan-bilip kuta, Falosi ibo bogo-nilip, ‘God yagal numi okumop man iyo dong dogobelata, sinik mafak iyo fot taban-bilip o,’ agan-bilip a? Intaben o age-nilipta, weng alop boyo ugulumi bogo bogo ke-bilip a? Ipmi kanu-bilip boyo tebe ipmi okumop man iyo kafalepmuta, utamipta e, nimi sang bagane-bilip boyo bisop bagan-bilip kalaa agan-bilip kuba. Saatan ita tebe titil uyo kopnesaala binim kale, God yagal titil kopnelata, sinik mafak iyo fot taban-bii kale, ibo amon amon ke-bom-nilipta, weng boyo bagan-bilip ko.
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 God ilami Sinik Tambal ita dong dogopnelata, niyo sinik mafak iyo fot tebeli yak iinan-nuubip kale, siin God imi tebe ipmi bogobe-nala, ‘Nimi tinum ulaa duli kamok kesa iyo daali no tal ipmi diim abe dong daga-e-balata, ibo mitam nimi daam tem e tolon-temip o,’ agela fen tebesip iyo nita kale, ibo nimi kuguup ko kanu-bii boyo utamipta e, fen kalaa agelin o ageta ko.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 “Kale nimi do weng koyo tinangku-silipta. Tinum dogap ita tam tinum titil tebesa imi am unom imi mufekmufek uyo dugubelan o agela umdii, yuguut unin beyo tebe kamaki kugol tinum titil tebesa beyo sok de do-nalata, kaal binim tam-nalata, imi mufekmufek uyo dugubelan-tema o,” age Yesus iyo kam agela (kale, do weng bomi magam uyo ki, Yesus imi titil uyo Saatan imi titul uyo kubaganu dupkasa kale, unang tinum Saatan imi sagaal ban tem albip iyo Yesus iyo tebe imi sagaal uyo dagaa kupkan kebe-nalata, imdep meng ilami miit tem daagan-nuuba kale, bomi sang bota felep yak ku to-nalata, do weng boyo bogola) ko.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 Kale Yesus iyo asok bogo-nala e, “Unang tinum dogap ita nimi ogok kenemin binim min, ipkumal dong daga-e-bilip meng nimi daam tem e telemin binim umdii, bilip iyo nimi waasi ilitap ke unang tinum uget taga-bilip nimkaa yang iinebip ulutap ke-bomta kanum-nuubip ko.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 Kale ibo tele utama-bom-nilipta a. Tinum dogap ita kuguup mafak ke-bom weng mafak baga-bom ke-boma nala imi aget uyo fupkela ko imi kuguup mafak ke-be uyo kupkala umdii, God iyo tebe bemi kuguup mafak ke-boma boyo tagaa kupkan kebelan-tema kale minte, tinum dogap ita God imi Sinik Tambal imi sang bogobe-nala, ‘Belsebul ko age sinik mafak imi kamok ita tebe Yesus iyo dong daga-e-be o,’ agon-tema uta, God imi Sinik Tambal imi win uyo kufak daabela kalaa age-nalata, God iyo tebe bemi fengmin boyo tagaa kupkan kebelan-temaala binim ko.
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 Kale tinum dogap ita Mo Tibil imi Man nimi win uyo kufak daapneli kalaa age-nala asok imi aget uyo fupkela ko nimi kopnelan-tema uta, God yagal tebe imi kanubela boyo tagaa kupkan kepman-tema kale minte, tinum dogap ita God imi Sinik Tambal imi win uyo kufak daabelan-tema uta, kamano kalota kwep kutop iinu uyo, God iyo tebe bemi kanubela boyo atin tagaa kupkan kebelan-temaala binim o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 Yesus iyo asok Falosi iyo bogobe-nala e, “Ibo at dum abumin umi kuguup uyo utamin. At dum tambal abumin uyo ulumi dum tambal uta kup abulan-temu e minte, at dum mafak abumin ugol mungkup ulumi dum mafak uta kup abulan-temu no kale, nuyo utamupta e, kanupmin at dum abulu kalaa agelup umdii, utamupta, bota at tambal e minte, bota at mafak kalaa agelan-temup ko.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 — ausente —
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 — ausente —
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 “Tolong umo-silipta, weng koyo bogobelan o ageta ko. Afungen tem umi tulu God imi tebe unang tinum alugum maagup tele itamaman-tema uyo, yagal unang tinum maagup maagup imi aget fugunin tambal binim ke weng yamyam bagamin kup kem-nuubip umi sang uta alugum dagalata, iyo God imi tiin diim kal God imi weng uyo yan ke-e-bom dupkop daapman-temip ko.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 Kale God iyo ipmi weng tolong dolan-tema uyo, iip maak maak ipmi bogobe-nala e, ‘Ibo kuguup tambal kemsip o,’ age-nalata, imtamo no ilami abiip daa-nala e minte, iip maak maak ipta bogobe-nala e, ‘Ibo kuguup mafak kemsip o,’ age-nalata, imdala abiip mafak un no kelan-temip o,” age Yesus iyo Falosi imi baga-ema ko.
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 Kota ulo utamsip tinum iip maak maak so Falosi iip maak maak so iyo Yesus imi bogobe-nilip e, “Kafalemin tinum kabaa. Nuyo ki, kapta mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak kafalebelapta, utamupta e, kabo ki tuluun God ita kamdala ti-salap kalaa agelum o,” agelip e,
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Yesus isiik imi weng uyo yan kebela, “Ibo God imi weng uyo tinangkanbaalip kale, ibo aget mafak fugun-bilip kale, ibo bogopne-nilip, ‘Kabo mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak kafalebelapta, nuyo utamupta e, fen God yagal kamdala ti-salap kalaa agelum o,’ agan-bilip kuta, kanupmin kuguup boyo maak kafalebelan-temaali kale ki, niyo sugamiyok God imi profet Jona imi kuguup kanubesa ulutap uta kup kafalebelan-temi ko.
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 Jona iyo top aniing kwiin kiim umi mat tem kal bii, am alop ke-nalata, am asuno diim kota mitam e tisa kale, ulutap kale, Mo Tibil imi Man niyo kafin umi bubul tem kulagal bii, am alop ke-nilita, am asuno diim kota fen mitam e tolon-temi ko.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Afungen am daanu God tebe unang tinum alugum imdep no weng telelmin baan diim daa-nala yegeman-tema uyo, Ninive kasel iyo fen mo-nilipta, ipmi sang uta bogo-nilip e, ‘Nuyo Jona imi weng tambal uyo tolong do-nulupta, aget fupkela ko-nulupta, numi fengmin uyo kupkasup kuta, Jona imi weng tambal uyo kubaganuta, Yesus imi weng tambal uta uta kesu kale, unang tinum kulip iyo Yesus imi weng uyo tolong do-silip kuta, kulip iyo bogo-nilip, “Nuyo aget fupkela ko-nulup numi fengmin uyo kupkalan-temaalup o,” agesip o,’ age Ninive kasel iyo ipmi sang uyo God imi bogobelan-temip ko.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 Ulutap kale, sugamiyok uyo Seba kasel imi tiin molin unang ko age kwiin uyo, Solomon imi weng tambal uta tinangkulan o age-nuluta, umi abiip uyo kupkaa talanbu tal Israel kasel numi bagan koyo ti-suu kale, son-temu nala afungen am daanu God tebe unang tinum alugum imdep no weng telelmin baan diim daa-nala yegeman-tema uyo, unang bota fen mo-nuluta, ipmi sang uyo bogo-nulu e, ‘Solomon imi weng tambal uyo kubaganuta, Yesus imi weng tambal uta uta kesu kuta, unang tinum kulip iyo tolong dosaalip binim o,’ age God imi bogobelan-temu o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Sinik mafak iyo tinum maak imi diim kal nuubata, dupkaa daage no ok binim bagan umi diim maak kugol yang o meng o ke-bomta, baan diim umaak utam-nilita, nan o age-nala e, fen te te kemata e, baan diim umaak utamin-tem keli kalaa age-nala e,
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 bogola, ‘Nimi am binim kale, asok no nalami tinum dupkaa ti-sii imi diim kal nan-temi o,’ age-nala e, asok unanbu no abomu, imi tinum imi iibak tem uyo am umi ifip tolo alugum mufekmufek kan ke kupkaa daaginip bisop albu ulutap kebu kalaa age-nala e,
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 no sinik mafak ban kal maak iyo itamata e, bilip imi kuguup mafak uyo nimi kuguup uyo nimkan ke ita ita kesip kalaa age-nala e, asok kulep tal tinum imi diim tola e, alugum maagup bom-nilip e, kamaki umi sinik mafak ilasinon nuuba beyo kubagana e minte, aaltam umi sinik ban kal bilip ita ita kelipta, kamano komi tinum bemi aget mafak fugunin uyo atin mafagan uta uta ke-nuluta, kamaki umi aget fugunin mafak kanum-nuuba uta kubaganu kupkalu ko. Kale ulutap kale, kamano koyo Juda kasel ipmi kuguup mafak ke-bilip uyo fong so kuta, son-temu nala ipmi kuguup mafak keman-temip uyo kwiin kiim keman-temip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Age Yesus iyo unang tinum iyo baga-emata, Yesus ilami ogen so minte ilami nagalal ninggil sino iyo tal abiip kutam kal mo-nilip e, unang tinum albip iyo bogobe-nilip e, “Nuyo Yesus so weng maak bogolum o ageta tulup o,” agelip e,
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 [tinum maak kutam alba iyo Yesus iyo bogobela, “Nugum kabaa. Kapmi kogen so nagalal ninggil so uptil iyo tal, kapsino weng maak bogolum o ageta talta abiip kal mobip o,” agela e,]
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Yesus iyo, unang tinum bilip iyo kafalebelita, mitam nimi unang tinum kelin o age-nalata, bogobe-nala, “Iyo waanta nimi aben so nimi nagalal so o?” age-nala e,
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 ilami okumop man iyo kul dil fagaa kobe kafalebe unang tinum iyo bogobe-nala e, “Kalip iyo itamin. Kalip iyo nalami aben so minte nalami nagalal so ilitap ko.
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Kale unang tinum iyo dogap ita nimi Aatum abiil tigiin kayaak imi bogo-nala, ‘Bota kanumin o,’ agan-be uta kup waafulip umdii, bilip ita nimi nengal, niingal minte aben no ilitap o,” agela ko.
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.