Mateus 10
GOD IMI WENG (TLF) vs NAA
1 Yesus iyo ilami okumop man tuluun kal iyo olapma tilip e, ilami titil uyo kobe bogobe-nala e, “Ibo nimi win tolop diim uta sinik mafak uyo fot tebe-bom-nilip e minte, alugum unang tinum mafak ilin migik migik kugan unsip iyo telela imka-bom no kem tiine-bilipta o,” age-nala e, bogopma ko.
1 Tendo Jesus chamado os seus doze discípulos, deu-lhes autoridade sobre espíritos imundos para os expulsar e para curar todo tipo de doenças e enfermidades.
2 Kale ilami kalaan tinum tuluun kal ulusa imi win uyo kulbu kale,
2 Ora, os nomes dos doze apóstolos são estes: primeiro, Simão, chamado Pedro, e André, seu irmão; Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão;
3 Filip yagal,
3 Filipe e Bartolomeu; Tomé e Mateus, o publicano; Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu;
4 Rom kasel itafinonin tinum Saimon yagal,
4 Simão, o Zelote, e Judas Iscariotes, que foi quem o traiu.
5 — ausente —
5 Jesus enviou esses doze, dando-lhes as seguintes instruções:
6 — ausente —
6 mas, de preferência, procurem as ovelhas perdidas da casa de Israel.
7 Kale ibo no abiip kasel imi diim unon-temip uyo,
7 Pelo caminho, preguem que está próximo o Reino dos Céus.
8 mafak ilin umosip iyo telela imka-bom-nilip e minte, kaanip iyo asok ifolip fena-bilip e minte,
8 Curem enfermos, ressuscitem mortos, purifiquem leprosos, expulsem demônios. Vocês receberam de graça; portanto, deem de graça.
9 “Kale mani maak abu kulep unemin ba e minte,
9 Não levem ouro, nem prata, nem cobre em seus cintos;
10 iman men min, ilim alop min, yaan ilom min, kafung uyo kulep tiinemin ba kale, mufekmufek dulep unon-temip uyo, ilipmi ilim migibip beta kup kanube tiinemin ko. Ibo kuguup tambal uta kup waafuu unang tinum iyo kupka-e-bom dong daga-eman-temip uyo, igil mungkup kuguup tambal uyo ibo kupka-eman-temip kale, ibo mufekmufek uyo maak duumatanan-temaalip binim ko.
10 nem sacola para o caminho, nem duas túnicas, nem sandálias, nem bordão; porque o trabalhador é digno do seu alimento.
11 “Ibo no abe abiip maak unon-temip uyo, ibo fen-bomta tinum iyo maak atamipta, beyo bogobe-nala, ‘Suguul ke tilip o,’ agela kalaa agelip umdii, bemi am kal isino bom-nilipta, unang tinum iyo dong daga-em-siit-nilip e, abiip boyo kupkaa aa kanumin kup yakyak kem tiineman-temip ko.
11 — E, em qualquer cidade ou aldeia em que vocês entrarem, perguntem quem nelas é digno; e fiquem ali até saírem daquele lugar.
12 Kale ibo no am iinip uyo, ibo kutam albip bilip iyo weng umobe-nilip e, ‘Nugumal tambaliim kup albip aga o?’ age bogobelin o ageta kale,
12 Ao entrarem na casa, saúdem-na.
13 unang tinum bilip iyo bogobe-nilip, ‘Suguul ke tilip o,’ age imtamo tam ilimi am daalip umdii, son-temu nala ibo, imkaa unum o agon-temip uyo, bogobe-nilip e, ‘Bisel yagal ibo alugum tiin molata, tambaliim bom-bilipta o,’ age-nilipta, imkaa unon-temip kale minte, ‘Suguul ke tilip o,’ age imtamo tam ilimi am daalin-tem kelip uyo, ibo weng uyo tambal kup umobe unemin ba kale, imkaa unemin ko.
13 Se a casa for digna, que a paz de vocês venha sobre ela; se, porém, não for digna, a paz voltará para vocês.
14 Minte am kutam albip min, abiip kasel min iyo imdep tam daa tiin mo-bom ipmi weng uyo tinangka-bom kemin binim kemip uyo, ibo asok yang abiip mat kal mo-nilip e, Juda kasel nulumi kuguup uta ku-nilipta, ifip te yak ipmi yaan diim tububu boyo tolo kululip yak abiip kasel imi ilo unuta bole, abiip unang tinum iyo utamipta e, son-temu uyo, bilip iyo maak so tal nuyo dong dogobelan-temaalip kalaa agelipta, imkaa unemin o ageta ko.
14 Se alguém não quiser recebê-los nem ouvir as palavras de vocês, ao saírem daquela casa ou daquela cidade, sacudam o pó dos pés.
15 Nimi weng kaa bogopman-temi koyo tele tinangku-silipta. Sugayok uyo abiip Sodom kasel so abiip Gomora kasel so iyo kuguup mafak uta kem-kalipta, God iyo tebe ifak daalata, kaansip ko. Kale am afungen tem mitam tolon-temu uyo, God yagal unang tinum iyo yege-bom, Sodom kasel so Gomora kasel so iyo kaal fuyap uyo kupka-eman-tema kuta, kamano koyo God imi weng uyo kem diim albu kale, ibo no abiip kutam iinon-temip kutam iyo dogap ita God imi weng uyo kwaasulemip umdii, God imi tebe bilip imi kaal fuyap kupka-eman-tema uta uta ke-nuluta, Sodom kasel so Gomora kasel so nimi weng tambal tolong dolin-tem ke-bii-silip imi kaal fuyap kupka-eman-tema uyo kubaganu kupkabelan-temu o,” age Yesus iyo weng kem uyo ilami kalaan tinum imi baga-ema ko.
15 Em verdade lhes digo que haverá menos rigor para Sodoma e Gomorra, no Dia do Juízo, do que para aquela cidade.
16 Kale Yesus iyo kuguup mafak tal ilami okumop man imi diim abelan-temu umi sang uyo bogobe-nala e, “Ibo nimi weng koyo tinangku-silipta. Ipmi imdali no abiip maak maak kem unon-temip uyo, kayaam mafak ko age dungkiil tebe sipsip ifak dagam-nuubip ulutap ke abiip tinum tebe ibo ifak dagaman-temip kuta, ibo sipsip ilitap dukmen-bomta o ageta ko. Inap imi ilep tiinemin uyo, aget fuguno-nilip e, tinum tebe itam ano-nimip o age-nilipta, agol kup telen tiinan-nuubip ulutap kale, ibo ipmi tiinemip tonamip uyo, aget tambal uta kup fugun-bom kuguup tambal kup waafu-bom-nilipta o ageta kale, ibo dinan-kalin ba kale, unang tinum iyo kuguup tambal tambal uta kup kupka-e-bom uun abim sining age tonabip ilitap ke bilili age-bom no ke-bom-nilipta o ageta ko.
16 — Eis que eu os envio como ovelhas para o meio de lobos. Portanto, sejam prudentes como as serpentes e simples como as pombas.
17 Ibo nimi ogok waafuu kwep tabon-temip uyo, bomi kalan uta nimi waasi iyo tebe ibo yaafuu de imtamo Juda kasel imi kamogimal anggebip imi diim daalipta, iyo tebe im-kugu-bom yege-bilip e minte, ibo ulotu am unon-temip uyo, waasi iyo tebe saal daga-bom no keman-temip kale, utama-bom-nilipta o ageta ko.
17 Tenham cuidado com os homens, porque eles os entregarão aos tribunais e os açoitarão nas suas sinagogas.
18 Minte ibo nimi ogok waafulan-temip bomi kalan uta nimi waasi iyo tebe ibo imtamo no Rom kasel imi kamogimal imi diim daalip e, ita im-kugu-bom yegeman-temip uyo, kota ibo utamipta e, God imi weng umi ilep uyo kulbu kalaa age-nilipta, ibo Juda kasel imi kamogimal so asit kek kek imi kamogimal so imi diim kal nimi sang umdii baga-eman-temip ko.
18 Por minha causa vocês serão levados à presença de governadores e de reis, para lhes servir de testemunho, a eles e aos gentios.
19 Kale bilip iyo tebe ibo imtamo no kamogimal imi tibit diim daalan-temip uyo, ibo aget yamyam uyo fugun-bom, ‘Kwiin. Kota weng kwep mek numi tem tilibelan-temip bota, intaben o agelan-temup a? Dogonupmin weng uta kuta yan kepman-temup a?’ agan-kalin ba kale, bilili age bom-bilipta, kota God yagal weng tambal bagamin uyo kafalepmata, bagaman-temip ko.
19 E, quando entregarem vocês, não se preocupem quanto a como ou o que irão falar, porque, naquela hora, lhes será concedido o que vocês dirão.
20 Ibo ilipmi aget fugunin uta weng uyo ku baga-eman-temaalip kale, ilipmi Aalap God imi Sinik ipsino suun nan-tema yagal ilami weng uta kafalebelata, baga-eman-temip ko.
20 Afinal, não são vocês que estão falando, mas o Espírito do Pai de vocês é quem fala por meio de vocês.
21 “Tinum iyo nitafinon-bom-nilip e, ilimi nagalal nimi ilak dolin iyo imkem daa imdalip yak kamogimal imi sagaal diim abelip ita tebe inolip kaana-bilip aalabal igil tebe man iyo imdalip yak waasi imi sagaal diim abelip inolip kaana-bilip e minte, man iyo ilimi amalabal imi waasi kebe-nilip e, imdalip yak kamogimal imi sagaal diim abelip e, inolip kaana-bom no keman-temip ko.
21 — Um irmão entregará à morte outro irmão, e o pai entregará o filho. Haverá filhos que se levantarão contra os seus pais e os matarão.
22 Kale alugum God imi ilak dolin binim tinum iyo nitafinon-nuubip kale minte, bilip iyo tebe nimi ilak duga-bom ogok kemin tinum ipkil mungkup olsak kupka-e-bom itafinonan-temip kuta, nimi ilak dolin unang tinum iyo dogap ita kaal fuyap uyo utama-bom-nilip yang iinemin binim, suun kup nimi ilak uyo duga-bilip bii, kaana umdii, bilip iyo God yagal tebe duptamo tam ilami abiip daalata, suun kup nan-temip ko.
22 Todos odiarão vocês por causa do meu nome; aquele, porém, que ficar firme até o fim, esse será salvo.
23 Ibo no abiip maak kugol bomta utamipta, yan-togon-bom ifak daga-bom kemip kalaa agelip umdii, ibo abiip boyo kupka-nilip e, yuut no abiip maak unemin ko. Niyo tuluun weng bogopman-temi kale, tinangku-silipta. Ibo Israel umi abiip afalik afalik uyo nimi weng uyo kuptamo baga-em tiine-bilip binimanin-tem bom-suluta, Mo Tibil imi Man niyo no o-nilita, asok tolon-temi ko.
23 Quando, porém, perseguirem vocês numa cidade, fujam para outra. Porque em verdade lhes digo que não terão percorrido as cidades de Israel, até que venha o Filho do Homem.
24 “Skul man ita ita ke-nala ilami tiksa ko age kafalemin tinum iyo dupdaak tamalan-temaala e minte, mungkup ogok kemin tinum iyo tebe-nalata, ilami kamok iyo dupkan ke iit iinon-temaala no kale,
24 — O discípulo não está acima do seu mestre, nem o servo está acima do seu senhor.
25 kanube skul man iyo yagal te tam ilami kafalemin tinum ilatap kela boyo tambaliim e minte, kanube ogok kemin tinum iyo yagal te tam ilami kamok ilatap kela boyo tambaliim no ko. Kale waasi bilip iyo bisop bogopne-nilip e, ‘Beyo sinik mafak imi kamogim Belsebul ko age Saatan ita o,’ nagebip kale, mungkup ulutap bilip iyo tebe nimi okumop man ipkil bisop baga-e-bom-nilip e minte, ipmi win uyo kufak daga-e-bom no keman-temip o,” age Yesus iyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
25 Basta ao discípulo ser como o seu mestre, e ao servo ser como o seu senhor. Se chamaram o dono da casa de Belzebu, quanto mais os membros da sua casa!
26 Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Agelu kale, ibo unang tinum nimi ilak dolin binim bilip imi atul uyo finanin ba ko. Kale kamano koyo ibo nimi kuguup tambal uyo kanu-bom-nilip e minte, nimi weng tambal uyo baga-e-bom no ke-bilip kuta, nimi ilak dolin binim bilip iyo utamipta e, boyo kuguup tambal e minte, weng tambal no kalaa age utamanbaalip binim kale minte, son-temu kota, unang tinum kwiin tagang iyo utamipta, boyo kuguup tambal kalaa age som, weng tambal kalaa age no ke tele utaman-temip kale, ibo finan-bom nimi ogok uyo kup-kagamin ba kale, umi diim kal feba-bomta tebe-bilipta o ageta ko.
26 — Portanto, não tenham medo deles. Pois não há nada encoberto que não venha a ser revelado, nem oculto que não venha a ser conhecido.
27 Kamano nimi kamaa weng ko baga-e-bii koyo, ipta kup tinangku kwaak abu-bilip kuta, son-temu uyo, ibo tam abe-nilipta, weng koyo kuptamo no abiip maak maak uyo fomtuup baga-em tiine-bilipta, alugum tinangkamin o ageta ko.
27 O que lhes digo às escuras, repitam a plena luz; e o que é dito para vocês ao pé do ouvido, proclamem dos telhados.
28 Tinum iip maak maak iyo bogobe-nilip e, ‘Ibo Yesus imi weng boyo baga-em top iip kwegal dugang age kupkalin-tem kelip umdii, inolan-temup o,’ agelan-temip kuta, iyo tebe ipmi dam uta kup ungkwalip kaanan-temu kuta minte, ipmi suun nin sinik uyo ungkwalip kaan maagalo kelan-temaalu binim ko. Kale bilip imi atul uyo finanin ba kale, God maagup imi atul uta kup finanin kuba. Beta kup titil so kale, tii ipmi dam uyo ungkwabela kaanu ipmi sinik uyo ungkwaa kwaapma at suun kenamin abiip unomu kale, God maagup imi atul uta kup finanin ko.
28 Não temam os que matam o corpo, mas não podem matar a alma; pelo contrário, temam aquele que pode fazer perecer no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Kale uun kangkang bilip iyo win binim kale, tinum iyo mani ken tibin beta duta uun kangkang alop iyo molan-temip kuta, uun katipnok maagup bemi dumen malaak kafin diim abon-tema uyo, God iyo ataman-tema kale, God iyo, ‘Daak abelan-temaalap o,’ agela umdii, uun katipnok beyo malaak abon-temaala ko.
29 — Não se vendem dois pardais por uma moedinha? Entretanto, nenhum deles cairá no chão sem o consentimento do Pai de vocês.
30 Ulutap kale, God beyo ipmi aget uyo suun kup fugun-boma kale, beyo alugum ipmi dubom kon uyo tikilata e, intap kal kalaa age utam som, minte alugum mufekmufek mek ipmi diim aban-nuubu uyo utam no kesa kale, ibo tambaliim tiin mo-bom dong daga-em-nuuba ko.
30 E, quanto a vocês, até os cabelos da cabeça de vocês estão todos contados.
31 Kale God bemi tiin diim uyo uun kangkang iyo kubaganipta, tinum ipta ipta ke-silip kale, God iyo ipmi aget uyo fugun-bom-nala e, tambaliim kup tiin mo no ke-boma kale, ibo kafin diim tinum bilip imi tebe, ibo anolum o agan-bilip imi atul uyo finanin ba o,” age baga-ema ko.
31 Portanto, não temam! Vocês valem bem mais do que muitos pardais.
32 Yesus iyo ilami okumop man imi bogobe-nala e, “Ibaa. Dogap kapta no unang tinum imi tiin diim uyo bogo-nalap, ‘Niyo Yesus imi okumop man o,’ agelap umdii, God imi yege-bom kaal fuyap kupka-eman-tema umi am daanan-temu kota, nagal mungkup nimi Aatum abiil tigiin kayaak imi tiin diim uyo bogo-nili e, ‘Beyo nimi okumop man o,’ kage no kelan-temi ko.
32 — Portanto, todo aquele que me confessar diante dos outros, também eu o confessarei diante de meu Pai, que está nos céus;
33 Kale minte aa mungkup dogap kapta bogo-nalap, ‘Niyo Yesus imi okumop man ba o,’ agelap umdii, nagal mungkup nimi Aatum abiil tigiin kayaak imi tiin diim uyo bogo-nili e, ‘Beyo nimi okumop man ba o,’ kage kapmi win uyo kubapke no kelan-temi o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
33 mas aquele que me negar diante das pessoas, também eu o negarei diante de meu Pai, que está nos céus.
34 Asok Yesus iyo bogobe-nala e, “Ipmi aget fugun-bilip uyo, niyo talta unang tinum imi weng kupka-e-bilita, mitam aget maagup kelin o ageta ti-se o, agan-bilip a? Umbae. Niyo talta, unang tinum iyo ilo kolan o ageta ti-sii kuba. Nimi weng uyo sagam daang tebe mufekmufek bigi kolu milii alop kemin ulutap kale, unang tinum iyo nimi weng tolong dolan-temip uyo, iip maak maak ita tolong duga-bala e minte, iip maak maak ita tolong dugamin binim ke-bom umik uga-e-bala no keman-temip kale, bigi ko miit alop ke-nilipta, waasi kebina tala keman-temip ko.
34 — Não pensem que eu vim trazer paz à terra; não vim trazer paz, mas espada.
35 Kale nimi weng kafale-bii bomi kalan uta man tinum iyo mitam aalabal iyo waasi ke-e-bilip man unang igil mitam ogenal iyo waasi ke-e-bilip e minte, miin kalelal igil mungkup mitam imegal iyo waasi ke-e-bilip no keman-temip kale,
35 Pois vim causar divisão entre o homem e o seu pai; entre a filha e a sua mãe e entre a nora e a sua sogra.
36 bomi iibak tem uyo ki, tinum imi waasi iyo kaal kaal igi ba kale, fen ilami duup-afin ita mitam waasi ke-eman-temip ko.
36 Assim, os inimigos de uma pessoa serão os da sua própria casa.
37 “Tinum iyo dogap ita ilami aalap so ogen so imi aget kup ugel kala-nala nimi aget uyo katip kopnela umdii, beyo fen bagang-kale te tam nimi okumop man iyo ke-nama binim e minte, aa mungkup tinum iyo dogap ita ilami man tinum min, man unang min imi aget kup ugel kala-nala nimi aget uyo katip kopnela umdii, beyo fen bagang-kale te tam nimi okumop man iyo ke no kelan-temaala ko.
37 — Quem ama o seu pai ou a sua mãe mais do que a mim não é digno de mim; quem ama o seu filho ou a sua filha mais do que a mim não é digno de mim;
38 Aa minte, dogap kapta, nimi tinum kelan o agelap kuta, nimi kaal fuyap at diim kal kulan-temi ulutap ke, ‘Ku-nimi bole, ku-nimi o,’ agelin-tem ke-bom-nalap e minte, nimi daang begepne nimi bogopke-nili, ‘Bota kanumal o,’ agan-bii uyo waafulin-tem ke-bom no kemap umdii, kabo dogobeta nimi tinum kelan-temaalap binim ko.
38 e quem não toma a sua cruz e vem após mim não é digno de mim.
39 Kabo kalapmi kaal ilak kup duga-bom kalapmi aget fugunin uta kup kanum tiineman o agan-kala umdii, kabo nisino suun kup nan-temaalap binim kale, kabo maagalo kelan-temap kale minte, kapmi aget fugun-bom kanu-balap uyo kupkaa meng, ‘Kanu-bili waasi iyo tebe nangkolum o age-nimip bole, nangko-nimip o,’ age-nalap meng nimi ilak kup duga-bom nimi kuguup uta fomtuup waafuu kwep tabap umdii, kabo suun kup nan-temap o,” age Yesus iyo ilami okumop man iyo bogobela ko.
39 Quem acha a sua vida a perderá; e quem perde a vida por minha causa, esse a achará.
40 Asok Yesus iyo ilami okumop man bilip imi bogobe-nala e, “Tinum dok ita nimi okumop man kabo no tamap, ‘Suguul ke talap o,’ age-nala kapmi weng uyo tinangkama umdii, beyo nimi weng tinangkamin tinum iyo kulba e minte, tinum dok ita God nimdala ti-sii nimi weng uyo tinangkama umdii, beyo God imi weng tinangkamin tinum iyo kulba no ko.
40 — Quem recebe vocês é a mim que recebe; e quem recebe a mim recebe aquele que me enviou.
41 Tinum iyo dok ita utamata, kabo God imi weng kem baga-emin tinum kalaa age-nala, ‘Suguul ke talap o,’ age kapmi weng uyo tinangkama umdii, God iyo utamata e, tinum beta tebe dong dogopkela kalaa age-nalata, yagal tebe kapmi ogok kem-nuubap uyo yan kepke som, minte kapkum bemi dong dagake-be boyo mungkup yan kebe no kelan-tema ko. Ulutap kale, tinum iyo dok ita utamata, nugum beyo tol kup tinum kalaa age-nala, ‘Suguul ke talap o,’ age kuguup tambal kupka-ema umdii, God iyo atamata e, kuguup tambal kupka-ema kalaa age-nalata, yagal tol kup tinum iyo yan kebe som, minte ipkum bemi kuguup tambal kupka-e-be boyo mungkup yan kebe no kelan-tema ko.
41 Quem recebe um profeta, no caráter de profeta, receberá a recompensa de profeta; quem recebe um justo, no caráter de justo, receberá a recompensa de justo.
42 Nimi tuluun weng bogopman-temi koyo ibo tele tinangku-silipta. Tam tinum dogap ita tinum migik iyo maak atamata, win binim beyo Yesus imi okumop man kalaa age (bogo-nala e, ‘Yak tinum beyo win binim kale, niyo beyo dong dogopman-temaali binim o,’ agelan-temaala binim,) bogo-nala e, ‘Yak tinum beyo Yesus imi okumop man kale, niyo dong dogopman-temi o,’ age-nala diil ok uyo ilupma unela umdii, God yagal tinum bemi kuguup kanu-be boyo utam bogobe-nala e, ‘Kapkum diil ok ilubelap bomi kuguup boyo katip kuta, boyo tambaliim kanubelap kale, niyo deng taban-bii o,’ age-nala e, yagal kuguup tambal boyo yan kebelan-tema o,” age Yesus iyo weng kem boyo ilami okumop man imi baga-em siit binimanu kupka-nalata, imdala ilami ogok uyo ke-em unip ko.
42 E quem der de beber, ainda que seja um copo de água fria, a um destes pequeninos, por ser este meu discípulo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.