Lucas 5

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Am maak daanu e, Yesus iyo Genesaret Ok Muk ko age Galili Ok Muk umi kan tem kugol mo-bom-balata, unang tinum iyo, God imi weng tinangkamum o age-nilipta, ilek ilek tal falala dek molip ko.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Kale Yesus iyo utamata e, aniing abumin tinum iyo bot alop tisii kulep ok kan tem to-nilip e, kupkaa yang no aniing abumin men diing dagan-bilip kalaa agela kale,
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 bot alop kale, maak boyo Saimon imi bot kale, Yesus iyo tam Saimon imi bot tem unom ton-nala e, bogobe-nala e, “Bot ilibe kwaalap yak ok muk daang kun diim unuk o,” agela e, Saimon iyo ilibe kwaala yak so kela e, unang tinum iyo God imi weng uyo kafalema ko.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Yesus iyo weng uyo binimanu kupka-nala e, Saimon iyo bogobe-nala e, “Kapsino kapkumal sino ibo bot koyo ilibe kwaalip yak ok muk iibak tem unuta, ipmi aniing abumin men boyo kululip daak ok tem unuta, aniing umaak abulin o,” agela e,
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 tam Saimon iyo bogola ko. “Kamogim kabaa. Mililep uyo aniing abumum o age taban tisup kuta, aniing umaak inobaalup kale, kupka-numup kuta, kapkal bogolap bole, numi aniing abumin men uyo kululup daak ok tem unon-temu o,” agela e,
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 kota ninggil imi aniing abumin men uyo kululip daak ok tem unu siit-nilip e, kota kulep mitam to-numup ko agelipta e, iluum kup tebelu kalaa agelip kale, aniing kwiin tagang ke-nuluta, umi iluum uta tebeta aniing abumin men uyo, dalata kulep unon o ageluta,
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 ipkumal bot maak tem albip iyo, “Tal dong dogopmipta o,” age-nilipta, kul som togopmipta, tal dong dogobelip ninggil alugum iyo aniing abumin men uyo kulep mitam daata aniing uyo bot tem abu-bilipta, bot alop uyo dongenuta, umi iluum tebe-nuluta, bot uyo, ibulup age daak ok kumun tem unon o ageluta,
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 tam Saimon Fita iyo utamata e, bo kanupmu kalaa age-nalata, katuun duung fegela daak Yesus imi miit tem ton-nala e, bogo-nala e, “Kamogim kabaa. Niyo fengmin tinum kale, nimi aget uyo fugunin ba kale, nimkalal o,” agela ko.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 — ausente —
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 — ausente —
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Kale ninggil iyo bot alop uyo tisii kulep yak ok kan tem kal kutu-nilip e, imi kafin diim umi mufekmufek aget fugunin uyo kupka-nilipta, Yesus imi weng tinangku-nilipta, Yesus imi daang begebe unip ko.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Tam am maak daanu e, Yesus iyo abiip maak kutam kal bom-nalata, utamata, tinum kaal mafak kesa maak alba kalaa agela e, tinum beyo tal Yesus iyo atam-nala e, kamok king imi weng umka-emin umi kuguup uta ku-nala e, tal katuun duung fegela daak imi miit tem ton-nala e, Yesus iyo fomtuup daga-nala e, “Kamogim kabaa. Kabo tii kale, dong dogopnelan o agelap umdii, nimi kaal mafak koyo telela kopne-namap o,” agela e,
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Yesus iyo sagaal uyo kwep yak tinum bemi kaal diim uyo daa bogobe-nala e, “Aa. Niyo dong dogopkelan o ageta kale, kaa telela kamoli tambalanap o,” agela e bole, tinum bemi kaal mafak uyo maak fagaa binimanepmu tinum kasagim kela e,
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 kota Yesus iyo weng kobe-nala e, “Kabo koyo no tinum imi diim uyo ki nimi kanupkeli bomi sang uyo baga-emin ba kale, kupkaa unap ki no pris ko age tinum amem imi diim kal kapmi kaal uyo kafalebelapta, iyo katamta, ‘Dam kapmi kaal uyo tambalanu o,’ kagelata bole, kabo Moses imi sugayok weng kwep daasa uta ku waafu-nalapta, mufekmufek maak God iyo kobe-nalap, ‘Suguul o,’ agelapta, unang tinum iyo katamipta e, aafen ko tambalanap kalaa age-nilipta, asok kamdep meng daalin o,” agela ko.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Kuta unang tinum iyo Yesus imi kanubeba umi sang uyo tolong do-nilip e, en kwep yakyak ke-bilipta, unang tinum kwiin tagang iyo tolong do-nilipta, nuyo no Yesus imi weng uyo tinangkulum o agan-bom e minte, numi unang tinum mafak ilik umkan unsip iyo imdep no daalup beta telela imolak o agan-bom no keta talan-nuubip kuta,
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 biliip maak uyo Yesus iyo imkaa no iibaan uyo no ilami Aalap God imi beten kem-nuuba ko.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Kale Falosi sino ulo utamsip tinum isino iyo no, Yesus imi weng uyo tinangkulum o age-nilipta, Provins Galili so Provins Yuudiya so kutam umi abiip maak maak sino e minte abiip miton Jerusalam sino uyo kupkaa tal Yesus imi finang tele-bala tele-bala ke-bilipta, am maak daanu e, Yesus iyo am kutam kal unang tinum iyo God imi weng kafale-bala e, Falosi sino e minte ulo utamsip tinum sino iip maak maak igil tam ton tinangka-bilip e, God imi titil uyo Yesus imi diim kal bom-buluta, unang tinum mafak umosip iyo telela imka-balata,
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 tinum ninggil maak ipkum magal fagaa kubesu iyo daalip ilet tem iina ade duptamo tal abiip abe, dep tam am Yesus imi miit tem daalupta, telela dolak o agelip kuta,
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 utamipta e, Bei. Am uyo bugubip kalaa age-nilipta, fen te te nipta, ilep binim kalaa age-nilip e, yak abe dep tam am konal daa am kon dagaa kupkan ke kupka-nilip e, tinum beyo ilet tem kulagal bom-balata, sok diim agol kup tulup tulup daalip unanbu daak unang tinum albip imi iibak tem no Yesus imi miit tem kulaak abela ko.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Kale Yesus iyo itamata e, tinum ninggil iyo utamipta e, Yesus iyo tii tinum keyo telela do-nama kalaa nagelip kalaa age-nala e, tinum magal fagaa kubesu iyo bogobe-nala e, “Nugum kabaa. Niyo kapmi fengmin uyo alugum kupkan kepkeli binimanu o,” agela ko.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Kale ulo utamsip tinum so Falosi sino iyo aget fugun-bom-nilip e, “Kafin diim tinum iyo dogonubeta unang tinum imi fengmin uyo kupkan kepman-temaala kale, God maagup ita kup kale, tinum beyo dogonupmin tinumta, beyo tebe-nalata, God imi win uyo kufak daga-e-bom-nalata, kam agan-be o?” agelip e,
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Yesus isiik bilip imi aget fugun-bilip uyo utamebe-nala e, bogopma ko. “Intaben o ageta ibo kanupmin aget boyo fugun-bilip a?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Niyo intaben mufekmufek uta maak kanubelita, ibo yuut nitamipta, beyo dam bagan-be kalaa nagelan-temip a? Niyo tinum kemi bogobe-nili, ‘Kapmi fengmin uyo kupkan kepkeli o,’ agon-temi uyo, ibo bogopne-nilip, ‘Nuyo boyo nulumi tiin fala utamin-tem kelup kale, kabo bisop bagan-balap o,’ agelan-temip kale minte, niyo tinum kemi bogobe-nili, ‘Fen mo unaal o,’ ageli fenan-tema uta, utamipta, boyo dam bagan-be kale, beyo tii fengmin uyo kupkan kepmoma kalaa nagon-temip ko.
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Kale ipkil utamin. Niyo Mo Tibil imi Man kale, nimi titil kiim uyo kafalebelita, ibo utamipta e, beyo bisop baganbaala kale, kafin diim alba koyo, beyo tii unang tinum imi fengmin uyo kupkan kepman-tema kalaa nagelan-temip o,” agan tolom-nala e minte, tinum magal fagaa kubesu bemi bogobe-nala e, “Kabaa. Kabo fen-nalap kapmi kamtamo tilip umi ilet uyo kuptamo-nalap kalapmi am iinaal o,” agela e,
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 alugum albip bilip imi tiin diim kugol tinum beyo yuut fen mo daak ilami agaal unba ilet uyo kuptamo tam abiip abe ilami am unom-nala e, God imi tok uyo baga-bom deng tebema kale,
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 kota alugum unang tinum iyo kumang mo finano bogolip ko. “Sugayok uyo kanupmin kuguup umaak utaman-nuubaalup kale, kamano kota kanupmin kuguup boyo Yesus iyo kafalepma utamup o,” age-nilip e, God imi win uyo kufu-emip ko.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Kale kota Yesus iyo am uyo kupkaa daage no takis mani kwaamin tinum imi am ko age ofis no, takis mani kwaamin tinum Livai tonba kalaa age-nala e, bogobela ko. “Nugum kabaa. Kapmi ogok ke-balap boyo kupkaa talapta, niso ninggil abe-bomta nimi ogok usiik maak kopkelita, ogok kemal o,” agela e,
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Livai iyo fen mo-nala e, mufekmufek uyo alugum kutu-nala e minte, Yesus imi daang begebe una ko.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Biilu e, Livai iyo, Yesus imi deng tebe-bom iman tigi-bom unan-kulum o age-nalata, ilami ogok kemin tinum imi bogobelata, no iman fuu-bom-nilip e, telel-bom no kelip e, duup-afin so e minte takis mani kwaamin tinum so kwiin tagang iyo Livai imi am no tilip e, ton-bom iman unan-bom-nilip e, deng tebemip ko.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Kale Falosi so ulo utamsip tinum Falosi kesip so iyo tal-nilip e, Yesus imi okumop man iyo itafi-bom bogobe-nilip e, “Ibo intaben o age-nilipta, tal tamipta, takis mani kwaamin tinum sino kuguup mafak waafulin tinum migik sino iman unan-bilip a? Ipmi ko kanu-bilip boyo mafak o,” agelip e,
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Yesus isiik do weng maak bogobe-nala e, “Tam tinum tambal albip iyo dokta imi finang uyo unon-temaalip kale minte, fen tinum mafak albip ita kup dokta imi finang uyo unon-temip kale,
31 Jesus respondeu:
32 ulutap mungkup, niyo tal unang tinum bogo-nilip, ‘Nuyo fengmin binim kale, tol kup unang tinum o,’ agan-bilip ita dong daga-e-bilita, imi aget uyo fupkela ko God imi ilak uyo dolin o ageta tisaali kale, niyo tal unang tinum bogo-nilip, ‘Nuyo fengmin unang tinum o,’ agan-bilip bilip ita kup dong daga-e-bilita, imi aget uyo fupkela ko God imi ilak uyo dolin o ageta ti-sii o,” agela ko.
32 Eu não vim para
33 Tinum iip maak maak iyo Yesus iyo bogopmip, “Kabaa. Ok sam uga-emin tinum Jon Baptis imi okumop man iyo, beten kemum o agan-kalip uyo, unan-kalin uyo fala-bom beten ke-bilip e minte, mungkup Falosi imi okumop man igil mungkup kanupmin kuguup boyo ke-bilip no kem-nuubip kuta, kapmi okumop man iyo kanupmin kuguup boyo waafubaalip binim kale, iman unan-kulum min agelip uyo, unan-kalin kup kem-nuubip ko. Intaben o ageta boyo kem-nuubip o?” agelip e,
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Yesus iyo ilami kaanan-tema umi sang uyo felep yak unang tinum kulan-tema imi diim to bogobe-nala e, “Tam tinum iyo unang kulan-tema uyo, tinum ilo iyo tebe iman fuu-bom unan-bom deng tebeman-temip kale, kanuman-temip kota, tinum migik iyo felepmuta, bogobe-nala e, ‘Ibo deng tebe-bom iman unan-kalin ba kale, aget iluum uyo tebe-bom unan-kalin uyo falamin o,’ agelan-tema bele ki? Umbae. Tinum ilo iyo utamipta, nugum iyo nuso alba kalaa age deng tebe-bom-nilipta, iman uyo unan-kalon-temip ko.
34 Jesus respondeu:
35 Kuta biilan-temu kutop uyo, waasi iyo tebe tal-nilip e, bilip imi ipkum iyo aafuu dep unip kalaa age-nilipta, ipkumal iyo aget iluum tebebeluta, unan-kalin uyo falaman-temip o,” age Yesus iyo do weng uyo baga-ema ko.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Yesus iyo Juda kasel iyo (itamata e, ilimi siin kuguup uta fomtuup waafusipta, nimi kamaa kuguup uyo waafulaalup o agan-bilip kalaa age-nalata,) do weng alop maak ko bogobe-nala e, “Unang uyo felepmuta, ulumi sket kamaa uyo atuk uyo maak fangaa kwep yak sket dusabansu umi diim daa bigi kolan-temu aga? Umbae. Ulumi sket kamaa uyo fangaa kulan-temu bole, mafaganepman-temu kale minte, sket kasaak bomi atuk fangaa kwep yak sket dusap umi diim daa bigi kobu boyo sket dusabansu uyo tiilan-temaalu ko.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Aa mungkup ulutap kale, tinum iyo meme kaal siin dalaa kwep daala fonganbu umi tem ku-tele kamaa umi wain ok ko age sok dum ok uyo ilu kola dongenu kalaa age-nala e, sok ku tem uyo de ko-nala e, kwep tal am daala umdii, siit-nuluta, ok uyo fitin unom-nuluta, meme kaal totanin boyo yuut nagat mo bigin-nuluta, ok uyo singkam daa daaginon-temu e minte, kaal uyo mafagan-nuluta, fengela tebelan-temu no kale,
37 Ninguém põe vinho novo em
38 tinum iyo, kamaa umi wain ok uyo ilu kolan o agela umdii, meme kaal uyo kamaa dalaa kwep daala totanin binim albu uta kup ku-nalata, wain ok uyo ilu kwep tal daalan-tema bota tambaliim nan-temu ko.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 “Tinum iyo dogap ita siin umi wain ok unela uyo, minte wain ok migik uyo unelan-temaala kale, boyo dok uta bogo-nala e, ‘Siin umi wain ok uneli umi abaal uyo tambaliim kale minte, kamaa umi wain ok uta abaal binim o,’ agelan-tema o,” age Yesus iyo do weng uyo baga-ema ko. (Kale do weng alop boyo bogo-nulu, “Niyo, kamaa kuguup kwep tal ipmi siin kuguup uyo anung tifipman o ageta tisaali kale, niyo kamaa kuguup uyo kwep tilita, uta tele waafulin o ageta kwep ti-sii o,” age-suu ko.)
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.